0
Zadnjih godina sve su nam češće razdoblja tzv. toplinskih valova, kad danima traju ekstremno visoke temperature i preko 35 stupnja. U takvim uvjetima gotovo je nepodnošljivo biti vani tijekom dana na suncu.
Vrt koji lako podnosi žege i vrućine i koji može dugo izdržati bez zalijevanja je moguć. Moj biovrt je takav. Mnogi se čude dok im velim da zalijevam tek dok su dugotrajne suše i dok radi sunca počinju biljke „gorjeti“. A sve do tada vrt prilično dobro odolijeva žegama bez mog uplitanja. Doduše, moja velika prednost je vrsta tla kojeg imam – humusna ilovača koja dugo zadržava vlagu. Ali to je tek jedan mali dio zašto moj vrt dobro opstaje na vrućinama, a tehnike su primjenjive za sve vrste zemljišta i uvelike pomažu.
Evo osnovnih smjernica koje će pomoći vašem povrtnjaku da duže opstane na ljetnim vrućinama:
1 NEMOJTE PRIVIKNUTI BILJKE NA REDOVITO ZALIJEVANJE
Da, iako je voda neophodna za rast i razvoj, mnogi čine grešku i već od samog proljeća kad i ima relativno dovoljno vlage počinju biljke redovito zalijevati. Posljedica redovitog zalijevanja je ta da biljke razviju bočno plitko korijenje i nikad ne razviju jaki duboki korijenov sustav kojim crpe vlagu iz tla. Redovitim zalijevanjem biljke činite ovisnima o vama i redovnom zalijevanju, pa ako slučajno odete nekamo na more ili prekinete za vrijeme ljetnih vrućina s zalijevanjem, one nemaju sposobnost same doći do vlage iz dubljih dijelova tla, te se brzo posuše.
Ja biljke na proljeće samo zalijem prilikom sadnje, te ovisno o temperaturama, još nekoliko dana nakon sadnje. Nakon toga, u uvjetima kad nisu još vrućine, one su prepuštene same sebi. Na taj način se biljke „nauče“ pobrinuti same za sebe, razviju jače korijenje i same su sposobne dugo odolijevati vrućinama, pa čak i ako ih ne zalijete za vrijeme vrućina.
2. MALČIRAJTE TLO
Pomalčirano tlo zlata je vrijedno za vrijeme ljetnih žega. Takvo tlo najmanje duplo duže zadržava vlagu od nepomalčiranog, a to znači najmanje duplo manje zalijevanja. Ukoliko imate ogoljelo tlo na vrtu, biljke su direktno izložene sunčevim zrakama i prekomjernom zagrijavanju tla, a u takvim uvjetima je biljkama jako teško opstati. Naime, u prirodi je svaki komadić tla nečim prekriven, a ogoljelo tlo jedino postoji u pustiniji.
Malč ima i ostale koristi:
– Tlo se puno manje zagrijava i nije izloženo jakim sunčevim zrakama
– Tlo nije izloženo nabivanju kiše
– Tlo nije izloženo vjetru i eroziji
– Na prekrivenom tlu ne raste jako korov
– Malč hrani tlo tj. gliste i kukce u tlu koji stalno hranjivu materiju uvlače i prerađuju pod tlom, te tako povećavaju količinu humusa u tlu – dakle gnoje tlo
– Tlo ostaje rahlo i mrvičaste strukture pa takvo prepuno kanala koje su napravili gliste i kukci puno bolje zadržava vlagu
Jedini nedostatak malča je da se i puževi skrivaju ispod njega, ali to ne znači da ćete imati više puževa u vrtu, nego samo da one koje imate možete naći pod malčem, a ne u pukotinama u tlu i sl. Čak je i na neki način tako bolje jer ih je onda lakše skupiti pod malčem. Kako na proljeće imam najezdu puževa, malčiram u većoj mjeri kasnije tokom ljeta dok počnu žege i vrućine, kad više nemam velikih problema s puževima na vrtu.
Više o malčiranju pročitajte OVDJE.
Pomaže i okopavanje kojim se razbija kora na površini i tako zrači tlo. Okopavanje nadomještava zalijevanje u normalnim uvjetima, pa ako nemate dovoljno malča, okopajte gredice i nagrnite biljke oko korijenja i to će pomoći da dulje odolijevaju vrućinama.
