Krajem lipnja i početkom srpnja završavamo polako s berbama graška na vrtu. A to je doba godine i kad grašak počne obolijevati od gljivične bolesti zvana pepelnica.
Što je pepelnica?
Pepelnica je bolest uzrokovana gljivicama iz porodice Erysiphacea, te rodova Oidium i Sphaerotheca. Prvenstveno se širi po suhom i sunčanom vremenu. Lako ćete ju prepoznati kao sitnu sivo-bijelu baršunastu prašinu na vanjskoj strani listova i stabljikama. Najčešće napada voćke, ruže, krastavce i tikvice, grašak, nevene, kamilicu, kokotiće (delphinium), suncokret, cinije, dalije.
Slika: pepelnica na listovima tikve i suncokreta: lijevo je vidljiva početna faza bolesti, kad se na lišću pojavljuju velike sive pjege, a desno na velikom listu se vidi uznapredovala faza bolesti, kad je cijela površina zahvaćena pepelnicom
Kod razumijevanja bolesti biljaka, trebate znati da se bolest neće razviti na biljci samo ako se pojavi patogen – uzročnik bolesti. Do pojave bolesti uvijek dolazi kad se poklope 3 faktora, a to su: imunitet biljke, prisutnost patogena i okolišni uvjeti (pH, vrućine i suša koje izazivaju stres…) više o bolestima biljaka čitajte OVDJE.
A kod graška, faktor koji uzrokuje završavanje vegetacije grašku i pojavu pepelnice na njemu su vrućine. Naime, grašak voli hladnije vrijeme, optimalno raste na 18-20 stupnja, zato ga i sijemo kao najraniju kulturu na vrtu – na primorju već na jesen, a na kontinentu već tijekom veljače i ožujka, da bi glavnina berbi bila prije vrućina.
Kad jednom krenu vrućine, on prestaje cvasti i polako završava vegetaciju. Tada kreće i pepelnica na njemu. Ne zato jer se je tad pojavio patogen (gljivica koja je uzročnik pepelnice) u okolišu, nego jer je biljka tad oslabila da se oportunistička gljivica kreće hraniti i razmnožavati na njemu. Zato, nema potrebe u takvim uvjetima krenuti suzbijati bolest – jer prvenstveno nije do pepelnice, nego do uvjeta koji jednostavno ne odgovaraju grašku za rast. Zaista je nepotrebno koristiti i otrovne fungicide za suzbijanje bolesti kad time uvelike štetimo biosustavu, nego prvenstveno treba razumjeti kada i zašto se pojavljuje ova bolest. Rješenje je u pravovremenoj sjetvi i dobrim uvjetima rasta. A kad imamo ovo znanje, uopće se ne trebamo niti bojati, niti paničariti, pa čak niti reagirati kada se pojavljuje pepelnica na grašku.
Ako bi opet zahladilo tijekom ljeta – grašak ponekad zna ponovo cvasti i dalje tjerati, ili čak i iz korijenja tjera nove izbojke, no jednostavno trebamo znati da ljetnim uvjetima završava vegetacija graška i da to jednostavno jeste tako. I ne morate se pretjerano bojati da će vam pepelnica sad s graška krenuti na sve ostale biljke na vrtu i uništiti vrt – pojavit će se samo na onim biljkama kojima je narušen imunitet radi stresa. Isto tako se “ponaša” i neven – tijekom ljeta zarazi se pepelnicom, no na jesen opet tjera zdrave listove i opet cvate, kad padnu temperature na one koje mu odgovaraju za rast. Stoga ga ja ne diram tijekom ljeta, eventualno samo porežem, ali nikako ne čupam.
Na dalijama, tikvicama, cinijama i sl, pepelnica se pojavljuje kad su biljke pod jakim stresom radi vrućina, i ne morate odmah sve čupati – nego jednostavno poboljšajte uvjete rasta biljkama, prihranite, zalijte i pomalčirajte, tako biljke unatoč pepelnici mogu rasti sve do kraja sezone.
Više o pepelnici na grašku pogledajte i u videu: