0
Jedna od stvari koje primjećujem zadnjih godina je sve manje cvijeća u okućnicama i vrtovima. Slika mog sela od kada sam bila dijete do danas jako se je promijenila – a čini mi se i diljem RH. Nekad su to bile prekrasne okućnice u kojima su naše bake njegovale mnoštvo biljnih vrsti, a tokom godine izmjenjivale su se prekrasne cvjetnice. Još se i sad sjećam kombinacije nevena i potočnica u vrtu jedne stare gospođe kraj čijeg sam vrta/kuće stalno prolazila, i raznog raskošnog cvijeća na okućnicama sumještana.
Nekad vrtovi i cvjetnjaci – danas su skoro sve te površine pretvorene u travnjake. U centru tog travnjaka se ponekad nađe neki kamenjar, možda neko pomodno drvce ili grm – ali većinom samo travnjak. Sve ostalo valjda nažalost smeta kosilici kod košnje (čitaj: smeta komociji), pa se radije ništa ne sadi. „Nema se vremena“ – točnije: ne želi se naći. Radost vrtlarenja i stvaranja kod mnogih danas se gleda kao tlaka. I baš sam žalosna radi toga. Kao da je s našim bakama nestao jedan sasvim nepoznati svijet u zaborav.
Naravno za razliku od toga, dok prođete kraj moje kuće upravo je obrnuto, svi mogući travnjaci oko kuće polako se pretvaraju u cvjetnjake. Prostor pred kućom ispočetka je bio većim dijelom travnjak: danas trave nema, sve su preuzele cvjetnice. Na vrtu se ne zna gdje završava povrće, a gdje počinje cvijeće. Iako se danas većina ljudi tome čudi, nadam se da će inspirirati mnoge da i sami kreiraju takve povrtnjake i krenu u novu dimenziju vrtlarenja. Ali to nije samo stvar estetike – takva mješovita sadnja cvijeća i povrća daje bolje rezultate na vrtu.
Na vrtovima kao da smo zaboravili da cvijeće ima i korisnu ulogu – a to je privlačenje korisnih kukaca – oprašivača i predatora u naš vrt. Naime, bez vrijednih pčelica i ostalih oprašivača uroda svih biljaka iz obitelji tikvenjača neće biti – one direktno ovise o oprašivanju i prijenosu peluda s muških na ženske cvjetove (VIŠE). Cvijeće na vrtu nije samo za vaze i groblje, kako se je to većinom uzgajalo, nego i za suradnju s oprašivačima, za suradnju koja će u konačnici nama donijeti korist. Cvijeće poput makova, gaillardije i sl privlači korisne predatore poput osolikih muha i bubamara, a koje su nam saveznici u borbi protiv lisnih ušiju. Upoznajući vrtne pomagače, dajući im prostora za preživljavanje, vodu i hranu mi zapravo pomažemo samo sebi. Dajući im dio vrta – mi dobivamo više nego smo dali – i veće urode, i manju brigu s nametnicima. Pa zar nije prekrasno kad priroda odradi taj dio posla za vas na vrtu, i još za nagradu imate prekrasno cvijeće, odmor za dušu i obilje plodova?
Konvencionalna poljoprivreda koristi toksične kemikalije i potiče okrupnjavanje zemljišta – što jedne strane znači smanjenje troškova proizvodnje i lakše prskanje – ali s druge strane za korisne kukce znači nestanak međa koje su im bile stanište i utočište. Njive monokultura koje ostaju za većinu su korisnih kukaca zelene pustinje, a još se k tome i redovito zaprskavaju toksičnim kemikalijama. Za njih tu nema niti hrane niti skloništa. Livade se sve manje kose pa ili postaju pretvorene u oranice, ili bivaju zaraštene invazivnim korovima, a što opet znači gubitak staništa i smanjenje populacije vrijednih korisnih kukaca. Radi ovakve loše prakse veliki je dio korisnih kukaca pred izumiranjem.
Do trenutka dok se svijet ne opameti i ne shvati kako ne možemo dugoročno uzgajati hranu na ovakav način – devastirajući okoliš, uništavajući bioraznolikost i uz primjenu toksičnih kemikalija kojima u konačnici uvelike štetimo i samima sebi – mi smo ti koji možemo pomoći opstanak brojnim korisnim kukcima i pticama u našim vrtovima. Zbroj površina svih naših vrtova veći je od površina nacionalnih parkova. U njima danas mi možemo pomoći svim korisnim kukcima.
Zato: sadite cvijeće u vrtove. Na rubove gredica, među redovima – gdje god im slobodnog mjesta. Slobodno se oslobodite strogog izgleda vrta pravilnih redova i postrojenih povrtnih kultura. Počnite barem s nevenima i kadificama koji privlače i korisne oprašivače, ali i čiste tlo od štetnih nematoda. Dodajte jestivo i zanimljivo cvijeće poput dragoljuba, korisno ljekovito bilje poput kamilice, matičnjaka… A jednog dana, možda ćete imati i ovo na fotografijama ispod 🙂 I Priroda će vas višestruko nagraditi – i obiljem plodova, i ravnotežom u vrtu, i radošću stvaranja.
Da bi potaknuli čim više pojedinaca da sade cvijeće u svoje vrtove, tokom proljetnih predavanja 2017 udruge Biovrt diljem Hrvatske (VIŠE) poklonila sam preko 1000 paketića sjemenja “Očuvajmo biorazzznolikost” – mješavine sjemenja cvijeća za korisne kukce i ptice. I ovo nije kraj aktivnostima udruge Biovrt s kojima želimo vratiti cvijeće u vrtove i očuvati bioraznolikost – više o tome uskoro:)
