Moje prvo sjećanje na biljku nevena (lat. Calendula officinalis) je da je to bio “onaj smrdljivi cvijet” koji je u vrtovima mnogih baka u mom selu rastao u cvjetnjacima ispred kuća u kombinaciji s potočnicama. Bila je to neodoljiva narančasto-plava kombinacija starinskog cvijeća. A doista, jednom djetetu je svaki miris izvan onog uobičajenog lijepog cvjetnog i ugodnog čudan, a neven doista jeste karakterističan po svom mirisu.
Danas naravno ne mislim da je neven smrdljivi cvijet, ali svatko tko ga je ikad pomirisao, ili još bolje otrgnuo, zna karakterističan miris koji on ima. Taj miris, još intenzivniji, imaju i kadifice. A obje biljke imaju stoga jako bitnu ulogu u svakom biovrtu – one izlučevinama svog korijenja tjeraju nematode (štetne glistace) iz tla. Točnije, ove biljke svojim mirisom privlače nematode k sebi svojim mirisom i tako ih odvraćaju od korijenja ostalih biljaka, a jednom dok te nematode zagrizu korijenje nevena, otrovaju se tvarima koje neven luči.
Stoga danas svatko tko planira i sadi vrt u skladu s prirodom sadi neven u svom vrtu, po uzoru na naše bake koje su instinktivno neven obavezno sadile posvud u cvjetnjacima i vrtovima, ne znajući točno mehanizam na koji on djeluje. Odlična je stvar u vezi nevena ta što nije prebujnog rasta, pa ga možete uklopiti kao međukulture u postojeće gredice s povrćem. Tako ga ja često kombiniram s rajčicama, paprikama, s kupusnjačama, često završi na rubovima gredica.
Odlična stvar s nevenom je što se vrlo uspješno i sam zasijava, pa jednom dok ga uzgojite u svom vrtu sam se nadalje zasijava, pa ne morate brinuti oko njegove sjetve, on će sam niknuti. Više o uzgoju pročitajte OVDJE.
Neven dakle djeluje ozdravljujuće na tlo u vašem biovrtu, ali to niti približno nije sve za što je korisno uzgajati ovu biljku. Cijela je biljka i jestiva, pa možete mlade listove i cvjetove nevena dodavati u zelene salate – doduše radi intenzivnog mirisa u manjoj količini. Latice nevena mogu se koristiti kao zamjena za šafran. Cvjetove možete sušiti i koristiti u raznim čajnim mješavinama, čaj od latica nevena djeluje povoljno na cirkulaciju i proširene vene. Također dobro djeluje na sluznice u tjelu, pa tako i na cijeli probavni sustav.
Što se tiče vanjske primjene, neven je praktički sinonim za lijek za tvrdu i ispucanu kožu. Pomaže kod raznih upala, rana i opeklina, alergija, iritacije kože, uboda insekata, djeluje antibiotski…. Stoga nije na odmet tokom ljeta nabrati cvjetove, dio si posušiti i pospremiti za čaj, i od dijela latica si napraviti svoj vlastiti macerat nevena. Možete doduše napraviti i kremu od nevena, ali je postupak malo kompliciraniji i treba vam više sastojaka, dok vam za macerat samo trebaju cvjetovi nevena (ili još bolje samo latice, bilo svježe bilo suhe) i neko hladno prešano ulje, poput suncokretovog, bademovog ili sezamovog (dakle hladnoprešano, ne ono uobičajeno konzumno !! – pitajte u trgovinama zdrave hrane).
Postupak izrade macerata od nevena je prilično jednostavan:
– napunite staklenku cvjetovima ili laticama nevena (bolje je dakle da su samo latice i to suhe), najviše do 2/3, prelijte hladno prešanim uljem da dobro prekrije sav neven i zatvorite staklenku. Ulje mora baš sve prekriti, ne bi smio ostati zrak među dijelovima nevena.
– staklenku stavite nekamo na sunce, najbolje na dobro osunčanu prozorsku dasku (ja ju stavim s unutarnje strane prozora) i barem jednom na dan jednom dobro protresite.
– za 3-4 tjedana macerat je gotov, procijedite ga i spremite u novu staklenku, po mogućnosti tamnu, te ga čuvajte na tamnom i hladnom mjestu. Najbolje ga je potrošiti unutar 6 mjeseci.
Ovakav macerat možete dalje koristiti za izradu kreme od nevena, ali i čisti macerat možete koristiti za vanjsku primjenu.