0
Jako me rastužuje slika i u mnogim okućnicama i u gradovima diljem RH – masovna, niska i temeljna košnja koja radi ogromne štete bioraznolikosti. toliko neznanja i nesavjesti prema jedinom planetu kojem imamo. Toliko devastacije života, jer se razmišlja samo o “urednosti”, bez šireg promišljanja što to znači za život oko nas.
Stoga je moja poruka svima takvima: Pa dajte stanite s tom suludom košnjom!
Kome na čast i gradovi i pojedinci uništavaju i “stružu” do dna svo naraslo bilje i time onemogućuju preživljavanje brojnih korisnih kukaca i oprašivača, samo zato da bi nešto izgledalo “uredno”?
Pišem o ovoj temi već godinama i nemam više filtera za ovu ljudsku glupost prerane košnje.
Travnjak nije tepih u dnevnoj sobi, a čovjek nije vlasnik svega na ovom Planetu, nego imamo i tu odgovornost pomoći i ostalim organizmima oko nas da im omogućimo preživljavanje.
A ovako “temeljito” i do dna pokošeno, čak i “postrugano” tlo u parkovima kao ovaj gdje sam se zatekla s proljetnim predavanjima (ali i mnogi drugi diljem RH), i temeljito i najniže pokošene mnoge okućnice upravo sada znače nedostatak hrane i smrt za brojne kukce i oprašivače. A bez bioraznolikosti oko nas – niti mi nećemo moći preživjeti.
Čudimo se kak picek glisti drastičnom opadanju pčela, klikamo na društvenim mrežama kak su pčele bitne, a onda vadimo te kosilice čim na proljeće procvatu prve tratinčice i raspali da slučajno neka travka ne preraste razinu gležnja. Zar stvarno?
Gledali bi ptičice kak pjevaju na grani, a ne razmišljamo kako njihov opstanak ovisi o kukcima oko nas, koje nemilice trujemo i uništavamo im stanište?
Rekao je davno jedan pametan čovjek Einstein da su ljudska glupost i svemir beskonačni, samo jedino za svemir to nismo sigurni. I eto, čovječanstvo kosilicama u svako proljeće to dokazuje, kako pojedinci na okućnicama gdje se susjedi utrkuju tko bude bolje i temeljitije baš sve pokosio – tako i gradske komunalne službe diljem RH koje preranom košnjom troše novac svih nas poreznih obveznika i ugrožavaju opstanak brojnih korisnih organizama.
Koja je korist postavljanja hotela za korisne kukce, ako oko njih sve pokosimo?
Jesmo li zaista došli do te razine da zaista punim gasom srljamo u idiokraciju, ili još ima nade za čovječanstvo?
Pitam se koliko još edukacija i osvještavanja trebamo da se počne raditi pametnije i bolje?
I ne govorimo “samo” o hrani za oprašivače, kad se prerano sve pokosi niti biljke se ne mogu osjemeniti i tako im se smanjuje brojnost, sjemenke jedu mravi, drugi kukci, ptice – time se smanjuje i njihova brojnost, uništava se stanište brojnim organizmima, a tlo se prebrzo isušuje, pogotovo za vrijeme prečeste košnje ljeti.
Evo prijedloga kako za okućnice možemo ipak ne raditi velike štete i pomiriti potrebe za urednosti, ali uz očuvanje života oko nas:
1. Ako već kosite, radite to postepeno, kosite za početak npr. glavne staze gdje hodate ali ne i baš sve – tako da uvijek dio prostora ostane za hranu oprašivačima
– jer ako istovremeno pokosite baš sve, i svi vaši susjedi naprave isto – svi oprašivači i kukci odjednom ostaju bez velikog dijela staništa i hrane i time doslovno pomažete u njihovom izumiranju. Niti vi ne možete danima bez hrane, pa nemojte to onda raditi i oprašivačima za koje izvor peluda znači život ili smrt.
2. Ako već kosite, dignite kosilicu na višu razinu
– toliko da barem ostanu pupoljci tratinčica i maslačaka da brzo mogu natrag procvasti, kako bi oprašivači imali nešto hrane nakon košnje, dok opet ne narastu biljke
Spuštanje kosilice na najniže radi devastaciju staništa i veliko uništene cvjetnice kojima će dugo trebati da se oporave, pogotovo ako idete toliko nisko da i “stružete” tlo.
3. Kad krenete u glavnu košnju, neka i to bude na etape
Ostavite dio za preživljavanje oprašivačima, kosite u razmaku toliko da se na prvom pokošenom dijelu pojavi barem opet dio cvjetova kako oprašivači ne bi ostali bez izvora hrane.
4. Sadite grmlje i živice za korisne kukce i ptice
Na rubnim dijelovima imanja posadite grmlje koje cvate u različito vrijeme u godini i koje vole oprašivači, ili pak kasnije ima bobice koje jedu ptice, i tako im pomozite u opstanku. Glavnu košnju planirajte kada ima puno procvalog grmlja, tako da oprašivači imaju alternativu za preživljavanje. A i vi ćete imati prekrasno grmlje u vrtu ili okućnici u kojem možete uživati.
Sve navedeno zaista zahtijeva minimum truda i napora i samo malo sveobuhvatnijeg promišljanja, a radi veliku razliku u životu i smrti brojnih korisnih oprašivača i drugih kukaca te ptica. Budimo savjesni građani koji su dio rješenja, a dio porazne situacije uništenja bioraznolikosti i ugrožavanja života – pa time i našeg opstanka na ovom planetu.
Moj apel za smanjenje košnje pogledajte u videu:
https://www.youtube.com/shorts/-XlKndhtEaQ
I zašto ne treba žuriti s proljetnom košnjom u ovom videu:
