Vrtna salata - Lactuca sativa - Biovrt - u skladu s prirodom

Vrtna salata – Lactuca sativa

 

SALATE sinonim za ugodno osvježenje tijela

Voćne, mesne, sa hladnom paštom, sa kuhanim jajima, krumpirima, od klica, čisto povrtne, od divljeg bilja, od morskih plodova, od gljiva, pikantne, od sira, proljetne, vegetarijanske, egzotične, sladoled salate, salate od grahorica, ljekovite salate, cvjetne salate… gdje god se okrenemo naiđemo na salate, i to zasluženo.

Salate kakve god bile, ako su spravljene od iole zdravih sastojaka pravo su osvježenje za organizam.

Posebno su cijenjene one napravljene od ljekovitog i samoniklog bilja. To mlado, sočno i lako probavljivo povrće bogato je vitaminima i mineralima. U rano proljeće počastititi ćemo se i detaljno očistiti organizam salatom od medvjeđeg luka (srijemša) da bi zatim nastavili sa koprivom, maslačkom, jaglacom, tratinčicom, trpucom, mladim izdancima hmelja, šparoga, mentom, divljom rikolom, dragoljubom, boračom, vlasacom, i mnogim, mnogim drugim vrstama. Kod kultiviranih sorti osim „obične” vrtne salate sve su popularnije srcaste salate, kristalke, putarice, salate rastresenih listova,rige ili salate za rezanje šarenih listova, te endivije i cinkorije.

Ali od svih njih najčešće ćemo na tanjuru naći ono što nazivamo jednostavno: vrtna salata ( Lactuca sativa).

Vrtna salata najpoznatija je vrsta roda Lactuca koji broji preko 100 vrsta raznih salata ali sve imaju nešto zajedničko: mliječni sok blago narkotičkog djelovanja.

Divlja salata posjeduje ista ljekovita svojstva kao i vrtna : smiruje i duh i i tijelo, donosi miran san onima koji pate od nesanice, umiruje nervozne i žučne. Ali OPREZ divlja salata (Lactuca virosa) postati će OTROVNA i iskazat svoje neželjeno djelovanje već pri malo većoj količini od one propisane u recepturama narodne medicine. Zato je mudro, jednako učinkovito i jednostavnije držati se obične vrtne zelene glavice koja nas obasipa jedino i samo ljekovitim i blagotvornim svojstvima.

Sveobuhvatno umirujuće djelovanje salate ide toliko daleko da laganosmanjuje libido ali i potiče proizvodnju seratonina kod depresivnih osoba, te usporava starenje.

Kad je netko u grču, astmi, hripavcu, kroničnoj tjeskobi, histeriji… stavite pred njega veliku zdjelu „obične” salate svaki dan i malo po malo ta „obična” biljka učiniti će neobične stvari.

Pod stresom ste, nervozni, iscrpljeni i neispavani??! K tomu ste pretili i ništa vas ne može oraspoložiti??! Zašto ne biste probali pojesti 1 – 1,5 kg zelene salate tokom dana?? Itako je 95% njenog sadržaja voda, a ostalo vitamini i minerali, 100 g salate sadrži samo 23 kalorije a daje vam snagu i mir.

Postoji stara izreka da se „salata presađuje u vjetar” tj. plitko, tek malo ukopanih korjenčića. Iako voli vlagu ona joj je ujedno i veliki neprijatelj koji brzo pogoduje truljenju glavice preko donjih listova najbližih zemlji pa prema srcu biljke.

OBIČNA VRTNA SALATA – vrijedna i ljekovita biljka

Botanički podaci

Botanički naziv biljke: Lactuca sativa

Ljekarnički naziv: nema

Porodica: Lactuca

Stanište i rasprostranjenost: Divlje sorte vole vapnenastu zemlju na padinama, krčevinama i uz puteve. Kultivirane sorte rastu gdje se posade ali više vole bogatu rahlu zemlju sa dosta vlage.

Slične vrste: razne vrste zelene salate crvenih listova bogate su i beta karotenom ali i malim količinama gorkih tvari koje osim klasičnog dobrog djelovanja na probavu utječu i na rad jetre i izlučivanje žuči.

