0
Pri spomenu šumskih jagoda mnogi se sjete djetinjstva i branja ovog bobičastog voća po rubovima šumaraka i livadama. Okus i miris šumske jagode je nezaboravan, a mnogi su ih pripravljali zgnječene sa malo šećera.
Šumske je jagode gotovo nemoguće pronaći u trgovinama, glavni problem je trajanje – one ne mogu dugo stajati nakon branja, a “tehnike održavanja” uglavnom svog bobičastog svježeg voća od vrtova do trgovina su nažalost tretiranje kemikalijama (maline, kupine, šumske jagode), ili i još k tome branje poluzrelih plodova velikih jagoda – zato im je okus jako često – razočaravajući.
Želite li vratiti onaj iskonski okus jagoda iz djetinjstva – uzgojite ih u svom vrtu. Šumske jagode uspijevaju i na suncu i u polusjeni, mada im puno bolje odgovara polusjena, jer im je prirodno stanište šuma. Jako se brzo razmnožavaju i već za godinu dana tvore tepih jagoda. Plodovi su jako mirisni i sočni, kad dozrijevaju miriše cijela gredica. Lišće ovih jagoda je ljekovito, a plodovi sadrže puno vitamina C.
Kod sadnje je jako bitno da se ih ne posadi previsoko ili preduboko – “baza” biljke mora biti u ravnini s zemljom. Ne treba ih saditi preblizu jedna drugoj, jer nakon plodova masovno tjeraju vriježe kojima se razmnožavaju, tako da jako brzo popune sve praznine i “odjure” i na druge gredice. Preporučljivo je ponegdje između posaditi češnjak, on ih štiti od bolesti, točnije sive plijesni koja zna napadati plodove. Češnjak se jednostavno kupi u trgovini konzumni i češnjevi zasebno posade. Šumske je jagode najbolje malčirati slojem lišća i iglica crnogorica, one vole blago kiselo tlo i to će im ova vrsta malča opskrbiti.
Da li znate da…
– jagode svrstavamo u bobičasto voće, ali ustvari plodovi jagoda nisu prave bobice
– sjeme jagoda nalazi se na plodu, izvana su prekrivene sjemenkama
– crveni plodovi najviše privlače ptice, koje su njihovi rasprostranjivači
Viškovi sadnica ovih jagoda dostupne su od jeseni do proljeća, možete ih potražiti u našim viškovima sjemenja i sadnica iz biovrta OVDJE.
