0
Dok se puno govori o Zakonu o sjemenu, paralelno se donosi još jedan ključan zakon – deregulacija novih genetski modificiranih organizama (NGT).
Oba zakona predložila je Europska komisija u srpnju 2023. i oba se donose paralelno:
– jedan zakon uređuje što se smije uzgajati i prodavati (sjeme)
– drugi zakon uređuje što se smatra GMO i kako se kontrolira
i zajedno mijenjaju cijeli sustav hrane u EU. A to nije mala stvar i tiče se svakog od nas – jer SVI moramo jesti svaki dan.
ŠTO SU NGT (i zašto se sada mijenjaju pravila)?
Radi se o novim tehnikama genetske modifikacije (NGT), najčešće uz pomoć tehnologije CRISPR-Cas.
U javnosti se često komunicira da je ta tehnologija „preciznija“, „brža“, “prirodnija” i upravo se na tome temelji prijedlog deregulacije.
Ali važno je reći da tu i dalje govorimo o GMO-ima, samo pod novim imenom, jer sa starim GMO-ima nisu mogli proći zakonska ograničenja u EU, pa to sada pokušavaju s novim nazivima.
Da, iako je rezanje DNA preciznije, ishodi nisu u potpunosti predvidivi. Mogu nastati neočekivane promjene, promjene se mogu drugačije ponašati u stvarnom okolišu i dugoročni učinci još nisu dovoljno istraženi. Zato se ova tehnologija ne može smatrati potpuno sigurnom – a ovim zakonom uklanja se načelo predostrožnosti kojim se je EU ponosila u zaštiti svojih potrošača – dakle načelo u kojem ako nešto stavljate na tržište, prvo morate dokazati da je sigurno za ljude.
NGT 1 i NGT 2 – ključna razlika (ovo su termini koji se definiraju novim zakonom)
NGT 1 – ova kategorija će biti potpuno deregulirana novim zakonom
– tretiraju se kao da nisu GMO
– bez obaveznog označavanja
– bez pune procjene rizika
NGT 2
– složenije promjene
– ostaju bliže postojećim GMO pravilima (ali ublaženima)
Problem je u tome što ova granica nije prirodna – nego politička. A u pozadini ovog zakona su i veliki ekonomski interesi – velike korporacije i značajna ulaganja u lobiranje. Europa je veliko i do sada nedovoljno iskorišteno tržište za ove tehnologije.
U javnosti se često komunicira da će NGT donijeti otpornije biljke, biljke prilagođene klimatskim promjenama – ali stvarnost je drugačija. Velik dio biljaka koje čekaju odobrenje nisu “otpornije na klimatske uvjete”, nego su otporne na herbicide.
Što to znači u praksi:
– omogućuje se šira primjena herbicida
– povećava se ukupna upotreba pesticida
– dolazi do većeg opterećenja okoliša
– dobivate još lošiju hranu s više ostataka pesticida
Drugim riječima: ne rješava se problem – nego se produbljuje ovisnost o kemiji u poljoprivredi. Bolje rezultate i otpornost mogu dati i klasične tehnike oplemenjivanja i dobre agroekološke prakse – no ovim zakonom još se više daje prednost kemijskoj industriji nad održivim uzgojem hrane.
NAJVEĆI PROBLEM OVOG ZAKONA ZA SVE NAS: GUBITAK SLOBODE IZBORA
Ako ovaj zakon prođe:
– nema obaveznog označavanja (za NGT 1)
– nema sljedivosti kroz sustav
– nema jasne kontrole gdje ti organizmi završavaju
To znači da nećete znati što jedete i nećete imati pravo na informirani izbor na tržištu.
A ako se pojave problemi, bilo zdravstveni, ekološki, ekonomski i sl., trošak i posljedice snose
građani, poljoprivrednici i okoliš – ne industrija. Industrija samo zarađuje bez odgovornosti za posljedica. Baš krasno kako su si to zamislili staviti u zakon, zar ne?
JOŠ JEDAN VELIKI PROBLEM: PATENTI
Europski parlament je 2024. jasno zauzeo stav protiv patenata na NGT biljke, ali u pregovorima (trilog) taj je stav izgubljen. U konačnom tekstu nema stvarne zaštite te postoje samo dobrovoljna pravila i “kodeksi ponašanja”.
To otvara prostor za kontrolu sjemena kroz patente, veće cijene i dodatni pritisak na male proizvođače
GDJE SMO S DONOŠENJEM ZAKONA?
Evo stvarnog tijeka – a upravo sada je zakon u završnoj fazi donošenja:
– 07/2023 – Europska komisija predlaže zakon (NGT + paralelno zakon o sjemenu)
– 2024 – Europski parlament definira svoju poziciju (protiv patenata)
– 19.12.2025 – države članice (Vijeće EU) daju političku podršku ishodu triloga i deregulaciji
– 28.01.2026 – Odbor za okoliš, klimu i sigurnost hrane (ENVI) u Europskom parlamentu glasa o tom ishodu
– 19.05.2026 – očekuje se završno glasanje u Europskom parlamentu (plenarno)
ŠTO MI MOŽEMO NAPRAVITI?