Berba : Cijela je svježa biljka aktivna, od korjena do sjemena ali naročito stabljika i listovi.

Kod same herbe vrlo je važno naglasiti mliječni sok koji je najaktivniji dio biljke. U svrhu njegova skladištenja i čuvanja radi se estrahacija laktukarija i thridacij.

Djelovanje i upotreba:

Dragocjeni sastojci : od minerala salata sadrži najviše kalija, kalcija i natrija. Kalij je koristan za živce, bubrege i srce, jača imunološki sustav. Kalcij je koristan za kosti, mišiće, živce i zgrušavanje krvi te kao protuupalni element. Natrij je koristan za regulaciju vode u organizmu ( čiji poremećaj često vodi do poremećaja krvnog tlaka) , i stvaranja solne kiseline u želucu.

Osim minerala sadrži i brojne vitamine: najviše vitamina C, vitamin E koji je snažan prirodni antioksidans i koji štiti stanice od tijela od oštećenja i kancerogenih učinaka,vit A i B2 koji su korisni za oči, kožu, sluznicu, spolne žlijezde a nazivaju se i „vitamini ljepote”. Uz to sadrži folnu kiselinu, vit B1i B6, fosfor, željezo, magnezij, bakar, magnan i cink, elemente koji su neophodni za dobro funkcioniranje mišićnog tonusa i zdravlja kože.

Mliječni sok : sadrži najvrijedniji sastojak salate tzv. laktukarij. Najviše ga ima u korijenu, lisnim rebrima, mladim stabljikama i „srcu” salate, dakle u onim svijetlijim ili bijelim djelovima. Taj neškodljivi sastojak djeluje kao blagi opijum i upravo je on zaslužan za to što se znanstveno dokazano zna da je salata i ljekovita biljka koja ublažuje bol, smiruje živce i djeluje uspavljujuće.

Iz povijesti :

Stari Rimljani koristili su njezin sok kao losion protiv opeklina sunca a listove su stavljali na gnojne rane. Još i danas u nekim krajevima pije se njezin sok kod upala grla i upornog kašlja.

Stari Grci ju ju rađe koristili kao blago uspavljujuće sredstvo i to sirovu, iako se kasnije proširila njena uporaba u kuhanoj, pirjanoj i pečenoj verziji.

Djelovanje na pojedine organe:

* duševne tegobe: smiruje i jača živce te djeluje blago uspavljujuće

* srce : umiruje nervozu i lupanje srca, jača imunitet

* želudac: lako probavljiva salata smiruje nervozu želuca i grčeve, a dinstana smanjuje kiselinu želuca te pomaže kod čira na želucu

* bubrezi i mokraćni mjehur : salata općenito potiče rad bubrega, mokrenje i izmokravanje nepotrebne vode iz organizma

* kosti i zglobovi: korišteni kao oblog sviježi listovi salate pomažu kod natečenih zglobova

* koža: svježi listovi kao oblog pomažu kod upala, čireva, rana i oteknuća.

*dišni sustav: salata smiruje kašalj, olakšava iskašljavanje omekšavanjem sluzi u bronhima, potrebno ju je uzimati oralno i stavljati obloge na prsa i leđa

* od salate možete raditi i čaj ( 1 šaka svježeg lišća na 1 l vode). Možete ju prirediti kuhanu kao blitvu, u pitama kao špinat ili na varivo. Ali još uvijek nećete pogoditi njenu puninu, bit i hranjivost kao da ste ju koristili sirovu, hrskavu, svježu, sočnu salatu sa malo začinskog octa, maslinovim uljem i zrnom soli… tu svježinu ništa ne može nadoknaditi zar ne? Nego, šta kažete na jednu zdjelu salate??

Ako je ikako moguće nabavite biljke koje konzumirate iz organske proizvodnje ili bar od susjeda iz vrta.

Jeste li znali da istraživanja vitamina i minerala povrća i voća iznose vrijednosti „idealnog” odnosno prirodnog uzgoja. Biljke koje su rasle u „ne tako dobrim uvjetima” ponekad imaju i do 30% manje tih vrijednosti.

 

O autorici