0
Dok šetate kraj svog vrta ili voćnjaka i ugledate hrpu lišća, suhog granja i ostataka biljaka, vjerojatno pomislite: To treba spaliti da bude uredno. I ja sam nekada razmišljala isto. Prije dvadesetak godina, kao i većina u mom kraju, smatrala sam da sve što više ne koristim u vrtu – treba maknuti. Najlakše je bilo sve to skupiti na hrpu i zapaliti. To je zapravo i dio tradicije našeg kraja, jer na proljeće, nakon proljetnih orezivanja i čišćenja grunta sve ide na hrpu i pali se „vuzmenka“.
No tada još nisam znala da takvim “čišćenjem” zapravo nanosim golemu štetu prirodi. Danas više ne spaljujem te hrpe, nego ih – s namjerom – ostavljam. To nije znak lijenosti, nego promišljenog djelovanja.
Hrpe granja u kutovima mog vrta i šumskog voćnjaka sada su važno sklonište za brojne korisne organizme. U njima tijekom zime prezimljuju ježevi, bubamare, uholaže, kukci oprašivači i njihove ličinke, gljive, mikroorganizmi… Zbog toga svake godine ostavljam više takvih mirnih kutaka, tamo gdje ne prolazim često – i ne diram ih. Trule i raspadaju se u miru, vraćaju hranjive tvari natrag tlu i stvaraju plodno mikrookruženje za život.
Lišće isto ne grabljam i ne mičem jer se time radi više štete nego koristi, a više o ovoj temi pročitajte OVDJE.
Neki me znaju pitati: A što ako se tamo zavuku miševi ili zmije?
Odgovor je jednostavan: moguće je – ali ni miševi ni zmije nisu naši neprijatelji, nego dio prirodne ravnoteže. Poljski miševi ionako češće rade gnijezda u tlu, pod panjevima, u kompostištima ili skladištima hrane. Hrpe lišća su vlažne, prozračne, izložene – i nisu im idealno mjesto za boravak. A čak i ako se pojave, mačke, lasice i druge životinje brzo održavaju ravnotežu.
Što se zmija tiče, i one traže zaklone – ali ne napadaju ljude bez razloga. U većini krajeva Hrvatske – uključujući i moj vrt – otrovnica nema. Ako se i pojavi koja bjelouška ili slijepić, oni su korisni saveznici jer se hrane puževima i glodavcima. Uostalom, zmije ljeti više vole suha, sunčana staništa, a ne vlažne hrpe lišća pod drvećem. A hrpe niti zimi ne diram, pa opasnosti za mene nema.
Ako želite da to ljepše izgleda, uvijek možete od sveg granja viška napraviti i živicu na kraju imanja, funkcija je ista, pritom i praktična.
Svi mi želimo vrt prepun života. A ne može biti života ako sve redovno palimo i čistimo kao dnevnu sobu.
Ako imate kutak vrta koji vam nije prijeko potreban, ostavite tamo hrpu granja i lišća. Time stvarate prirodni zaklon brojnim vrstama i pomažete očuvanju bioraznolikosti, ali i stvaranju plodnijeg tla na vašem imanju.
Pogledajte i video o ovoj temi OVDJE.
