0
Physostegia virginiana, poslušnica ili lažna zmajeva glava je otporna trajnica iz obitelji Lamiaceae, porijeklom iz Sjeverne Amerike. Hrvatski naziv joj je poslušnica, a taj naziv je dobila jer nakon što joj cvjetnu stapku pomaknemo, jedno vrijeme ostaje u položaju u koji smo ju pomaknuli. Cvate u bijeloj i raznim nijansama roza boje.
Poslušnica voli sunčan položaj, ali uspijeva i u svijetloj polusjeni. Cvate od svibnja pa sve do jeseni, cvate na visokim cvjetnim stapkama i to od dna prema vrhu. Bijela procvate prije, a ljubičasta kasnije, nakon što već bijela procvate, ali zapravo može se postići različiti period cvatnje ako se sadi na različita mjesta – ovisi o poziciji na sunčanom ili polusjenovitom mjestu.
Navodno može doseći visinu od čak 4 metra, ali uobičajeno naraste do 120 cm. Privlači pčele i leptire.
Physostegia virginiana tj njeno sjeme mora imati hladan period od navodno 2 mjeseca na hladnom (npr. frižderu) za početak klijanja, što je zapravo razdoblje zime za sjeme koje se je rasulo na otvorenom. Ja sam ju uspjela uzgojiti iz sjemenja na način da ga nisam čuvala tako dugo u zamrzivaču, već sam stavila sjeme na 2 dana u ledenicu te posijala u teglicu i proklijalo je – nešto vrlo brzo, nešto kasnije – nicala je neujednačeno u periodu od mjesec dana.
Physostegia virginiana se širi rizomima, posebno u vlažnim tlima, pa ako joj odgovara, može se jako razrasti i postati čak i invazivna na prostoru na kojem raste. Razmnožiti se može i sjemenom, rizomima (podjelom grma) pa čak i reznicama. Nakon što cvjetovi ocvatu i padnu, ostaju zeleni “džepići” koji su držali cvijet, a u njima se razvija u svakom po par sjemenki, koje mijenjaju boju kako dozrijevaju u crno-smeđu. Kad dozori počinje se sjeme rasipati ako ga se ne skupi na vrijeme.
Slika: pupoljak pred cvatnju
