Sredstva na bazi bakra, modre galice (sulfati bakra) nalaze se na listi sredstava dozvoljenih u ekološkoj poljoprivredi kao fungicidi (bakar: hidroksid, oksiklorid, sulfat, oksid), te među mnogima slove kao prirodni fungicidi. Štoviše, neki svoje vrtove time prskaju često, čak i nakon svake kiše. Međutim, iako se sredstva poput modre galice, bordoške juhe koriste odavno, ovo nisu neopasna sredstva. Bakar je teški otrov za niže organizme (poput kišnih glisti koje ubija), dok se kod ljudi ponaša kao kumulativni otrov, taložeći bakar u organizmu. U tlu ubija mnoge korisne organizme, a kad dospije u vode, otrovan je i za ribe i ostale vodene organizme.
Kako je ovo fungicidno sredstvo, ono nakon prskanja neselektivno ubija sve gljivice – kako one štetne, tako i mnoge korisne gljivice koje se nalaze u tlu i pomažu vašim biljkama u zdravom rastu – pa time dugoročno činite vaše biljke još neotpornije na bolesti.
Rasprava o tome da treba izbaciti bakar iz dozvoljenih sredstava u ekološkoj poljoprivredi već dugo traje i to na svjetskoj razini. Bilo je i inicijativa da se zabrani i u EU, i u SAD (VIŠE). Kemijske korporacije kao izgovor za svoja otrovna sredstva upiru prstom u ekološku poljoprivredu upravu radi korištenja bakra napominjući da radi toga ekološka poljoprivreda također truje okoliš. Nažalost još su uvijek na listi ekoloških sredstava i mnogi ljudi ih koriste misleći da su neopasna za biosustav.
Iako je bakar učinkovit u suzbijanju bolesti biljaka, s druge strane je toksičan i za okoliš i za ljude. Više o tome pročitajte i u članku OVDJE.
A svi oni koji prskaju nakon svake kiše i misle da nema karence za modru galicu– obratite dobro pažnju na ovo – karenca je duga:
Bakarni sulfat – karenca: 35 dana vinova loza(vinske sorte loze radi mogućnosti ometanja vrenja), 14 dana krumpir, rajčica, patlidžan u polju i zaštićenom prostoru, hmelj; 21 dan vinova loza (stolne sorte) ,28 luk bundeva, lubenica, 42 – dana kupusnjače i celer, OVP voćke i krastavci (do početka cvatnje). (preuzeto s: https://www.agroklub.com/zastitna-sredstva/aktivne-tvari/bakarni-sulfat-241/)
Također, modra galica se koristi samo u vrijeme mirovanja ili do početka cvatnje voćaka – jer uništava cvijet. Nakon prskanja nekad nisu puštali domaće životinje jedno vrijeme u dio voćnjaka i vinograda koji su prskali – upravo radi otrovnosti.
I crveno ulje je kombinacija pripravaka od bakra i mineralnih ulja koje se koristi u vrijeme mirovanja.
Evo još upozorenja za sredstvo CUPRABLAU Z – kombinaciju bakra i cinka:
Trava iz nasada u kojem je primijenjeno sredstvo ne smije se koristiti za ishranu stoke.
Na krumpiru i rajčici koristi se najviše dva puta godišnje, a na voćkama, vinovoj lozi i hmelju najviše tri puta godišnje.
Ne smije se primjenjivati u vrijeme cvatnje vinove loze i u vegetaciji voćaka.
Na vinovoj lozi može biti fitotoksičan ako se koristi pri niskim temperaturama i uz obilje vlage u zraku.
Ne smije se koristiti na sortama rajčice izrazito sitnog ploda zbog previsokih ostataka.
Preuzeto s: http://pinova.hr/hr_HR/katalog-proizvoda/sredstva-za-zastitu-bilja/fungicidi/kontaktni-fungicidi/cuprablau-z )
Stoga, radi svijesti o njihovoj otrovnosti i teškim posljedicama za život u tlu, ali i ljude, u svom biovrtu nikad ne koristim nikakve „ekološke“ proizvode na bazi bakra. I mirno mogu gledati moje dijete i životinje u bilo kojem kutku vrta, ne razmišljajući o mogućim karencama i posljedicama.