0
Kamilica (lat Matricaria recutita syn. Matricaria chamomilla) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae).
Potječe iz Indije, a danas je raširena gotovo po cijelom svijetu. U Europi i Aziji raste kao samonikla, korovna biljka, najčešće na poljima, livadama, na napuštenom zemljištu, među žitom i uz puteve, a često se uzgaja i u vrtovima.
UZGOJ
Ukoliko želite uzgojiti kamilicu na svom vrtu, najbolje ju je sijati na otvoreno, direktno u zemlju, na jesen ili na proljeće. Po mnogima je bolje posijati ju na jesen, a kad se sama zasije često nikne već na jesen. Kad ju jednom zasijete na nekoj površini, ona će se dalje sama zasijavati u uvjetima da se tlo povremeno malo obradi tijekom godine. Naime, kamilicu nikad nećete naći na trajnim livadama, nego najčešće na oranicama i obrađenim površinama. Ako vrt debelo malčirate, tada vam neće niknuti kamilica, nego će niknuti na dijelovima koja ste propustili zaštititi slojem malča. Ukoliko vam nikne na više mjesta po vrtu, uvijek ju možete i rasaditi po vrtu. Presađivanje obavljam samo u hladnije doba godine – u rano proljeće, jer kasnije puno teže podnosi presađivanja.
U povrtnjacima je izuzetno dobro sijati kamilicu uz krumpir i kupusnjače, jer im poboljšava okus. Sastavni je dio i brojnih prirodnih recepata za biljne juhe za zaštitu biljaka.
BOLESTI I NAMETNICI
Od bolesti ju često napada pepelnica u vrijeme vrućina, a od nametnika crne uši. Uši su toliko česte na kamilici da se kamilica i smatra biljkom za privlačenjem ušiju na sebe, pa će ih biti manje na povrću (VIŠE). Tako ja tradicionalno uzgajam kamilicu na sredini gredice boba kao mamac za uši.
Ako želite nabrati kamilicu za čaj, nipošto ne prskajte uši otrovima, jer tad sigurno nećete piti ljekoviti čaj. Ja na vrtu ne poduzimam ništa, nakon cvatnje maknem stabljike kamilice, a cvjetove stavim sušiti – tamo gdje su uši ne otkidajte cvjetove, sve ostalo možete kompostirati ili spaliti.
Krajem vegetacije se i kamilica može zaraziti pepelnicom – to je znak smanjenog imuniteta i događa se kad je biljka već pri kraju s vegetacijom. Ako se bojite da će eventualno zaraziti ostale biljke možete ju počupati i maknuti s vrta. O bolestima biljaka možete više pročitati OVDJE.
BERBA
Cvjetovi se skupljaju u doba cvatnje, od svibnja do kolovoza, kad se cvjetne glavice potpuno otvore, ali najbolje na početku cvatnje jer tad sadrži najviše ljekovitih tvari. Mora se brzo osušiti na sjenovitom i prozračnom mjestu ili u pećnici na temperaturi od najviše 40 stupnjeva. Čuva se u hermetički zatvorenim posudama, na hladnom i tamnom mjestu, ali ne duže od godinu dana.
Treba paziti gdje se bere kamilica, ona uz puteve je puna prašine i olova iz ispušnih plinova, a ona na polju često tretirana herbicidima, stoga OPREZ, berite samo gdje ste sigurni da je rasla u “prirodnim” uvjetima. Stoga, radi višestruke koristi preporučam da svakako nađete mjesta za nju u svom vrtu. Ja joj se iznova svake godine veselim na svojom vrtovima, a vesele joj se i brojne pčelice i leptiri.
Još jedan razlog zašto preporučam posijati sjeme kamilice na svoj vrt je činjenica da u prirodi rastu i mnoge jako slične biljke kamilici, pa je moguće zabunom pobrati krivu biljku. Stoga i tu morate biti jako oprezni i ne brati samo zato jer izgleda kao kamilica. Neke od vrlo sličnih biljaka kamilici su:
Poljski jarmen, poljski prstenak, pasja kamilica – lat.Anthemis arvensis
Divlja, lažna, bezmirisna kamilica – lat. Tripleurospermum inodorum syn Matricaria inodora syn Matricaria perforata
Divlja, bezmirisna kamilica – lat. Tripleurospermum maritimum syn. Matricaria maritima
Žuta kamilica – lat. Matricaria discoidea syn Matricaria matricarioides
SKUPLJANJE SJEMENJA
Ukoliko želite skupiti sjeme kamilice, pustite da ocvate do kraja na stabljikama. Nakon određenog vremena cvjetnim glavicama otpasti će latice, a glavice će se početi rasipati. Tada je vrijeme za berbu sjemenja – prije nego sve ne popada po tlu. Sjeme možete dodatno pročistiti od mekinja pomoću cjedila za čaj.
Najjednostavnije ju je zapravo ostaviti da se sama rasije po vrtu, te u rano proljeće presaditi po vrtu gdje nam je potrebna.
LJEKOVITOST I UPOTREBA
Najvažnija ljekovita tvar kamilice je eterično ulje koje je plave boje. Kod pripravka čaja od kamilice potrebno je paziti da se ona ne kuha, nego samo prelije kipućom vodom. Naime, eterično ulje je vrlo hlapljivo i ne smije se kuhati, a bez toga kamilica gotovo i da nema nikakvo djelovanje. Osim eteričnog ulja, kamilica sadrži flavonoide, glikozide, smole, tanine, gorke tvari, mineralne soli, biljne sluzi, kalcij, sumpor i fosfor, a sve te tvari skupa s eteričnim uljem daju kamilici njezino poznato ljekovito svojstvo. Najviše ljekovitih tvari sadrže cvjetovi.
Kamilica pomaže protiv upala, grčeva i bolova u unutarnjim organima te kod probavnih tegoba. Čak od kamilice ima antiseptičko i antibiotsko djelovanje te djeluje kao blagi sedativ. Više o ljekovitosti i primjeni kamilice pročitajte u tekstu Martine Bogdanić OVDJE.
Ovako je izgledao moj biovrt prvih par godina prije nego sam počela s stalnim malčiranjem – od malo posijane kamilice prve godine, raširila se je po cijelom biovrtu.
