Dragoljub slovi u brojnim literaturama kao biljka koja odbija puževe te se upravo radi toga preporuča posaditi ga posvud po vrtu. S obzirom da sam tu informaciju pročitala u više knjiga i u brojnim člancima na internetu, jednostavno sam to prihvatila kao istinu u svojim vrtlarskim počecima. Međutim, nekoliko prijateljica vrtlarica mi se je već tada žalilo da su im puževi potamanili mlade biljke dragoljuba, što me je ostavilo prilično zbunjenom.
I kako to uglavnom biva, najbolje učimo na vlastitim primjerima i iskustvima. Već prije nekoliko godina tokom ljeta otkrila sam da se puževi upravo najradije skrivaju ispod dragoljuba, pogotovo onih grmolikih. Bilo je to sušnije ljeto kada kod mene još nije bila najezda španjolskih puževa.Nisam primjetila da bi puževi tada jeli dragoljub, ali definitivo nije izgledalo kao da bi im dragoljub smetao. Toliko o odvraćanju s vrta – prije je izgledalo kao da dragoljub privlači sve okolne puževe ispod sebe jer im je tamo bilo idealno za skrivati se tokom dana.
Ove godine tokom ljeta ispod grmolikih dragoljuba naišla sam na isti prizor. I drugi vrtlari/ice su podijelili isto iskustvo sa mnom.
Sredinom studenog ove godine, dragoljub su mi počeli jesti mladi španjolski puževi. Ova je godina bila jako kišna i hladnija, što je pogodovalo ubrzanom razvoju i širenju puževa. A kako je bilo pretoplo za to doba godine, izlegla se je nova generacija mladih gladnih puževa. Na vrtu već nije bilo mladog povrća niti velikog izbora kao što to biva tokom proljeća i ljeta, pa izgleda da je u tom slučaju i dragoljub na meniju.
Nakon ovog sasvim sigurno mogu reći da tvrdnja da dragoljub odbija puževe nije točna – odnosno da nije apsolutna istina. Sve ovisi o vrsti biljaka koje sadite na svom vrtu i ostalim vanjskim uvjetima. Možda će u nekom vrtu puževi navaliti na neke druge biljke koje su im puno ukusnije i dragoljubi će ostati bez ijednog puža i neoštećeni – ali to znači ne mora značiti da ih dragoljub odbija, nego da su im druge biljke puno ukusnije. A kada nema velikog izbora, kao što vidite na fotografiji, tamaniti će i dragoljub.
Osim toga, ako ga i neće jesti, puževi će se često sklanjati od dnevnog sunca upravo ispod grmova grmolikih dragoljuba jer je tamo vlažno i sjenovito. Stoga ne možete računati da ćete sadeći dragoljub po vrtu imati manje puževa, ponekad je čak suprotno – osiguravate im idealno sklonište.
Također, pronašla sam i ponegdje navode da majčina dušica odbija svojim mirisom puževe – niti to se u mom vrtu nije pokazalo istinitim. Dapače, ove sam ih godine svake večeri čekala kod velikog grma majčine dušice gdje su se skrivali tokom dana i tamo sam ih puno ulovila. Ali, to ne znači da ih možda čaj od majčine dušice neće odbiti – to nisam probala. Naime, velika je razlika da li ćemo neku biljku primjeniti na način da ju posadimo ili da od nje napravimo neki pripravak – čaj, juhu i sl. Npr. pravi pelin slovi kao sredstvo protiv biljnih ušiju. Međutim, dok je posađeni, on čak i privlači uši na sebe pa su vidjevši to mnogi postali sumnjičavi na njegovu djelotvornost. Ali dok ga natrgamo, namočimo i time poprskamo uši – on djeluje.
Stoga, postoji mogućnost da je ono što imamo u većini literatura o vrtlarenju na ovu temu nije potpuni podatak i da ključne informacije nedostaju. Tako često za neke vrste piše da odbijaju neke štetnike, kad u stvarnosti zapravo privlače na sebe štetnike i na taj način štite ostatak vrta od tih nametnika. Ja ih nazivam biljkama mamcima, a za uši tako recimo često koristim kamilicu ili lobodu. Dragoljub ipak ne bih svrstala u tu kategoriju jer ne privlači jako puževe da bi ih odvraćao od drugih biljaka, kao neke druge biljke koje puževi posebno vole. Prije bih rekla da su možda dragoljub radi njegovog pikantnog okusa proglasili kao biljku koja bi mogla odbijati puževe.
Činjenica da kod mene dragoljub i majčina dušica nisu djelovali protiv puževa nije razlog da ih prestanete sijati po vrtu – jer puževi su dio biosustava i uvijek će naći neko pogodno sklonište. Vrt je jedan čudesan biosustav i neka vam fokus bude na uspostavi ravnoteže u vrtu – postoje i brojne životinje koje vam mogu pomoći u borbi protiv puževa: pauci, krtice, žabe, ptice….. Više o puževima i metodama odvraćanja možete pročitati
OVDJE.
Tako dugo dok će vrt biti zdravi i raznoliki, bolje će se nositi s svim nametnicima i bolestima. Jer sav taj sustav djeluje sinergijski – ne moramo imati direktnu uzročno-posljedičnu vezu između pojedinih biljaka i životinja da bi nam to trebao biti razlog za uvođenje te vrste u naš vrt. Svaka biljka djeluje u više razina s više i biljaka i životinja u uspostavi prirodne ravnoteže. Mnoge stvari često niti sami ne zapazimo niti ne razumijemo. I to je bila meni lekcija iz cijele ove priče – nije tako jednostavno kako piše u nekim literaturama, da “ovo” i “ovo” odvraća “ono” i “ono”. I nikako ne valja bezrezervno vjerovati da je sve što piše u knjigama apsolutna istina. Stoga, uvijek ostavite prostora za promatranje i učenje, jer ako je nešto sigurno, to je da nas na vrtu uvijek dočeka neko iznenađenje 🙂
0
