0
Vrtlari su promatrajući godinama na svojim vrtovima ustanovili da u nekim kombinacijama biljke bujno rastu, dok u nekim ne. Na temelju tih iskustava brojnih vrtlara kroz godine rada i iskustva na vrtu, nastale su tabele dobrih i loših susjeda na vrtu, odnosno upute kako je najbolje iskombinirati biljke na vrtu.
Biljke na vrtu utječu jedna na drugu na način da luče aktivne tvari – fitoncide. Fitoncidi (Phytoncide) su različite biološke aktivne tvari koje stvaraju biljke, a djeluju na životne procese susjednih biljaka i malih organizama poticajno ili sprečavajući. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, ali i potaknuti susjedne biljke na bujan rast ili totalno blokirati rast susjedne biljke. Oni su glavni “krivac” zašto postoje tabele dobrih i loših susjeda u vrtu.
Na internetu i u raznim literaturama postoje brojne tabele s kombinacijama koje se biljke međusobno slažu, a koje ne. Nažalost, ako ćete to malo bolje proučavati, primjetili ćete da su neki podaci proturječni s podacima u drugim tabelama. Tako sam zapazila da u nekim tabelama savjetuju da su kupusnjače i grah dobri susjed, druge vele da se ne podnose. Stoga, ipak se nemojte prihvatiti tih savjeta kao apsolutne istine, jer nikad se ne radi o utjecaju samo dvije biljke jedna na drugu. Tu je cijeli niz utjecaja okoline, živog svijeta, ph vrijednosti tla, okolnog bilja koji itekako mogu utjecati na prvotni odnos spomenute kombinacije 2 biljke. Stoga, iskušavajte i sami, pratite i bilježite rezultate, možda vas iznenadi otkriće na vlastitom vrtu. I naravno, dobre kombinacije ponovite.
Da se vratim na onu spomenutu kombinaciju mahunarki i kupusnjača, kod mene se je pokazala uspješnom. Ovo je za mene odlična kombinacija i zato jer omogućava dobru iskoristivost prostora: sadim 2 reda niskog graha, a između 1 red kupusnjača: isprva je grah bujniji, a kad on rodi i završi berba, tad više počinju bujati kupusnjače i one dobivaju više mjesta na gredici. Istodobno, mahunarke obogaćuju tlo dušikom, a kupusnjače trebaju dosta dušika
Umjesto kompliciranih tabela, ja sam odlučila uzeti u obzir samo osnovne smjernice dobrosusjedskih odnosa na vrtu. Izvor te tabele je knjiga “Bio-vrt” Marie-Luise Kreuter.
Dobri susjedi na povrtnjaku:
rana mrkva – luk
kasna mrkva – poriluk
grah-cikla-čubar
celer – poriluk
mrkva-salata-vlasac
rajčica-peršin
rajčica-celer
salata-rotkvica-korabica
kupusnjače-grah
krastavac-kopar
Loši susjedi na povrtnjaku:
salata-peršin
komorač-rajčica
grah-luk
kupusnjače-luk
rajčica-grašak
grašak-grah
krumpir-suncokret
krumpir-rajčica
kupusnjače-gorušica
Postoji jedno pravilo vidljivo u tabeli loših susjeda, a to je da se uglavnom ne smiju kombinirati bilje iz iste porodice skupa. Ima više razloga za to: biljke iz iste porodice trebaju ista hranjiva (neke trebaju više dušika, neke kalija i sl) i uglavnom ih napadaju isti nametnici i bolesti. Stoga su odlične kombinacije bilja na jednoj gredici one gdje biljke imaju različite potrebe za hranjivima pa najbolje mogu iskoristiti resurse iz tla bez potrebe za dodatnom gnojidbom, imaju različito duboko korijenje i vanjski rast pa svaka na drug način rahli zemlju i zauzima prostor (npr luk i salata), te jedna drugoj svojim mirisom tjeraju nametnike ili jedna drugu štite od bolesti.
Jedna od odličnih kombinacija su mrkva i luk. Ovo je kombinacija koju su sadile i naše bake. Razlog zašto ona funkcionira je što mrkva svojim mirisom tjera lukovu muhu, a luk svojim mirisom tjera mrkvinu muhu. Obje vrste vole dobro obrađenu zemlju puno humusa te imaju veće potrebe za kalijem, pa je poželjno tu gredicu prije pognojiti i drvenim pepelom i obje će odlično reagirati na to. Kao rubnu kulturu, da bi se maksimalno iskoristio prostor, možete posijati salatu ili rotkvicu.
Još jedna kombinacija, već stoljećima stara, je kombinacija kukuruza, visokog graha i tikve. Tu su kombinaciju sadili stari južnoamerički indijanci. Kukuruz je potpora visokom grahu, grah gnoji tlo dušikom, tikva koristi puno gnojiva koje proizvede grah, te zaklanja i štiti tlo svojim velikim listovima.
KAKO KOMBINIRATI PAPRIKU
Primjetiti ćete da u većini tabela nema podataka za papriku. Našla sam objašnjenje da još ne postoje iskustva o kombinacijama paprike i drugih biljaka, pa isprobavajte sami. S obzirom da je paprika iz obitelji pomoćnica, dakle srodnik krumpira i rajčice, ja sam se povela logikom da biljke srodnici vjerojatno imaju iste dobre i loše susjede. Tako sam iskombinirala papriku s kupusnjačama i nevenom, što je inače i odlična kombinacija za rajčice. To se je pokazalo prilično dobrom kombinacijom u mom vrtu. Samo, ovo je kombinacija gladna hranjiva, pa obavezno pazite na plodored (predkultura prijašnje godine mahunarke), ili bolje pognojite gredicu prije sadnje.
ZAČINSKO BILJE I CVIJEĆE
Za zdravi i raznoliki vrt neophodno je i začinsko bilje i cvijeće. Tako su “najosnovnije ” biljke u vrtu neven i kadifice, koje svojim mirisom tjeraju nematode iz tla i tako djeluju ozdravljujuće na tlo. Probajte u svaki slobodni kutak ubaciti neki cvijet koji će privlačiti korisne kukce u vrt ili začinsko bilje koje djeluje ozdravljujuće na tlo i svojim mirisom tjeraju nametnike.
Evo popisa nekoliko vrsti koje su poželjne u svakom biovrtu:
kamilica – djeluje ozdravljujuće na tlo, poboljšava okus kupusnjačama i krumpiru, u krumpiru ima i utjecaj na zaštitu od krumpirove zlatice, privlači uši pa ih tako odvraća od ostalog bilja
bosiljak – odlično se slaže s rajčicom, odbija nametnike
gaillardia – privlači korisne kukce u vrt
mak – privlači osolike muha, koje su prirodni neprijatelj biljnih ušiju
cinije – privlače korisne kukce u vrt
suncokret – privlači ptice u vrt, koje se hrane “nametnicima” i izmetom bogatim fosforom gnoje tlo
vučika – svojim korijenjem veže dušik, tako da gnoji okolno tlo dušikom
–
Izvori:
Knjiga: “Bio-vrt” Marie-Luise Kreuter
Svi koji želite kreirati svoj vrt sa domaćim sjemenjem starinskih vrsti povrća i voća te korisnim biljkama za sadnju u mješovitim kulturama, sjeme potražite u našoj ponudi viškova s biovrta OVDJE.
