0
Pri pogledu na moj vrt, neki će pomisliti koliko je zarašten neuredan. Pogotovo sad zimi – kad nisam “počistila” svoj vrt na jesen, sve satrala i spalila, da bude “uredno”.
No ja se pitam, otkud ljudima toliko nerazumijevanje prirode i pokušaj uvođenja dnevne sobe u vrt? Ne, vrt na jesen/zimi ne treba “počistiti” – jer time samo radimo ogromnu štetu za ptice i brojne korisne kukce. I baš sam tužna kad u okolici vidim uglavnom to – gola polja, sve izorano, “počišćeno”, da slučajno ne bi bilo “neuredno”.
No, ako sve satremo, počistimo – gdje će se zimi hraniti ptice, gdje da prezime brojni kukci? O tužni čovječe kako više ne razumiješ prirodu i stavljaš neku izmišljenu urednost ispred razuma i izmišljaš si posao koji ne treba raditi.
Moj vrt ovih dana izgleda ovako. S smislom i razlogom. Lijevo ima “uređenih” pomalčiranih dijelova, gdje sam već posadila luk i češnjak, dio salate, ima kupusnjača i sve je pomalčirano. Ipak, ostavila sam dio bilja suhog – ostatke cvijeća, da preko zime ptice tu mogu doći i hraniti se sjemenkama. Na pomalčiranim gredicama počinjem sijati i saditi u veljači, kad krećem s bobom i prvim lukom.
A s lijeve strane, ostao je potpuni kutak za kukce i ptice. Već od jeseni vrt mi je prepun ptica koje se hrane sjemenkama suncokreta i sjemenkama ostalih biljaka. Istovremeno pojedu i gusjenice na kupusnjačama i brojne druge kukce, a svojim izmetom gnoje tlo. A suhi buseni trave tu su npr. bubamarama za prezimljavanje, u suhim stabljikama posušenih biljaka prezimljavaju između ostalog brojne vrste divljih pčela. A patke cijele sezone sve obilaze – i ljeti i zimi, pa se hrane puževima. Kad bih sve ove stabljike sad išla “čistiti” i paliti – napravila bih ogromnu štetu bioraznolikosti.
Suhe ostatke cvijeća na lijevoj strani trgam na proljeće i stavljam na staze. Super je na stazama – em onda nema blata, em se polako raspada u humus i hrani tlo. A ovaj “kaos” na desnoj strani muž malčerom usitni tek početkom svibnja, kad sam sigurna da su svi kukci izašli iz svog zimovališta. I tek pred samu sjetvu – jer ovaj dio vrta sijem početkom svibnja. Svi suhi ostaci koji će se usitniti, polako će se raspadati i pretvarati u humus pomoću gujavica i mikroorganizama – pa tako obogatiti tlo. Ne čistim i ne palim to u rano proljeće – jer time bih ubila mnoge korisne organizme koji su još uvijek na zimovanju u suhim stabljikama.
Dakle sve s svrhom i razlogom. Nema tu “nereda”, samo jako puno nerazumijevanja prirode od strane nekih. Zato se nadam da će vas ovaj članak inspirirati i potaknuti na promišljanje o tome kako svojim vrtom možemo svi mi napraviti više, uz uzgoj hrane, pomoći brojnim pticama i korisnim kukcima u opstanku pa da onda oni mogu pomagati nama. I da na prirodni “nered” gledamo i s druge strane. To je pravi biovrt – vrt u kojem surađujemo s prirodom i ljeti i zimi.
Još malo o ovoj temi pogledajte i u videu:
