Biovrt koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se". Uvjeti korištenja i kolačići

Jod, vapno i dezinfekcija tla – NE u biovrtu

Donosimo detaljno objašnjenje zašto upotreba joda i vapna te metode dezinfekcije nisu rješenje za biovrt.

 

Ove sezone je na društvenim mrežama započela lavina preporuka joda i vapna kao „prirodne metode“ za borbu protiv plamenjače – na fotografiji ispod možete pročitati jedan od tih „recepata“ (ima ih više!). Ovi recepti i preporuka joda i vapna u svrhu borbe protiv plamenjače su potpuno pogrešni i nemaju veze s organskim vrtlarenjem.

recept izolda 2

Preporuke su krenule kako vidite samo s opisom mogućeg pozitivnog učinka vapna i joda – ali bez upozorenja za moguću štetu i mjere opreza. I sa sasvim krivim postavkama prema prirodnim organskim metodama - jer one podrazumijevaju prskanje fungicidnim sredstvima kao krajnje rješenje, a ne kao preventivno djelovanje. I na žalost, ljudi šokirani brzim širenjem plamenjače ove godine koja se širi pred očima (a pogotovo oni početnici koji još nemaju toliko iskustva s plamenjačom da bi znali da je i ona normalna pojava u vrtu i da neće svakih godina biti tako agresivna), to počeli to koristiti misleći da čine dobru stvar – kad je eto preporučeno kao sredstvo koje je prirodno i učinkovito. I time si zapravo napravili veliku štetu u vrtu. Kako u receptu nema upozorenja o štetnosti, ljudi su kod vlastite primjene i povećali doze – misleći da se radi o sasvim prirodnoj metodi, pa time napravili još veću štetu svojim vrtovima.

Stoga je vrijeme da razbijemo te mitove i jednom zauvijek zaustavimo preporuku ovakvih recepata koji nisu za onog tko želi imati biovrt.

ZAŠTO NE VAPNO NA VRTU?
Vapno (hidratizirano, gašeno, građevinsko vapno (Ca(OH)2)) je vrlo agresivno sredstvo: kako za tlo i biljke tako i za sluznicu čovjeka. Dakle prvo može naštetiti vama dok ga prašite po biljkama – ako ga slučajno udahnete ili nam uđe u oči – preporuka za manipulaciju vapnom je s zaštitnim odijelom, rukavicama, maskom i naočalama! Opasno je i ako se udahne i ako uđe u oči, znam čak i za slučaj da je čovjek oslijepio prilikom prenošenja vapna i nesretnog slučaja kad mu je vapno upalo u oko. Ako si ga stavite na kožu – uskoro ćete se uvjeriti koliko ima nagrizajuće svojstvo. Sigurnosno tehnički list za vapno pogledajte OVDJE.  

Vapno je štetno jer kemijski reagira dok se nanosi na lišće i plodove - ovisno o količini vlage i o količini vapna, na mjestu nanošenja dolazi do rasta temperature koja može ofuriti i lišće i plodove - dovoljno je da temperatura poraste preko 40 stupnja, a može i puno više. U toj reakciji vapno uništava korisne mikroorganizme i dezinficira.
Vapno ima lužnatu reakciju i koristi se za smanjenje kiselosti tla, ali opet, s mjerom. S njim ubijate i sve gljivice, mikorizu, mikroorganizame, čime automatski stvarate uvjete za širenje patogena. Znači, radite kontraefekt i ne borite se uspješno s bolestima biljaka na duge staze. Količina od 50 mg vapna na 1 l vode ubija život u vodi.

Ali i to nije sve – vapno mijenja pH zemljišta. Da, ono se radi kalcija koristi kao gnojivo i kao sredstvo za smanjenje kiselosti – ali u točno propisanim dozama, nakon analize tla i ne u vrijeme vegetacije.

Tu donosim izjavu Biljane Banović, vrtlarke i edukatorice se dugogodišnjim iskustvom u organskoj poljoprivredi:
Vapno alkalizira tlo i vrši kalcifikaciju tla. Iz iskustva vam pišem da je alkalno tlo ekološkim principima jako teško zakiseliti, dok je obrnuto mnogo lakše. Ali ovdje i nije najveći problem alkalizacija već nagla kalcifikacija tla. Jeste li čuli za mudrost "kalcifikacija obogati oca, ali osiromaši sina"? Kalcifikacija radikalno mijenja biogenost zemljišta pa se remeti ravnoteža stvaranja i razlaganja humusa u pravcu brže mineralizacije, a to vodi do početnog efektnog porasta plodnosti i onda naglog iscrpljivanja tla i smanjene plodnosti. Bez analize tla korištenje vapna u dezinfekciji ili prevenciji od bolesti smatram velikim neiskustvom i "gugl majstorsvom". Vrlo je neozbiljno igrati se sa životima bića u tlu jer od njih zavisi i njegova plodnost.

Sve ovo su i više nego dovoljni razlozi zašto ne "prašenju" i "bijelom vrtu" od vapna - to nije metoda za biološki uzgoj.

ZAŠTO NE JOD NA VRTU?
Jod je prvenstveno poznati kao izuzetno jako dezinfekcijsko sredstvo koje se više ni u bolnicama ne koristi rutinski jer neselektivno ubija sve mikroorganizme. Također, izbjegava se jer su velike količine potencijalno kancerogene.

Preporučeni jod (Povidon jod 10% , Betadine 10% ) djeluje antigljivično, antibakterijki i antiviralno svojstvo u toj gotovoj dozi u kupljenom pakiranju i koristi se za dezinfekciju kože, tretiranje rana i sl. – dakle ne za poljoprivredu. Kad se 5-10 kapi tog joda stavi u 10 litara vode - u toj dozi on više ne djeluje antigljivično i nije sredstvo za suzbijanje patogena.

Međutim, ono što još morate znati o jodu je da je na Sigurnosno tehničkom listu označeni kao vrlo otrovnim za vodeni svijet i (akutno) toksičan u vodi.
Donosim računicu kolege i člana udruge Biovrt, Marija Posedi prof.fiz. i kem o toksičnosti mješavine 10 kapi joda (Povidon jod 10%) na 10 litre vode:
1 kap vodene otopine ima masu 0,15 g (preuzeta masa iz jednog fizikalnog zadatka)
10 kapi 10%-tne otopine je 1,5 g otopine odnosno 0,015 g joda
Ako stavimo 10 kapi u 10 l vode ispada da u litri ima 0,0015 g joda odnosno 1,5 mg/l, a za 5 kapi je količina upola manja (0,75 mg/l).
U sigurnosno-tehničkom listu za jod se vidi da ta koncentracija( i za 5 i za 10 kapi) ne ubija mikroorganizme (uzročnike bolesti), ali testovi otrovnosti na kalifornijskoj pastrvi, vodenbuhi i zelenim algama pokazuju da je otrovno za vodeni svijet:
LC50 kalifornijska pastrva 1,67mg/l;96 h
EC50 vodenbuha 0.55mg/l;48 h
EC50 zelena alga 0.13mg/;72 h.
EC50 bakterije 280 mg/l; 3 h

Prema riječima spomenutog kolege, djelovanje joda u tlu je neistraženo područje jer se ne koristi u poljoprivredi. Iako su doze od nekoliko kapi male i sve se još razrijedi nanošenjem u okoliš, računajte na kumulativni učinak ponavljanja prskanja i to da sve to na kraju završi u vodi – koju na kraju krajeva i pijemo. Svaka tvar koja se dodaje u prirodu ima djelovanje na žive organizme.

Nadalje, ljudi nažalost često ne čitaju preporučene doze, nego samo vide preporuku sredstva kao neko „prirodno sredstvo“ – i onda pretjeruju. Pa tako su neki digli doze i do 0,5 dcl! – što je puno opasnije za okoliš.
Preporuka joda postoji i na nekim stranicama i društvenim mrežama i to u drukčijim receptima. Neki uopće ne navode zašto je jod u njima što je neozbiljno, neki recepti su ipak dobro objašnjeni.  
U sljedećem tekstu Biljana Banović dobro je objasnila primjenu joda u jednom receptu gdje se on ne koristi kao fungicid, zajedno i s ostalim mjerama opreza: https://www.facebook.com/kadifica/posts/492832664476797

Moja preporuka nakon svega iznesenog je da ostavimo primjenu joda za korištenje gdje je dokazano koristan (u medicini i sl … ne ulazim u ostale sfere) – ali radi toksičnosti za vodeni svijet dok se stavi u okoliš i radi nedovoljne istraženosti o djelovanju na tlo – jod ne koristimo u vrtovima.

NEMOJTE DEZINFICIRATI VRT
Znam da je ova 2018. teška godina za rajčice i da su mnogi jadni dok vide razmjere u kojima je plamenjača uništila rajčice i panično se boje ove bolesti, ali nemojte dezinficirati svoje vrtove – niti bakrom (VIŠE), niti vapnom, niti jodom, niti hipermanganom i tko zna još kakvim ludim idejama za koje mjesta u biovrtu nema– time ćete samo napraviti još veću štetu – uništiti sve korisne mikrooganizme. Istovremeno, patogeni su ionako sad posvuda oko nas i sigurno će se opet naći i u vašem vrtu. Takav stav prema vrtu nije biovrtlarski nego identičan konvencionalnom u kojem se primjenjuju kemijska sredstva i takvim djelovanjem jedino ćete uništiti dragocjenu ravnotežu koju gradimo u biovrtu. Posljedice takvih metoda razorne su kao i kemijske metode. Što se više trudimo uništiti patogene, samo si radimo veću štetu. Rješenje je u drugom smjeru – shvaćanju da su patogeni sastavni dio okoliša i jačanju biljaka da se one same mogu bolje nositi s patogenima te uspostavljanje ravnoteže. Upravo dok to shvatimo, počinjemo razvijati prave organske metode uzgoja.
Preventiva u organskom vrtlarenju je izgradnja prirodne ravnoteže i uzgajanje zdravog tla koje uzgaja zdrave biljke. Preventivna prskanja s ciljem dezinfekcije to nisu.

06082017 33


Moja preporuka svima onima koji žele imati vrt u skladu s prirodom je:
Ako želite imati zdravi vrt, držite prskalicu čim dalje od vrta. U biovrtu ne kemijamo raznim sredstvima nego dugoročno gradimo prirodnu ravnotežu organskim metodama. Život u tlu je neprocjenjiv i neophodan za zdrave biljke, uništavanjem istoga stalno će nam se vraćati nove neravnoteže i problemi kao posljedica našeg krivog postupanja.

Upoznajte bolesti, pratite ih kroz sezone u vrtu i shvatite da su i oni sastavni dio svakog biosustava i da se ne moramo panično bojati patogena. Ljudi koji vrtlare desetljećima znaju iz iskustva da plamenjača „luduje“ samo ovakvih ekstremno vlažnih godina i da za sušnih i vrućih sezona imamo obilje rajčica, pa su jednostavno spremni na moguće gubitke ponekih sezona. I razvijaju metode kako održati biljke čim duže zdravima.

Vjerujte svom iskustvu – a ne instant receptima na internetu. Ako i tražite savjete od drugih, provjerite od koga ih uzimate. Danas savjete olako daju mnogi, a rijetko tko može stajati iza njih svojim višegodišnjim iskustvom.
Prihvatite činjenicu da nikad svake sezone neće sve uspješno roditi i da neće sve biljke izgledati savršeno. Ali ako sadimo raznoliko, svake sezone u vrtu imamo puno toga za ubrati.
Tako sam i ja prošle sezone imala obilje rajčice i skuhala umak od rajčica za više godina, znajući da nema svake godine rajčica u izobilju i da to ovisi o klimatskim uvjetima koji su svake godine drukčiji. Istovremeno prošle godine nisam imala puno mahunarki jer je za njih bilo presušno i prevruće, dok ove godine imam pravo obilje mahunarki, tikvica, paprika… biti će svega i nećemo biti gladni. Čak sam morala kupiti i novu veću ledenicu jer u staroj imam premalo mjesta za ovogodišnje obilje mahunarki i bobičastog voća!

Poštujmo, njegujmo i cijenimo Prirodu i čuvajmo tlo. Promatrajmo i učimo. Naučimo biti zahvalni. U takvom vrtu i mi rastemo, a Priroda nas uvijek iznova nagradi.

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Biovrt koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se". Uvjeti korištenja i kolačići