0
Kolega aktivist Kruno Pekas, poznati i kao Vrtlar Kruno, uz podršku preko 30 udruga iz RH, uključujući i Udrugu Biovrt – u skladu s prirodom, pripremio je i poslao Apel o odgođenoj košnji na 580 e-mail adresa gradova i općina u cijeloj Hrvatskoj.
Ovim se apelom od svih lokalnih samouprava se traži odgoda košnje negazivih i nefrekventnih urbanih travnjaka i livada u travnju i svibnju zbog zaštite oprašivača i bioraznolikosti.
Apel koji je poslan gradovima i općinama sadrži i konkretne savjete o uvođenju rubne i parcijalne košnje sa slikovnim primjerima.
Ovaj apel do trenutka objave podržalo čak 31 udruga za zaštitu okoliša i građanskih inicijativa iz Hrvatske. Ovo je tema s kojom se bavimo i mi već godinama i apeliramo na građane da se suzdrže od prerane košnje i da počnu kositi na etape.
“Košnja znači naglu i drastičnu promjenu staništa životinjama koje žive u travi na nekoj livadi: gube zaklon, zaštitu od vremenskih nepogoda i potrebnu hranu. Najveća opasnost dolazi od kosilica!
Bezbrojne životinje – od insekata preko vodozemaca i gmazova do sisavaca svake godine budu ubijeni ili osakaćeni strojevima za košenje. Zato se klasična ručna košnja kosom kao u stara dobra vremena smatra danas zapravo najidealnijom praksom košnje.
Na pitanje kako se te negativne nuspojave košnje livada mogu barem donekle umanjiti, nije baš lako odgovoriti.
Ne postoji univerzalno rješenje u pogledu vremena košnje i načina košnje. Svaka livada može biti priča za sebe.
Treba uvijek sagledati vrste koje obitavaju na određenoj livadi koje se želi zaštititi. Postoje i ptice koje gnijezde u travi i nakon lipnja pa bi ih košnja u lipnju uništila. Zato ja preporučujem kao prvo pričekati da sezona cvatnje većine livadnog bilja završi (početak lipnja) i onda oprezno krenuti sa parcijalnom košnjom.” Kruno Pekas
Donosim kompletni tekst apela koji je koristan i za sve građane da promijene način prerane košnje kojim se uvelike šteti bioraznolikosti, uništava stanište brojnim organizmima:
“Proljeće je i vrijeme je kada se priroda budi i kada su pčele i drugi oprašivači gladni i sve brojniji te u potrazi su za hranom. Hrana im je pelud i nektar koji se nalazi u cvijeću samoniklog bilja posvuda po gradskim travnjacima. Ali i grmlju i stablima naravno!
Jeste li znali da se od sada pa do kraja svibnja smatra vrhuncem sezone za oprašivače? Zašto? Zato što većina samoniklog bilja u prirodi upravo u tom periodu najobilnije cvate! Prerana košnja sada u ovo vrijeme je stoga najveći udar na oprašivače i bioraznolikost!
Obustavimo kratko košnju!
Prema EU Uredbi o obnovi prirode (2024/1991) Vijeća Europske Unije dužni smo zaštititi oprašivače i narušene urbane ekosustave. To uključuje i urbane travnjake. To nije pokrenuto samo zato što dobro zvuči.
I vi kao grad ili općina imate direktnu suodgovornost učiniti nešto po tom pitanju i postati pozitivan primjer građanima. To jest vi ste direktno suodgovorni za zaštitu lokalnog ekosustava. Mnogi građani negoduju zašto se ranoprocvalo cvijeće poput tratinčica i maslačaka na livadama već bjesomučno kosi umjesto da se ostavi još malo. Naprosto izgleda prekrasno i povećava ambijentalnu vrijednost u gradovima u proljeće. Ne samo što je lijepo, to je s druge strane iznimno važno za opstanak oprašivača kao i biljnih vrsta jer su oni u tom lancu međusobno ovisni.
„Jeste li znali da svaki treći zalogaj koji unesemo u sebe, možemo zahvaliti pčelama“?
Znam da nije jednostavno. Također nam je jasno da postoji i dio konzervativnih i nedovoljno educiranih i nedovoljno osviještenih građana koji se neprestance žale zašto se ne kosi jer to oni sve vide kao „neuredno“ i zbog straha prema kukcima čak i „opasno“. Potrebno je ne podlijegati ovakvim pritiscima i ne ići linijom manjeg otpora ako to u konačnici nije u skladu s smjernicama EU i nije u cilju održivosti.
