Nemojte žuriti s sjetvom na otvoreno - Biovrt - u skladu s prirodom

Nemojte žuriti s sjetvom na otvoreno

Počelo je proljeće i sve su nam češći lijepi proljetni dani, što je mnoge izmamilo na otvoreno i u vrtove. Ali, ipak kraj ožujka još nije vrijeme za započinjanje sjetve mnogih povrtnih kultura u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Vrijeme je još varljivo, jutra su dosta hladna, često s mrazevima i tlo je još relativno hladno. Osim toga, u ovo doba godine česte su proljetne kiše koje mogu dosta nabiti zemlju.

Stoga za radove na vrtu ipak pričekajte dok se tlo ne zagrije. Često tako biva da one biljke koje su kasnije posijane u toplo tlo bolje napreduju i bolje narastu od biljaka posijanih prerano, u hladno tlo. Sjemenkama posijanima u hladno tlo treba punu duži period da prokliju, a vrlo često u prehladnom i premokrom tlu sjeme jednostavno istruli.

Doduše, postoji velika razlika u vrsti tla koju imate:

– ilovasta i glinasta tla – dugo su hladna i sporo se zagrijavaju, dobro podnose sušu, nepropusna su i dugo zadržavaju vlagu

– pjeskovita i šljunčana – brzo se zagrijavaju, potrebno je zalijevanje, ne zadržavaju vlagu

Prvi radovi u vrtu ovise o vrsti tla, pa tako u pjeskovitim i šljunčanim tlima koja se prije zagriju počinjete prije, dok oni s glinastim i ilovastim tlima malo duže čekaju da započnu sjetvu.

Slika: tlo na mom vrtu je ilovasto, treba na proljeće jako dugo da se zagrije i posuši, pa radije čekam travanj s prvom pravom sjetvom

U rano proljeće, tijekom veljače i ožujka jedino možete krenuti u sjetvu boba na otvorenom. Naravno, ako nije previše blatno ili smrznuto tlo. Naime, bob je jedna od rijetkih kultura koja voli raniju sjetvu u hladnijim uvjetima i to ga kasnije čini otpornijim na crne lisne uši, koje su jako česti nametnik na bobu. Tijekom ožujka možete popikati proljetni češnjak, malo luka za raniju berbu i malo ranog graška. Ali glavninu i graška,  rotkvice, peršina, mrkve, salate, špinata – povrtnih kultura koje se mogu i malo prije posijati radije pričekajte još malo, barem početak travnja. One iako su malo otpornije na hladnoću, bolje će rasti posijane malo kasnije. Krumpir i kukuruz se siju tek od polovice travnja u mom kraju, tada možete posijati i blitvu, ciklu, te kupusnjače u redove za kasnije rasađivanje. Za ostale mahunarke (grah i mahune) te vrste iz obitelji tikvenjača (tikve, tikvice, krastavci…) bolje je pričekati do svibnja – jer su to vrste osjetljive na mraz, a u kontinentalnom dijelu Hrvatske mogući je mraz za razdoblje Ledenih svetaca.

Ovo je lekcija koju sam naučila prijašnjih godina na vlastitoj koži, dok me je rano proljetno sunce izmamilo na vrt. Moja baka me je s neodobravanjem gledala kako već početkom ožujka radim prve gredice na vrtu i upravo tu mudrost je podijelila sa mnom:

„pričekaj da se tlo zagrije i sve će puno bolje i brže uspijevati i prerasti sve prije posijano, ovako se samo mučiš bez rezultata, a i kiše će ti sve to nabiti”.

I bila je u pravu – te prve prerane sjetve na otvorenom su mi većinom jako slabo uspjele, kiše su mi jako nabile zemlju i sve sam ispočetka sijala.

    

Dakle nije bitno čekati samo da se tlo zagrije, nego i da prođu prve proljetne kiše. Naime, ako sve prerano posijete i na to padnu hladne proljetne kiše, nabiti će tlo, pa će kombinacija nabivanja i hladnoće umanjiti klijavost i napredak mladih biljčica. Pa čak i peršin kojemu ne smeta hladnoća za klijanje neće dobro niknuti ako će tlo biti nabito radi kiše. Malč tu može smanjiti nabivanje tla, ali on na proljeće nije preporučljiv na gredicama jer usporava zagrijavanje gredica, pa ga ja stavljam samo u tanjem sloju na prve gredice koje sijem. Naravno, smeta i sitnom sjemenju za rast.

Stoga, umjesto sjetve, ovo doba godine radije iskoristite za razna presađivanja i rasađivanja – trajnica koje su vam se razrasle ili rastu na krivom mjestu, jagode koje su se previše raširile, rasadite i obrežite kupine i maline… posadite voćku ili poneki bobičasti grm (pridružite se našoj akciji Povoćkajmo vrtove)… A prvu sjetvu predvidite kad će se zemlja ugrijati i u prognozi neće biti (puno) proljetnih kiša.

 

O autorici