3. KOROV ŠTITI TLO OD VRUĆINA
Kako sam spomenula, u prirodi nigdje nema ogoljelog tla osim u pustinji. Brzorastući korov ima funkciju prirodnog prekrivanja tla i zaštite od prekomjernog isušivanja i zagrijavanja. Stoga, ukoliko ne malčirate, nemojte nikako čupati korov za vrijeme vrućina i žega. Korov ima funkciju malča i više štiti biljke nego im šteti u to razdoblje. Vlaga se odlično zadržava na vrtu kad su gredice zaraštene korovom. Eventualno možete počupati korov i odmah ga poslagati na gredice kao malč, ili pričekajte da padne kiša i padnu temperature, tek onda ga maknite s gredica.
Ne mom vrtu ima i dosta bijele lobode (lat. Chenopodium album) po raznim gredicama. Na proljeće ju koristim kao mamac za lisne uši (VIŠE) i na taj način postižem veću brojnost bubamara u vrtu. Ova loboda je i odlična kao zamjena za špinat, a može se jesti i brati duže od špinata koji brzo ode u sjeme. Tijekom ljeta ta ista loboda pomaže ostalim biljkama da opstanu za vrijeme suše. Naime, loboda je pravi borac i svojim korijenjem prodire duboko u tlo. Ostalo povrće slabašnijeg korijenja može iskoristiti kanale koje je loboda korijenjem napravila u tlu i tako samo prodrijeti dublje u tlo u potrazi za vodom. Loboda tako posebno može pomoći krumpiru, stoga je dobro ostaviti nekoliko loboda na gredicama s krumpirom.
4. POPUNITE GREDICE MJEŠOVITIM KULTURAMA
Prilikom sadnje i sjetve na proljeće razmišljajte višedimenzionalno i pokušajte popuniti gredice s biljkama koje se međusobno nadopunjuju i tako probajte čim više prekriti tlo. Na svaki prazninu posadite npr. neven, kadifice, dragljub… Tako ćete imati i prekriveno tlo koje nije izloženo suncu, ali i druge prednosti poput zaštite od nematoda (neven, kadifice), cvjetovi koji privlače pčele i bumbare u vrt….
5. NAIZMJENIČNA SADNJA VISOKOG I NISKOG POVRĆA
Moj vrt je kombinacija visokog i niskog povrća, što uvelike pomaže kod ljetnih vrućina. Naime, ovakav raspored biljaka omogućuje djelomično zasjenjivanje pojedinih dijelova vrta. Gredice na vrtu su napravljene u položaju sjever-jug, i tokom dana kako sunce „putuje“ od istoka prema zapadu polako se izmjenjuju zasjenjena mjesta na vrtu, pa tako sve skupa puno lakše izdrži vrućine jer nije cijeli dan pod direktnim udarom jakih sunčevih zraka.
Također, posvud po vrtu raste mi i suncokret koji mi godinama zasijavaju ptičice. Suncokret isto zasjenjuje gredice tokom dana i privlači korisne ptice u vrt. Kako on jako crpi vlagu iz tla (ali i štetne supstance pa je odličan za čišćenje tla), računajte na to da pola metra od ogromnog suncokreta ne možete ništa saditi jer neće dobro napredovati.
ZAKLJUČAK
Ovo su dakle metode u skladu s prirodom gdje surađujete s prirodom, a ne da idete protiv zakona prirode. Svaka metoda suprotna od toga rezultira samo većom potrebom za dodatnim naporima u vrtu. Danas ljudi nažalost prvo ogole tlo, onda imaju veliki trošak zalijevanja jer za vrijeme vrućina na ogoljelom tlu treba zalijevati gotovo svakodnevno, a kad sunce počne tako nemilice peći, još kupuju konstrukciju i mreže za zasjenjivanje. A ukoliko na proljeće sve dobro isplanirate i zasadite vrt u skladu s navedenim smjernicama, ne morate imati niti dodatne financijske izdatke, niti dodatne radove i opremu da vaš vrt lako izdrži kroz ljeto, ostane zdrav i obilno rodi.
To je pravi vrt u skladu s prirodom – biovrt.
