Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Dalija - Georgina, Dahlia

Dalije su prekrasne gomoljaste trajnice iz obitelji Asteraceae (glavočika). Saznajte više o njima.

Dalije su prekrasne gomoljaste trajnice iz obitelji Asteraceae (glavočika). Porijeklom su iz Mexika, Srednje Amerike i Kolumbije. Postoji najmanje 36 vrsta i jako mnogo varijateta ove vrste (preko 20000 kultivara), ima i niskih i visokih, jednostrukih, dvostrukih, kaktus….svaka je vrsta posebna na svoj način. Mogu biti niske od nekih 10-15 cm, pa sve do visokih koje narastu i preko 1,5 metra u visinu.

Evo fotografija nekih od njih:

niska jednostruka

dalia georghina 7dalia crvena mignon2

visoka bijela

dalia visoka bijela2

kaktus dalija

dalia kaktus3dalia kaktus crvena2

.

dalia pompon

dalia pompon1

Dalije obožavaju sunce i najbolje uspijevaju na sunčanim gredicama. Zalijevati ih je potrebno samo u slučaju suše, u tegli su osjetljive na višak vlage i gomolj može istruliti. Na proljeće se dalije mogu saditi direktno u vrt 6 tjedana prije zadnjih mrazeva. Razmnožavaju se najbolje reznicama ili sjemenom. Iz osobnog iskustva mogu reći da biljke iz sjemena jako brzo napreduju, sijem ih direktno u 4. mjesecu na gredicu, i brzo porastu te cvjetaju sve do jeseni (mignon dalije).

Jako su osjetljive na niske temperature, te cvjetaju tokom ljeta, pa sve do prvih mrazeva.

Dalije se ne smiju saditi duboko u zemlju – stabljika mora ostati izvan zemlje, jer tu tjera pupove – isto i kod spremanja na jesen – obavezno ostaviti nekoliko cm stabljike na biljki jer inače neće propupati sljedeće.

dalia1

Da bi se potaknulo biljku na stvaranje više cvjetova, ocvale cvjetove treba redovito uklanjati s biljke, ali nemojte zaboraviti ostaviti bar nekoliko ocvalih za sjeme.

Povijest dalija kakve danas znamo jako ja zanimljiva. Porijeklom su iz Meksika, Srednje Amerike i Kolumbije. Prvi su se s njima upoznali botaničari koji su pratili španjolske konkvistadore prilikom istraživanja u Meksiku, te su otkrili da domoroci koriste stabljike dalija (dahlia imperialis – drvo dalija) kao cijevi za dovod vode s planinskih potoka u svoja sela. Gomolje dalija su Asteci pekli i kuhali, a od sušenih gomolja radili brašno. Iako su dalije bile "otkrivene” već u 16-tom stoljeću, u Europu su donesene tek 1789. godine i to tri vrste: dahlia coccinea, dahlia pinnata i dahlia rosea. Te tri vrste preteče su današjih kultivara dalija. Dalija je unesena u Europu kao povrće i isprva se je u te svrhe uzgajala. Štoviše, i švedski botaničar Andreas Dahl, po kojemu je dalija dobila ime, smatrao ju je povrćem. Međutim, početkom 1800-tih u Belgiji je uzgojena prva dupla dalija, i nakon toga sve se više uzgaja u ukrasne svrhe.

Dalije jako privlače pčele:

daliaipcela 11

SKUPLJANJE SJEMENJA

Nažalost, nemaju sve dalije sjeme: sjeme ćete uspjeti skupiti s niskih jednostrukih i nekoliko visokih vrsta, međutim mnogi kultivari nemaju sjeme i razmnožavaju se samo podjelom gomolja ili iz reznica.

Evo malo slikovne pomoći kako skupiti sjeme s dalie. Kad dalija ocvate, cvijet se ponovno skupi skupa i izgleda kao pupoljak, pa se zatim počne sušiti. Kad je potpuno suh, ponovno se počne otvarati da bi biljka bacila sjeme, to izgleda ovako:

dalia sjeme 1

tad jednostavno primite taj suhi dio i otrgnite, bez problema se skida s biljke:

dalia sjeme 2

a između suhih latica se nalaze sjemenke koje izgledaju ovako:

dalia sjeme 3

Sjeme možete izdvojiti od mekinja pomoću vjetra ili puhanjem, više o tome možete pročitati ovdje:

http://www.biovrt.com/article/Nastajanje-skupljanje-i-spremanje-sjemenja.html

Jednostruke dalije posijane na proljeće na gredicu jako brzo rastu i cvjetaju iste godine. One tokom rasta formiraju gomolj, pa se druge godine ne moraju sijati već se sadi gomolj koji će normalno potjerati mlade listiće i stabljike na proljeće. Prilikom vađenja gomolja najesen pazite da ne oštetite gomolj, a pohranite ih u negrijanu prostoriju na suho i hladno, ili posadite u tegle pa isto tako na suho i hladno. Tokom zime im prijeti opasnost dehidriranja, pa ponekad malo polijte vodom gomolje. Ako je u podrumu vlaga, to bi im moglo naštetiti i mogu početi truliti.

NAMETNICI I BOLESTI

Dalije jako vole puževi i voluharice – nezgodno je to što biljka uvene tek kad potpuno ostane bez gomolja, a voluharice su ga ispod grickale duže vrijeme. Tad treba biljku odmah iskopati i presaditi, ukloniti većinu grana, lišća i cvjetova i tad postoji šansa da ne oporavi uz stalno zalijevanje. Ove sam godine napravila dobru strategiju – većinu gomolja sam posadila na mjesta gdje ima dosta kamenja u zemlji, odnosno polušljunkovito je – tu voluharice ne kopaju i dalije su mi sigurne od njih, jedino tu treba više zalijevati u slučaju malo veće suše.

Lisne uši također su česti nametnici dalija, pogotovo crne uši. Uši se najviše pojavljuju na mladim pupoljcima, i česte su u simbiozi s mravima (više).

Dalije trebaju zalijevanje usred suše i ponekad se znaju zaraziti pepelnicom (bolesti uglavnom napadaju slabije biljke, bitno je da raste u dobrim uvjetima, ima dosta vode i hranjiva, češće oboljevaju biljke u teglama, dalije puno ljepše narastu na otvorenom). Pepelnica je dakle znak da daliji nešto fali, većinom se pojavljuje za vrijeme suše, i dobra stvar je da ne mora uništiti biljku, samo slabije cvate i listovi ne izgledaju baš lijepo napadnuti od pepelnice.

dalia georghina 18


SPREMANJE GOMOLJA PREKO ZIME

Sve o spremanju i čuvanju gomolja preko zime možete pročitati na slijedećem linku:

http://www.biovrt.com/article/Spremanje-dalija-za-zimu.html

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja