0
Bolesti na biljkama nisu samo nešto što treba odmah tretirati – u organskom vrtu trebamo NAUČITI ZAŠTO se one pojavljuju.
Znanje nam pomaže da ne paničarimo na vrtu.
Početak je ljeta, temperature su porasle, tijekom dana vrlo je vruće u većem dijelu RH. A kako to osjećamo mi, tako to osjećaju i naše biljke. Pogotovo one koje vole malo hladnije vrijeme za rast – a to su grašak i neven.
Pepelnica je oportunistička bolest koja čeka oslabljele biljke – a to je upravo sada. Naime, kad krenu vrućine, grašak i neven počnu obolijevati od ove bolesti – pojavljuje se im sivo-bijela prašina na listovima. Ako se nastave onako nepovoljni uvjeti za rast, grašak će polako početi stagnirati, prestati cvasti, brzo dozorijeti, a pepelnica će se proširiti na listovima.
I to nije najviše radi pepelnice – nego radi vrućina, nepovoljnih uvjeta rasta. Dakle neće nam pomoći nikakvi fungicidi, dezinfekcije i ostala ludila koja se u zadnje vrijeme pokušavaju proglasiti “organskim”, ništa neće previše pomoći jer na ovo najviše utječu uvjeti rasta.
Ne možete ukloniti vrućine iz vrta – ne možete utjecati na taj najvažniji faktor. Patogeni su uvijek oko nas, ali uvjeti rasta su ti koji su presudni da se oni počni širiti na biljkama.
Zato je najbitniji korak “borbe” protiv ove bolesti (ali shvatite da se moramo ostaviti borbe i da moramo to pretvoriti u suživot) da grašak i neven sijemo ranije, zato ga uzgajamo u nešto hladnije doba u godine, tako se planira sjetva da ga poberete u glavnini do jačih vrućina.
Sijat ćemo ga uskoro za jesenski berbu, kad će opet biti povoljni uvjeti za dobar rast.
Isto je i s nevenom – kad tijekom ljetnih vrućina bude potpuno jadan i prekriven pepelnicom – ne trebate ga čupati, samo ga porežite, na jesen će opet potjerati i biti prekrasan.
S tikvenjačama je malo drukčija stvar – i one obolijevaju od pepelnice radi stresa, ali njima možemo pomoći da se bolje nose s pepelnicom – osigurajte im dobre uvjete rasta, pomalčirajte, zalijte, prihranite… Tako i unatoč bolesti mogu opstati sve dok kraja sezone, štoviše čak se i bolest može povući. Ja tikvenjačama ne režem zaražene listove, jer im trebaju svi za fotosintezu da budu čim jače i jer imaju velike šuplje vodene stapke gdje ih mogu napasti drugi patogeni ako režete listove.
Od prošlog tjedna širi se pepelnica na dijelu mog graška…. i to na onom kojeg sam prvog posijala, gdje sam pri kraju s berbama. Sad se iskreno nadam da će ipak doći malo hladniji dani, pa da on uspije roditi još jednu turu, prije nego će završiti svoj rast. Onaj kasnije posijani još nije obolio, tek dozrijeva prva ruta, onaj u laganom hladu čak i cvate – dakle sve ovisi o mikrolokaciji gdje je malo hladnije i uvjetima rasta.
A ja? Sasvim sam smirena, jer znam zašto je bolest na njemu. Jer znam da nema smisla nikakva “borba” i prskanja, jer znam prirodni tijek bolesti i zato u skladu s tome planiram sjetve i sadnje na vrtu. Već planiram skoru sjetvu za jesensku berbu.
Više o bolestima biljaka pročitajte OVDJE.
