Tijekom 2018. je sud u San Franciscu donio povijesnu presudu da agrokemijska firma Monsanto mora platiti gotovo 290 milijuna američkih dolara odštete vrtlaru i podvorniku u jednoj školi u SAD-u, oboljelom od karcinoma, jer da ga nije obavijestio o opasnosti svojeg herbicida Roundupa, čiji je aktivni sastojak glifosat. Time je američki vrtlar pobijedio agrokemijsku tvrtku u povijesnom suđenju. Nakon ovog suđenja pokrenulo se tisuće novih tužbi protiv Monsanta, a vezane upravo uz – glifosat. (VIŠE)
ŠTO JE GLIFOSAT?
Glifosat je totalni herbicid koji uništava sve zeleno što njime poprskate. On to radi na način da veže na sebe bitna mikrohranjiva (mangan, magnezij, željezo, nikal, cink i kalcij) i tako ih čini nedostupnima biljkama u tlu. Posljedica toga je sve manje nutrijenata i u biljkama koje mi konzumiramo za hranu. Vezujući se na metale u tlu, on postaje stabilan i nije lako razgradivi kako je njegov proizvođač Monsanto tvrdio. Zanimljivo je što glifosat prvotno nije registrirani kao herbicid nego kao antibiotik i ima razarajuća svojstva na život brojnih korisnih mikroorganizama u tlu čime pridonosi smanjenju plodnosti tla.
KOJE SU POSLJEDICE PRIMJENE GLIFOSATA?
Posljedice masovne primjene glifosata su zagađenje tla, tekuće i podzemne vode. Iako je Monsanto tvrdio da glifosat ne djeluje direktno na ljude jer oni nemaju metabolički put (tzv. Shikimate pathway) koji biljke koriste za sintezu esencijalnih aminokiselina, taj metabolički put imaju korisne bakterije u našem probavnom sustavu, neophodne za zdravi probavni sustav, imunitet i sintezu esencijalnih aminokiselina. Potrebno nam je čak 9 esencijalnih aminokiselina koje mi sami ne možemo sintetizirati, nego ih dobivamo pomoću biljaka i bakterija. A kako glifosat djeluje antibiotski – on uništava zdravi mikrobiom tla i zdravi mikrobiom u ljudskom organizmu. Posljedično, u prehrambenom lancu nedostaju nam bitni mikroelementi i dio esencijalnih aminokiselina. Time su sve češće i bolesti jer ljudsko tijelo više ne dobiva sve što mu je potrebno za optimalno funkcioniranje i imunološki sustav slabi. Glifosat se danas nalazi u krvotoku i urinu većine Amerikanaca – ali i kod mnogih Europljana (u svakom Nijemcu i svakom drugom Hrvatu), a povezuje ga se s brojnim kroničnim bolestima današnjice, od dijabetesa, bolestima endokrinog sustava, autoimunih bolesti, smanjenjem plodnosti ljudi pa sve do tumora.
Kako se je njegova upotreba diljem svijeta povećavala, to je sve više neovisnih stručnjaka počelo istraživati posljedice upotrebe glifosata. Na službenoj web stranici dr Stephanie Seneff (neovisne analitičarke na MIT- Massachusetts Institute of Technology – https://people.csail.mit.edu/seneff/ ) možete pronaći njene radove i poveznice na druge studije koje upućuju na korelaciju glifosata i kroničnih bolesti današnjice. Iako Monsanto upućuje na „brojne studije koje dokazuju da glifosat nije kancerogen“ – istraživačka je novinarka Carey Gillam u svojoj knjizi „Whitewash“ (Priča o herbicidu, raku i korupciji u znanosti – http://careygillam.com/book ) dokazala kako su mnoge takve studije lažirane, napisane od strane Monsanta i podvaljene kao „neovisne“ čime se zavarava javnost (samo su potpisane od strane tzv. neovisnih stručnjaka).
