Čim su u najavi prvi jesenski mrazevi, počinjemo ubrzano spremati plodove s vrta. Međutim, nije svo povrće jednako osjetljivo na hladnoće i ovisno o temperaturama, neke možete i (puno) dulje ostaviti na vrtu.
Mislim da je konačno vrijeme da se promijeni slika većine vrtova kod nas (barem u mom kraju), koji bivaju prije prvog mraza potpuno pobrani i koji sve do proljeća zjape prazni, te da ljudi počnu čim duže uživati u plodovima vlastitog rada.
Osobno se trudim iskoristiti svaku sezonu maksimalno i time maksimalno imati svježe povrće na vrtu na dohvat ruke. Jer čim potrgate i spremite neko povrće ono počne i gubiti vitamine i lagano propadati. Ostavljajući ih čim duže da rastu na vrtu produžavate vrijeme njihove upotrebe i održavate im kvalitetu. Najbolje i najzdravije povrće je ipak ono direktno ubrano s vrta.
Trenutak berbe za određeno povrće u mom biovrtu ovisi o vremenskim prognozama i minimalnim temperaturama.
1. Berbe uoči prvih jesenskih mrazeva
Uoči prvih jesenskih mrazeva s vrta berem sve biljke iz obitelji mahunarki (grah, mahune…), tikvenjača (krastavci, tikve…) i pomoćnica (paprika, rajčica).
Više o ovoj temi pročitajte ovdje Pripreme za prvi jesenski mraz
Iako većina kupusnjača postaje bolja tek nakon prvih mrazeva jer im se tad povećava količina šećera, bijelo zelje čvrstih glavica preporučujem skloniti s vrta prije mraza. Naime, ono može podnijeti nekih -1 do -2, ali ako je nešto vlažnije i temperature još malo padnu, glavice će smrznuti i početi truliti, te tako nepovratno propasti. Jedino glavice zelja koje još nisu čvrste, tj one koje se tek povezuju u glavicu možete ostaviti na vrtu bez straha od smrzavanje na manjim minusima. Kupus duguljastih šiljastih glavica je malo otporniji, manje glavice su podnesle kod mene ove godine do -4 stupnja – ali isto samo one koje nisu bile potpuno čvrste. Više o kupusnjačama zimi pročitajte OVDJE.
Fotografije: bijelo zelje koje se nije još povezalo u glavicu izdržalo je do -4 stupnja, dok je ono čvrste glavice smrzlo i počelo propadati
Postoji jedan trik kako možete zaštititi glavice zelja od prvih mrazeva, ako su prognoza kasnije povoljnije pa vam je u interesu ostaviti zelje na vrtu – otkinite list zelja i prekrijte glavicu, to je zaštita od mraza. Naravno, uvijek postoji i mogućnost zaštite zelja agrofolijom, ali ja ju baš ne prakticiram mnogo u svom biovrtu jer ne sadim monokulture pa sve imam posvuda po vrtovima.
2. Berbe uoči većih zahlađenja (prognoze s temperaturama nižim od -4 nadalje)
Prije nego temperature počinju padati ispod -4 stupnja, poberite s vrta sve preostale čvrste glavice zelja i kelja. Sve nepovezane glavice možete ostaviti. Naime, nježni tanji listovi u glavicama će smrznuti, ali jaki robusni zeleni žilavi listovi koji se još nisu povezali u glavice mogu podnijeti još minusa – a ponekad čak i do proljeća. Kelj je doduše puno otporniji i bolji tek nakon prvih mrazeva, ali ako su glavice zbijene i premokre propasti će na malo jačim minusima.
Fotografije: kelj zbijenih glavica beremo s vrta jer glavice mogu smrznuti,. dok onaj nepovezani u glavice ostavljamo jer može podnijeti i veće minuse, pa ga možemo direktno brati s vrta
Također tek tada berem ciklu i mrkvu, te preostalu brokulu i karfiol. Mrkvu uvijek imam radije čim duže na vrtu, a manje primjerke ostavljam na vrtu preko zime, ponekad bude dobra i na proljeće.
Peršin presađujem u tegle i držim ga uz kuću, da mi je cijele zime pri ruci za berbu. (VIŠE)
Blitvi se mogu pobrati veći listovi, ali same biljke ostavljam na vrtu. Ako će biti kasnije toplije i ako ostane zaštićena pod snijegom, listovi će biti za berbu do proljeća, kad ona ide u cvijet. Minusi mogu naštetiti listovima, kao što se i vidi na fotografiji, ali čim je toplije blitva iznova tjera nove listove.
Fotografije: mrkva me je krajem godine iznenadila na vrtu – imala je povojne uvjete od jeseni i lijepo narasla; fotografija 2: blitva često raste tijekom zime ako nije prehladno
Radič, rukola i endivija također mogu podnijeti manje minuse, ali boje da su onda malo zaštićeni malčom ili agrofolijom. Radič na proljeće može iznova opet potjerati mlade listove, ako ga tijekom zime ne pojedu voluharice, koje obožavaju njegovo korijenje.
Azijsko lisnato povrće (kinesko zelje, mibuna, mizuna…) podnose laganije minuse, ali malo teže mogu podnijeti jača zahlađenja. Glavice kineskog zelja svakako poberite prije ozbiljnijih minusa.
Repu, daikon i crnu rotkvu (povrtnicu) također spremite u podrume prije većih zahlađenja. Poberite i rotkvice ako ste ih sijali na jesen.
3. Berbe sve do proljeća
Matovilac bez problema prezimi vani cijelu zimu, a brati ga možete kad to vremenske prilike dozvoljavaju. Ako imate posijani špinat – i on može prezimjeti na otvorenom cijele zime.
Zimska salata također prezimljava bez problema i tijekom proljeća je spremna za berbu.
Lisnate vrste kelja otpornije su od glavatoga, tako da raštiku, palmasti kelj Nero di toscana i sl., vrste ostaju dulje i često bez problema podnesu i preko -10 stupnja.
Najotpornija vrsta kelja je kovrčavi kelj – on podnosi i preko -20 stupnja i sigurno će prezimiti sve do proljeća. Postoji zeleni i u prekrasnim ljubičastim nijansama.
Snijeg produžava vijek povrću na vrtu
Velika je razlika za bilje da li niske temperature nastupe prije i poslije nego zapadne snijeg. Naime, snijeg je toplinski izolator i štiti bilje od smrzavanja, pa pod njim puno toga može prezimiti i održati se. Dok je sve nezaštićeno, štete od niskih temperatura puno su veće. Više o toj temi pročitajte OVDJE.
Pomalčirane biljke boje podnose minuse
Zaštitite biljke malčem od sijena ili slame, tako će puno bolje podnijeti zahlađenja i duže opstati na vrtu.
Fotografija: pomalčirana rukola