Kako onda efektno odgoditi košnju na zadovoljstvo sviju građana? Kako naći dobru mjeru?
Kao pasionirani ljubitelj prirode, ekovrtlar, ekoaktivist, blogger, florist i krajobrazni dizajner, dugi niz godina sam radio u Berlinu i želim vam prenijeti svoja pozitivna iskustva rada u takvom okruženju i praksu kakva je vani trenutno u punom jeku.
Obzirom da nije dovoljno samo reći odgodite košnju, predlažem stoga konkretna provediva rješenja koja bi vam mogla biti od koristi, a to su:
1. Odgođena košnja – odgodite košnju na koliko god je moguće više negazivih i nefrekventnih urbanih livada sve do 31.5. Kod travnjaka sa slabom vegetacijom može i kasnije. Za početak će biti hvalevrijedno početi sa barem 5 travnih površina u gradu ili općini. Tako je počela primjerice Pula ove godine i Zagreb prošle, a Makarska već više od dvije godine. I to su mali ali vrijedni koraci ka napretku.
2. Rubna košnja – usporedno s odgodom košnje, uvedite samo tzv. rubnu košnju gdje se kosilicama kosi samo rubni dio određenog travnjaka, uz cestu, put ili nogostup i to u širini od pola do jedan metar. Rubnom košnjom se postiže efekt urednosti, preglednosti i održavanosti. Moguće je kosilicom napraviti samo prohodne puteve kroz livadu, to će građanima i djeci biti zanimljivo.
3. Zaobilaženje cvatućeg bilja kosilicom – početkom lipnja kad krene košnja, ako postoji samoniklo bilje koje još uvijek bujno cvate može se zaobići kosilicom. Tako rade u Njemačkoj. To je jedan vrlo osvještavajući i edukativan pristup kojeg građani primijete i tako se educiraju.
4. Edukativne table – na travnjake s odgođenom košnjom postavite edukativne table ili oznake kako bi se građane educiralo da su te površine namjerno ostavljene nepokošene zbog zaštite oprašivača i hranjenja pčela, jer će se na taj način potaknuti razumijevanje i polako educirati i privikavati građani na ovu važnu praksu. I nakon što su vani ljudi prilično osviješteni, table se u EU još uvijek postavljaju.
5. Parcijalna košnja – početkom lipnja se može već početi kositi i tada je bitno ne pokositi goleme površine odjednom, već sukcesivno. Kako bi se mnoge životinje mogle pred kosilicama spasiti u preostali nepokošeni dio. Ovdje se predlaže ako je moguće i košnja kosilicama bez usitnjavanja i bez usisavanja otkosa. Otkos se ostavi ležati par dana zbog dodatnog sazrijevanja sjemena samoniklog bilja te se onda pokupi. Takva biomasa korisna je kao malč ili za preradu u kompost. I otpad koji se nađe u travnjaku se onda neće usitniti na milijun sitnih komadića i tako dodatno onečistiti okoliš već ga se lakše može ukloniti sortiranjem.
6. Redovita košnja – Redovito se sada mogu i dalje kositi samo gazivi, koristivi i frekventni travnjaci, to jest travnjaci koje građani koriste za odmor, ležanje na travi i igru ili se koriste za održavanje manifestacija. Kose se i travna parkirališta. U vrtićima i školama se u svrhu edukacije mogu također ostaviti djelići površina nepokošenima. Tako djeca od malena uče. Ostalo se redovito kosi jer travnjaci koriste djeci za igru.
7. Reustrojstvo rada košnje komunalnih poduzeća omogućit će da se točno raspodijele urbane livade po tipu i svrsi korištenja i odrede prioriteti, raspored, način i ritam košnje. Djelatnost košnje koja se sada reducira se može preusmjeriti na neke druge aktivnosti, recimo na investiciju u sadnju trajnica kao održivog oblika sadnje i u jesen raznolikog grmlja i drveća. Trajnice su naime danas u Europi totalno in i korisne su za gradski ekosustav i bioraznolikost jer se ne moraju svake godine uvijek iznova saditi kao sezonsko cvijeće od kojeg je mnogo toga i beskorisno pčelama.”