Svakako preporučam pogledati na internetu i intervjue s Zackom Bushom MD koji je jako dobro objasnio važnost zdravog mikrobioma i pogubnost glifosata za ljudsko zdravlje. Evo jednog koji preporučam: https://www.youtube.com/watch?v=tm4KowndPVs
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC), objavila je u ožujku 2015 da je herbicid glifosat vjerojatno kancerogen za ljude i kancerogen za životinje. http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol112/index.php
UPOTREBA GLIFOSATA STALNO SE POVEĆAVA
Glifosat je na tržištu od 1974. godine i prvotno se prodavao kao herbicid za uništavanje korova u okućnicama i javnim površinama za suzbijanje korova. Kako je totalni herbicid koji uništava sve što poprskate, nije se u počecima značajno koristio u uzgoju hrane. Sve dok 90-tih godina nisu razvili usjeve otporne na ovaj herbicid – GM (genetski modificirane) usjeve. Od tada mu je upotreba znatno porasla i stalno raste. Od uvođenja GMO-a 1995., njegova prodaja (primjena) u svijetu porasla oko 15 puta, s 51.000 tona (1995.) na 747.000 tona i promet od 6 milijardi eura u 2014., više nego svi ostali herbicidi zajedno. Više na: https://www.vecernji.hr/premium/svaki-drugi-hrvat-u-urinu-ima-glifosat-opasni-herbicid-najuze-vezan-s-gm-hranom-1088457
U državama u kojima je masovna upotreba glifosata poput Argentine, prisutno je masovno obolijevanje ljudi, ali i veliki otpor ljudi. Nedavno je umro Fabian Tomasi koji je predstavljao simbol otpora Argentine protiv glifosata – naravno, od posljedica glifosata: https://www.facebook.com/brutnature/videos/522468194866404/
Ali iako se upotreba glifosata prvenstveno veže uz uzgoj GM usjeva koji su otporni na ovaj herbicid, koristi se i ostalim konvencionalnim poljima – bilo kao desikator (sredstvo za isušivanje) koji ubrzano dozrijeva usjeve ili kao totalni herbicidi koji „očiste“ zemlju od korova nakon berbi. Prema riječima Zacka Busha MD, samo 1% glifosata direktno djeluje na korov, ostalih 99% ostaje u biosustavu. A upravo desikacija žitarica i ostaci glifosata u njima danas se direktno povezuje s alergijama na gluten i bolestima probavnog sustava.
GLIFOSAT JE I U HRVATSKIM DVORIŠTIMA I POLJIMA
Glifosat se koristi i kod nas od 80-tih godina prošlog stoljeća kao sastojak totalnog herbicida Cidokor, Total… i drugih sličnih herbicida ( u RH je registrirano 24 različitih herbicida s glifosatom). Koriste ga brojni poljoprivrednici za suzbijanje korova u svojim poljima, voćari, ali i ljudi na svojim okućnicama i na javnim površinama. Koriste ga bez velike zabrinutosti jer je jako dugo bio reklamirani kao „praktički ekološki“ i neškodljivi za ljude i ostatak okoliša. Strašno ali istinito – koriste ga i neki ekološki proizvođači prije berbi u svojim voćnjacima i maslinicima – jer im je lakše sve pošpricati da se sve na tlu posuši, pa onda ne moraju brati lješnjake, masline i drugo voće među travom. Ali eto – prskali su tlo, a ne voće, pa i dalje tvrde da imaju ekološko voće! (Ne velim da tako rade svi, ali nažalost ima izuzetaka koji ovo rade). Naša Savjetodavna poljoprivredna služba ga na svojim mrežnim stranicama preporuča poljoprivrednicima još i danas za tretiranje usjeva nakon žetve, a voditelja jedne od savjetodavnih službi ove sam godine na jednom okruglom stolu čula kako tvrdi da je glifosat praktički ekološki i neškodljiv i da ga preporuča kao najbolje i najjeftinije sredstvo za rješavanje korova. Pa iako sam i ja bila govornik na tom događaju i iznijela sasvim suprotne argumente – što mislite kome su nazočni poljoprivrednici više skloni vjerovati – jednoj predstavnici udruge ili jednom voditelju Savjetodavne službe koji ih savjetuju tijekom cijele godine?
