Malč i pepeo protiv korova i puževa - Biovrt - u skladu s prirodom

Jako dobar opširni članak o svim mogućim upotrebama pepela pročitajte OVDJE.

U svom vrtu drveni pepeo koristim duži niz godina na više načina. Svake jeseni nakon sadnje češnjaka i svako proljeće nakon sadnje luka te gredice pomalčiram mješavinom odstajalog pepela na otvorenom i polurazgrađenog komposta. Kod mojih susjeda, bakinih sestri, tokom cijele godine na površinu (fotografija ispod) koju su nekad imale za skupljanje gnoja sada bacaju pepeo iz peći (od drva i drvenog ugljena), pokošenu travu, lišće, korov, otpatke iz kuhinje, a sve to još “pognoje” i 3 kokoši koje one imaju na dvorištu. To onda tovarim u tačke i vozim na gredice na vrtu za malčiranje.

Sve o osnovama malčiranja pročitajte OVDJE.

Ovakav malč ima više funkcija:

– sloj malča drži korov pod kontrolom – korov ne niče toliko dok je gredica pomalčirana time

– kalij u drvenom pepelu odličan je za lukovičasto povrće

– pepeo pomaže u odvraćanju lukove muhe

– sloj takvog malča štiti tlo od prevelikog isušivanja i održava ga vlažnim i rahlim. Kako imam ilovasto tlo, ono se ljeti za vrijeme vrućina i suša može jako isušiti, i to u tolikoj mjeri da upravo luk i češnjak postanu deformirani koliko se zemlja oko njih na površini stegne. Ali ispod par centimetara sloja malča to se ne događa, tlo ostaje mrvičasto. Nadalje, upravo pepeo poboljšava strukturu takvog tla i čini ga prozračnijim i to se vidi i još najmanje godinu dana poslije.

Fotografija: malčiranje netom zasađene gredice luka mješavinom odstajalog drvenog pepela i polurazgrađenog komposta

 

    

Doma tokom svake jeseni i zime skupljam drveni pepeo iz kaminske peći u kantu, pa  kako napunim kantu nosim pepeo na vrt tokom zime te posipavam površinski u tankom sloju. Jesen/zima je idealno vrijeme za gnojenje pepelom, on se ne bi trebao stavljati tokom vegetacijske sezone, jer može naglo kratkoročno povećati lužnatost i tako nasmetati u rastu nekim biljkama. Nadalje, općenito treba paziti da se ne pretjera s drvenim pepelom, jer on smanjuje kiselost tla, tj povećava lužnatost. Većina tala u mom kraju naginje blagoj kiselosti i općenito oko mene ljudi znaju svakih nekoliko godina dodavati vapno u tlo da smanje tu kiselost, ali bolje je svakako prije toga napraviti analizu tla.  Gdje se sadi krumpir bolje ne to napraviti jer to pogoduje širenju gljivične bolesti – prašne čađavosti na plodovima krumpira.

Općenito se ne bi smjelo dodavati više od 50-150 grama pepela na 1 m2 i treba ga posipati u tankom sloju. Također, poželjno ga je i ukopati odmah.

Ove sam jeseni došla na jednu novu ideju kao primjeniti pepeo uz malčiranje. Naime, prijašnjih sam godina samo površinski pobacala pepeo tokom zime po vrtu. Ove godine je bilo izrazito kišna sezona i korov je jako bujao, pa su mi dijelovi biovrta unatoč svim mojim naporima zatravili. Upravo dok stalno pada puno kiše, to pogoduje širenju klasične trave koja mi baš nije poželjna na vrtu.

Odlučila sam stoga sve pomalčirati kako bih suzbila napredovanje korova i trave na biovrtu, jer do proljeća to može još puno gore zarasti, pogotovo ako će biti toplija zima. Na proljeće bi to bio onda jako veliki posao dovesti sve u red, pogotovo dok još na proljeće sve počne ubrzano rasti. A i imala sam 2 velike bale sijena koje sam kupila još na proljeće, ali radi previše puževa i kiše nisam uopće tokom sezone stigla to iskoristiti. Slama mi ne dolazi u obzir jer je teško naći organsku, a ona iz konvencionalnog uzgoja je prepuna pesticida i time bi zatrovali tlo tim pesticidima kako bi se ona raspadala.

Stoga sam krenula u radove: nabrzak sam počupala većinu trave i korova s biovrta. Nisam bila temeljita jer je sve još bilo premokro i nema se smisla time zamarati – deblji sloj malča će pomoći da taj korov i trava više neće rasti.

    

Prije samog malčiranja sijenom sam te površine posipala tankim slojem pepela.  Naime, radi tople jeseni, izlegla se je još jedna mlada generacija puževa. Zapazila sam jako puno mladih puževa i jajašca puževa upravo u tim busenima trave na biovrtu. Pepeo bi trebao pomoći kod suzbijanja mladih puževa – on djeluje isto kao i vapno na puževe (vapno je sastavni dio pepela): sadrži tvari koje nagrizaju tijelo ili skidaju sluz i oduzimaju vlagu, zbog čega se tijelo isuši i puž ugine.

Znam da postoje mnogi koji nisu ove godine upravo radi puževa malčirali, jer se oni često zadržavaju ispod malča gdje je puževima ugodno i vlažno – ali dok jednom prije na tlo posipate pepeo i stavite gore malč – situacija se prilično mijenja, pogotovo na jesen. Ne samo da to više nije privlačno puževima, malč tokom zime štiti zemlju da se previše ne navlaži tokom jutarnjih mrazeva i magle, a to znači da će i tako pepeo duže djelovati nego da ga samo pobacate po tlu. Naime, to nagrizajuće svojstvo pepeo ima tako dugo dok se ne smoči. Također, nadam se da je djelovao i na mlade puževe koji su bili pri tlu dok sam ga stavljala. Dok su veliki puževi potrebna je velika količina pepela da bi im naštetila, ali kako su sad na jesen prisutni na vrtu tek izlegli malecki puževi, i manje količine pepela bi mogle biti djelotvorne.

Nakon što sam dio po dio posipala pepelom, sve sam prekrila malo debljim slojem malča – dakle i da potisne postojeće korove i da održi tu površinu malo duže suhom pri vlažnim jesenskim uvjetima.

Ne zaboravite – ovo se može napraviti samo na jesen, jer pepeo se ne preporuča stavljati na tlo nedugo prije i tokom samog razdobja vegetacije, nego na jesen i u ranu zimu.

 

    

Nadam se da će sve ovo pomoći i kod suzbijanja puževa i korova u biovrtu. Naravno, kod puževa postoji i još jedno rješenje, a to su moje patke indijske trkačice koje u zadnje vrijeme dosta idu sa mnom u vrt. Kako nije cijela površina biovrta pomalčirana niti posipana pepelom, moći ću usporediti rezultate u količini korova i puževa iduće proljeće, te ću svakako pisati o rezultatima.