0
Već tjednima traju velike vrućine diljem zemlje, i kako sam pisala, u mom Međimurju je jednako vruće kao i u Dalmaciji. Mi se još možemo skloniti u kuće i u sjenu, no kako to podnose biljke? Kako sam pisala u prijašnjim objavama, malč i dizajn vrta uvelike mogu pomoći da vrt bolje podnese ove žege, a evo ako vas zanima kako je biljkama – danas pišem o tome kako preživljavaju kada je temperatura između 30 i 35 stupnja. A slijedi još jedan tekst o tome što se događa kada je još toplije.
KADA SU TEMPERATURE IZMEĐU 30 I 35 STUPNJA, BILJKE SU U STANJU TEŠKOG STRESA I BORE SE ZA GOLO PREŽIVLJAVANJE.
BILJKE SE “ZNOJE” DO IZNEMOGLOSTI:
Kako bi se rashladile, biljke kroz lišće ispuštaju ogromne količine vode (baš kao što se mi znojimo). Oko podneva sunce izvlači vodu iz lišća brže nego što je korijen stigne upiti iz zemlje. Zato popodne izgledaju “skuhano” i obješeno, čak i ako je zemlja vlažna. To uvenuće je zapravo prva obrambena linija – opušten list visi okomito, pa ga sunčeve zrake više ne udaraju izravno cijelom površinom.
Kada žega postane prejaka, biljka se uplaši da će skroz dehidrirati i zatvori svoje mikroskopske pore na listovima. To se događa u najtoplijem dijelu dana (otprilike između 13 i 16 sati). Tada disanje i proizvodnja hrane staju, a listovi ostaju obješeni jer se unutrašnjost još nije stigla napuniti vodom. Time spašava vodu, ali unutra više ne ulazi zrak (ugljični dioksid). Rezultat? Biljka smanjuje ili prestaje vršiti fotosintezu odnosno proizvoditi hranu. Ona doslovno gladuje i miruje.
NEKE BILJKE POPUT KUKURUZA I RAJČICE U TOJ FAZI UVIJAJU LISTOVE.
Na taj način smanjuju površinu lista koja je izravno izložena sunčevim zrakama, smanjujući transpiraciju (gubitak vode) i djelujući kao vlastita, prirodna zaštita od sunca.
GUBITAK IMUNITETA I PROSPERITET NAMETNIKA:
Biljke preusmjeravaju svu svoju energiju u proizvodnju tzv. proteina toplinskog šoka (HSP) kako bi spasile stanice od kuhanja. Zbog toga potpuno gase svoj imunološki sustav. Zato u ovim danima vrtove odjednom preplave nametnici poput crvenog pauka (grinja) ili gusjenica. Biljka jednostavno nema snage boriti se i protiv žege i protiv nametnika. Znanstvena istraživanja pokazuju da npr. rajčice na ovim temperaturama prestaju lučiti obrambene tvari, zbog čega postaju lak plijen za gusjenice i grinje, koje se pak na 32 °C razmnožavaju dvostruko brže.
UBRZANO DOZRIJEVANJE I SITNI PLODOVI (SKRAĆIVANJE VEGETACIJE)
Između 30 °C i 35 °C metabolizam nekih biljaka počinje raditi u panici. Kod soje, pšenice i kukuruza, ali i povrća, ovo razdoblje drastično skraćuje fazu punjenja zrna ili plodova. Biljka ubrzano stari (senescencija). Ona pokušava što prije završiti svoj životni ciklus kako bi stvorila sjeme prije nego što ugine. Rezultat? Plodovi sazrijevaju tjednima prerano, ali ostaju sitni, šturi i bez prave nutritivne vrijednosti.
NEKE BILJKE GUBE OKUS
Na temperaturama iznad 30 °C, biljke troše izuzetno puno energije na proces disanja kako bi preživjele. Zbog toga troše vlastite zalihe šećera (saharoze i škroba) umjesto da ih skladište u plodovima. Ako val vrućine od 33 °C potraje tjednima prije berbe, lubenice i dinje mogu biti vodenaste i manje slatke.
KRUMPIR PRESTAJE FORMIRATI GOMOLJE
Kada temperatura zraka prijeđe 30 °C, a temperatura tla dosegne oko 29 °C, krumpir doživljava potpuni zastoj u formiranju gomolja. Biljka iznad zemlje može izgledati zeleno i bujno, ali pod zemljom se proces rasta krumpira potpuno zaustavlja. Ne može rasti čak niti ako ga zalijevate ako se temperatura tla ne spusti. Zato je i ovdje presudan malč koji štiti zemlju od pregrijavanja, a u Međimurju zadnjih godina na poljima isprobavaju sorte otpornije na vrućine.
GRAH I MAHUNARKE VS. VIGNA (AZIJSKE SORTE)
Običan grah i mahune (Phaseolus vulgaris) već na 30 °C odbacuju cvjetove bez zametanja ploda . No, vigna (Vigna unguiculata) to podnosi bolje. Ona ima evolucijsku prednost – njezini listovi imaju sposobnost heliotropizma (micanja prema suncu). Tijekom najveće žege između 30 i 35 °C, vigna okreće rubove svojih listova okomito na sunčeve zrake, ponašajući se poput zatvorenih žaluzina, dok običan grah to ne može i njegovo lišće “gori”. Osim toga, cvate samo prijepodne, kad je još malo “hladnije”. Zato u Biovrtu već godinama uzgajam obje vrste graha, i kakva god sezona bila nešto uvijek dobro uspije.