Međutim polako se otkriva stvarno djelovanje glifosata i sve više država ga i zabranjuje – za početak na javnim površinama, ali i to je veliki početak. I nemojmo se zavaravati da iako kod nas nema uzgoja GM kultura da nema puno glifosata kod nas. Nije to tamo negdje u SAD-u – toga ima masovno kod nas! Naši Hrvati prskaju totalom svoja dvorišta kao da je mlaka voda da se ne „moraju mučiti“ kositi! U poljoprivredi koristi se masovno. Zakon o održivoj uporabi pesticida naveliko se zaobilazi i iako nemate iskaznicu niti ste položili stručnu edukaciju – neće vam biti teško doći sredstava koje možete kod nas dobiti samo uz iskaznicu – čak i neki prodavači preporučuju da si iskaznicu – posudite!! Ili samo nabavite podatke s nje! Ili kupite preko granice gdje ne trebate nikakve iskaznice. I onda kako se to nerijetko radilo – mnogi stave još više od uputa proizvođača – „da to bude sigurno“.
GLIFOSAT JE PRISUTAN POSVUD U SVIJETU
Podaci Geološkog instituta SAD-a pokazuju da je glifosat prisutan u više od polovice svih površinskih voda, tla i sedimenata.
Aminometilfosfonska kiselina (AMPA), produkt razgradnje glifosata, još se češće detektira, pojavljuje se u više od 80% uzoraka otpadnih voda prikupljenih u komunalnim uređajima za pročišćavanje. Sam Monsanto priznaje da nešto glifosata ostaje na i u prehrambenim usjevima poput uljane repice, pamuka i kukuruza, što znači da redovito konzumiramo nepoznate količine glifosata.
Kako glifosat ostaje u biosustavu, njegovim korištenjem naša zemlja i voda postaju zatrovani ostacima glifosata i on zagađuje cijeli biosustav. Ako i ne koristite direktno nikakav pesticid, vrlo mu lako možete biti izloženi putem rezidua (ostataka) u hrani, piću i odjeći (pamuk). Procjenjuje se da čak 70% svjetskih kiša u sebi sadrži glifosat!
TROŠAK ZAGAĐENJA GLIFOSATOM PLAĆAMO SVI MI!
S obzirom na sve brojnije dokaze kako je glifosat razoran i za okoliš i za zdravlje ljudi, mislim da je konačno vrijeme da shvatimo kako ne možemo okoliš tretirati (bilo kakvim) otrovima i očekivati da to neće imati posljedica i za naše zdravlje. Na stranu što ste se lako i jeftino riješili korova, ako ste time dugoročno zagadili okoliš, uništili plodnost tla, smanjili hranjivost biljaka i povećali si izglede za oboljeti od brojnih bolesti. Vrijeme je da ti koji upotrebom otrova uzgajaju jeftinu hranu i sebi uz manje troškove proizvodnje osiguravaju dobru zaradu počnu plaćati naknadu društvu (u obliku poreza ili naknada za konvencionalni uzgoj) za zagađenje tla, voda i biosustava te ugrožavanja zdravlja ljudi i uništenja tla budućim generacijama. Tada bi i cijene poljoprivrednih proizvoda bile realnije – jer ne možemo računati isplativost neke kulture bez da u tu računicu ne dodamo trošak zdravlja nacija i okoliša! A do tog trenutka dok ljudi ne shvate da je čisto ludilo uzgajati hranu s otrovima, na nama koji znamo ostaje da širimo svijest koliko radi čiste komocije i dobre računice ugrožavamo sami sebe i koliko to jednostavno – nije vrijedno toga.