Ovo možda djeluje kao da je već odlučeno — ali nije. Iako je „5 do 12“, u ovoj fazi pritisak javnosti još uvijek ima utjecaj. Organizacije diljem Europe, uključujući La Via Campesina, pozivaju građane da se uključe.
1. Kontaktirajte zastupnike u Europskom parlamentu (MEP-ove)
posebno one iz AGRI i ENVI odbora
– pošaljite mail (pogledajte u komentaru ispod popis i kontakte naših predstavnika)
– jasno napišite da ste protiv deregulacije GMO-a bez označavanja
– naglasite pravo na izbor hrane i slobodu izbora
Ovo nije bez učinka: kada su građani kontaktirali zastupnike, tema se odmah otvorila u pregovorima
2. Dijelite informacije
Ova tema je i dalje slabo poznata i bez javnog pritiska odluke prolaze “ispod radara”.
– podijelite objave
– razgovarajte s drugima
– uključite zajednicu
3. Podržite inicijative i otvorena pisma
Diljem EU pokreću se kampanje za označavanje hrane i inicijative protiv patenata na sjeme. To su konkretni alati pritiska na institucije.
NAJVAŽNIJE – SVATKO OD NAS MOŽE DOPRINJETI
Ovo nije samo tehnički zakon. Radi se o pravu na informacije, pravu na izbor, kontroli nad hranom i budućnosti sjemena i poljoprivrede.
Ako ne znamo što jedemo – nemamo slobodu izbora.
Ako građani ne reagiraju — odluke će se donijeti bez njih.
Ali ako reagiraju — već smo vidjeli da to može promijeniti tijek pregovora.
Potrebno je malo vašeg vremena, malo vašeg truda, a može napraviti stvarnu razliku.
Pogledajte u komentaru prijedlog maila i popis zastupnika, kao i više o svemu ovome na stranici Via Campesine.
Više informacija o kampanji Via Campesine pogledajte na poveznici:
https://viacampesina.org/en/2026/04/europe-say-no-to-new-gmos-in-our-fields-and-in-our-food/
POŠALJITE E-MAIL ZASTUPNICIMA U EU PARLAMENTU:
Na ovoj poveznici imate automatsko slanje mailova zastupnicima u EU parlamentu – samo odaberete zastupnike, dopunite svoje podatke i pošaljete mail:
https://www.eurovia.org/news/say-no-to-new-gmos-in-your-food-write-to-your-meps/
Evo možete i “ručno” – ovako:
Prijedlog e-mail za zastupnike u EU parlamentu:
Naslov: Zaštitite pravo na izbor – označavanje NGT hrane
Poštovani,
obraćam vam se kao građanin/ka zabrinut/a zbog prijedloga deregulacije novih genetski modificiranih organizama (NGT) u EU.
Smatram neprihvatljivim da se za dio tih organizama ukine obavezno označavanje i sljedivost, jer to direktno oduzima potrošačima pravo na informiran izbor hrane.
Također sam zabrinut/a zbog izostanka stvarne zaštite od patenata na sjeme, što može imati ozbiljne posljedice za poljoprivrednike i dostupnost sjemena.
Molim vas da u daljnjim odlukama:
– podržite obavezno označavanje i sljedivost
– zaštitite pravo na izbor potrošača
– spriječite širenje patenata na sjeme
Hvala vam na vašem radu i odgovornosti prema građanima.
Srdačan pozdrav,
[ime i prezime]
Dodatno, bilo bi idealno da ipak ne pošaljete ovakav mail nego dodate još i vaš osobno stav/rečenicu o ovoj temi
Popis naših zastupnika i njihove kontakte pogledajte ovdje – SVI zastupnici glasaju u završnom glasovanju o zakonu.
https://www.sabor.hr/hr/europski-poslovi/zastupnici-u-europskom-parlamentu
Marko Vešligaj AGRI (S) marko.vesligaj@europarl.europa.eu
Romana Jerković ENVI (M) romana.jerkovic@europarl.europa.eu
Sunčana Glavak ENVI (S) suncana.glavak@europarl.europa.eu
Tomislav Sokol ENVI (S) tomislav.sokol@europarl.europa.eu
Stephen Nikola Bartulica stephen-nikola.bartulica@europarl.europa.eu
Biljana Borzan biljana.borzan@europarl.europa.eu
Gordan Bosanac gordan.bosanac@europarl.europa.eu
Nikolina Brnjac nikolina.brnjac@europarl.europa.eu
Tonino Picula tonino.picula@europarl.europa.eu
Karlo Ressler karlo.ressler@europarl.europa.eu
Davor Ivo Stier davor-ivo.stier@europarl.europa.eu
Željana Zovko zeljana.zovko@europarl.europa.eu
Dodatno – možete napraviti i englesku verziju dopisa i slati svim ostalim članovima u EU parlamentu.
ŠTO NIJE U REDU S PRIJEDLOZIMA NOVIH EU ZAKONA O SJEMENJU I DEREGULACIJI NOVIH GENOMSKIH TEHNIKA?
Pogledajte moje izlaganje na međuparlamentarnoj konferenciji o “Doprinosu nacionalnih parlamenata unaprjeđenju Zajedničke poljoprivredne politike“ 25.09.23. na kojoj sam sudjelovala na poziv Marijane Petir OVDJE.
