0
Kad spomenemo naziv pelin, to može biti više različitih, srodnih biljki, koje se koriste u ukrasne ili ljekovite svrhe. U Hrvatskoj je zabilježeno 16 samoniklih vrsti pelina. Stoga je bitno da naučimo razlikovati najčešće vrste pelina koji rastu ili se uzgajaju u našim krajevima.
PRAVI, GORKI ILI PLANINSKI PELIN (ARTEMISIA ABSINTHIUM)
Najčešće se pod općenitim nazivom pelin upravo misli na pravi, gorki ili planinski pelin (Artemisia absinthium). To je trajna zeljasta biljka karakterističnih sivkastih listova i gorkog okusa. Osim što se od pelina radi alkoholno piće pelinkovac, pelin je uz anis i komorač sastojak likera absint. Pravi pelin se radi gorčine koristi kod problema s probavom ili kad vas boli želudac.
OPREZ: biljka je otrovna u većim količinama. Koristi se i kao biljni insekticid kod problema s lisnim ušima te kod biljnih bolesti poput hrđa.
Više o ljekovitosti i mjerama opreza pročitajte OVDJE.
SLATKI PELIN (ARTEMISIA ANNUA)
Slatki, jednogodišnji ili mirisni pelin (Artemisia annua) je izuzetno mirisna i ljekovita jednogodišnja vrsta pelina. Iako se naziva „slatki“ pelin – neka vas to ne zavara, okus mu je prilično gorki. Jedino što je kod njega slatko je njegov opojni slatki miris. Još se naziva bejturan.
To je ljekovita biljka koja se tradicionalno koristi u kineskoj medicini, poznata je i kao biljka koja djeluje protiv bakterija. Aktivna tvar artemisinin djelotvorna je u liječenju krvnih parazita poput malarije i kod raznih virusnih infekcija. Već se dugo istražuje njegova učinkovitost kod liječenja raznih oblika tumora, a u zadnje vrijeme postao je jako popularan jer su znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu utvrdili da pomaže u liječenju korona virusa te kreću u kliničke studije.
OPREZ: kod nekih ljudi može izazvati alergijske reakcije. Više o ljekovitosti pročitajte OVDJE.
GORKASTI PELIN, PELIN “COLA” (ARTEMISIA ABROTANUM)
Gorkasti pelin, pelin “cola” (Artemisia abrotanum) je ljekovita mirisna vrsta pelina koji mirisom podsjeća na colu. Listovi se koriste za čaj, u kulinarstvu za aromu, ali i za čuvanje odjeće u ormaru od moljaca. Ova biljka oduševljava mnoge svojim mirisom – kad joj malo protrljate listove, osjećate miris cole, bezalkoholnog pića. Uzgaja se često i u ukrasne svrhe jer ima i prekrasnu boju i oblik listova.
OPREZ: kod nekih ljudi može izazvati alergijske reakcije. Više o ljekovitosti pročitajte OVDJE.
DIVLJI PELIN (ARTEMISIA VULGARIS)
U prirodi u većem dijelu RH često se zna naći divlji pelin (Artemisia vulgaris) koja je također ljekovita biljka. Često ju možete ugledati kraj puteva i na zapuštenim zemljištima, Ukazuje na plodno tlo i dovoljno kalija u njemu. Osim karakterističnog izgleda lišća, lako ga je prepoznati po tome što je lice tj prednja strana listova tamno-zelena, dok je naličje jako svijetle, sivo-bijele boje. Oprez: možete ga pobrkati s otrovni jedićem, pa ako niste sigurni – ne berite. Čekajte da vidite i cvijet biljke za točnu identifikaciju.
OPREZ: biljka je otrovna u većim količinama. Više o ljekovitosti pročitajte OVDJE.
Sjeme slatkog pelina, a povremeno i sadnice pravog pelina i gorkastog pelina “cola” možete potražiti u našem katalogu OVDJE.
UPOZORENJE ZA IDENTIFIKACIJU:
Već godinama i kao moderatorica raznih vrtlarskih foruma i kao administratorica Facebook grupe Biovrt.com – u skladu s prirodom „nadzirem“ on-line rasprave i identifikacije putem fotografija, s ciljem da ljudi dobiju točne informacije. Puno je ljudi u stanju prepoznati biljku pomoću fotografije i dati dobar savjet, ali nažalost jednako tako puno ljudi brka biljke i naprečac donose zaključke ili samo po sivom listu, po habitusu i sl – pa na kraju daju sasvim pogrešnu identifikaciju biljke. Tako sam doživjela npr. da su neki pojedinci na internetu proglasili mladi grm kalifornijskog maka pelinom – radi približno sličnog lišća i sivkaste boje. Neki ljudi jako dobro mogu vidjeti te sitne razlike među biljkama, ali neki nažalost ne mogu, čak i nakon praktičnih radionica. Zato, kao prvo, budite jako oprezni s identifikacijom putem društvenih mreža, jer nažalost u rasprave oko identifikacije i savjetovanja se uključuju kako znalci tako i ljudi koji imaju premalo znanja te brzopleto i bez imalo osjećaja odgovornosti za moguću grešku daju loše savjete ili rade pogrešne identifikacije. Postoji mnoštvo portala čiji se rad odnosi na jednostavno prepisivanje tuđih članaka, pa se često tu dogode i pogrešni prijevodi i/ili pogrešne fotografije. Tako na primjer je uz tekst o gavezu na jednom portalu je bila fotografija plućnjaka, nedavno je isto neki portal vijest o ljekovitosti slatkog pelina popratio s fotografijom pravog, gorkog pelina… Znala sam primijetiti i loše prevedene recepte za organsko vrtlarenje s pogrešnim sastojcima i dozama, s kojima su si ljudi uništili, a ne spasili biljke.
Koristite samo provjerene izvore, a kad vidite članak o ljekovitom bilju bez znanstvenih naziva biljaka, bez nabrojenih stručnih izvora, razmislite ozbiljno da li je to netko od koga želite uzeti savjet o liječenju biljem. Također, i na portalima koji su prilično stručni ponekad se potkrade greška i objave fotografiju pogrešne vrste… tako da, nemojte se pouzdati u samo jedan izvor. Provjerite tko je autor teksta o ljekovitom bilju i njegov rad na tom području. Na području RH preporučujem fitoaromaterapeutkinju Martinu Bogdanić iz Rijeke s velikim znanjem o biljkama od koje sam i ja imala prilike učiti. Njezin članak o pelinu pročitajte OVDJE.
Za identifikaciju biljaka postoje i brojne aplikacije, ali nisu niti one 100% točne, mada vam često mogu pomoći doći na pravi trag za daljnje istraživanje.
Za istraživanje o primjeni i ljekovitosti biljaka preporučujem on-line bazu Plants For A Future.
