0
Saponaria officinalis je otporna trajnica iz roda Caryophyllaceae, porijeklom iz južne Europe i jugozapadne Azije. To je prilično nezahtjevna biljka koja se jako širi u povoljnim uvjetima, a može rasti i na suncu ili u polusjeni, voli vlažnija tla.
Naziv saponaria potječe vjerojatno od toga što sadrži otrovne saponine, ali saponini u manjoj količini ne štete ljudskom organizmu jer se slabo apsorbiraju u organizam i uništavaju zagrijavanjem. Radi djelovanja na organizam saponaria je i ljekovita biljka. Saponini su toksični glikozidi koje sadrže i mahunarke. Također, koristi se i za dobivanje alternativnoga sapuna, učinkovitoga sredstva za čišćenje osjetljivih tkanina, pa čak i kao šampon i sredstvo za pranje, samo treba paziti da ne uđe u oči – najviše korijen biljke koji se kratko kuha. Ukoliko namjeravate pokušati primijeniti biljku u takve svrhe prije se dobro informirajte i budite oprezni, jer ovdje samo prenosim navode, ništa od navedenog do sad nisam probala.
Ne preporuča se saditi ju uz ribnjake jer može uzrokovati otrovanje riba i vodozemaca upravo zbog saponina koje sadrži.
Biljka se razmnožava dijeljenjem i uzgojem iz sjemena. Sijanje se po nekim literaturama preporučuje na jesen na otvoreno jer sjeme treba razdoblje stratifikacije (hlađenja) da bi lakše proklijalo, ali kod sjetve na otvoreno uvijek postoji rizik da sjemenke odnose kukci i da nikne u manjem broju. Može se i sijati na proljeće u teglice, bilo ranije u zatvorenom, bilo kasnije u tegle na otvorenom, te presaditi kasnije. Sjeme je u tom slučaju potrebno držati prije sjetve barem tjedana dana u frižideru, da se ubrza klijanje – klije do 4 tjedna. Da li će cvasti prve ili tek godinu dana nakon sjetve – to se s trajnicama nikad ne zna, često iznenade pa procvatu već prve godine:)
Saponaria je otporna i nezahtjevna trajnica, naraste do 70 cm i prekrasno miriši, miris je intenzivniji u predvečer jer više privlači noćne kukce i podsjeća na miris karanfila. Cvijet se razvija na vrhu stapke i cvate u skupinama cvjetova, od 7 mjeseca nadalje. Ponekad ju je čak i potrebno privezati za potporanj radi težine mnogobrojnih cvjetova.
Postoje vrste jednostrukih i višestrukih latica, vrste višestrukih latica su uglavnom kultivirane radi efektivnog izgleda u vrtu – na slici je najvjerojatnije saponaria officinalis – kultivar rosea plena.
