0
Prošli tjedan bilo je vrlo burno u EU parlamentu, a radi se o glasovanju novog zakona kojim Europska komisija želi veliku većinu nove generacije genetski modificiranih organizama (GMO-a), proizvedenih tzv. novim genomskim tehnikama (NGT), regulatorno izjednačiti s proizvodima konvencionalne poljoprivrede.
Prava je istina da Europska komisija još uvijek nema dovoljnu većinu da bi ovaj prijedlog zakona prošao. Naime, iako je prošao na Europskom parlamentu, isti dan nije prošlo na Vijeću EU – što znači da sad prema procedurama u EU slijedi trijalog između Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća EU – i tu države članice mogu imati značajnu riječ. I još uvijek se ne zna hoće li to i dalje pokušati gurati španjolsko predsjedništvo – ili će to biti nastavljeno kad Mađarska preuzme predsjedništvo nad EU (iskreno nadam se da to dođe Mađarima u ruku, koji su itekako kritički okrenuti ovom pitanju, za razliku od Španjolaca koji guraju ovu priču i svim silama pokušavaju progurati deregulaciju za svoga predsjedništva EU).
Moram pohvaliti i naše Ministarstvo poljoprivrede koje ima jasan i kritički stav protiv deregulacije NGT-a – jer za Hrvatsku, kao malu državu koja nema veliku industrijsku poljoprivredu, nego ima potencijala u ekološkoj i tradicijskoj poljoprivredi – ovaj zakon samo može štetiti. Tim više što ova verzija zakona onemogućava državama članicama da zabrane NGT na svom tržištu. I ne samo to, koliko sam informirana iz samog Brisela od kolegice Natalija Svrtan, upravo zahvaljujući jednom Hrvatu – Tomislavu Tojčiću – koji si je uzeo vremena i informirao kolege drugih država o čemu se radi ako ova deregulacija prođe – uspio je da se ovo zaustavi i ne prođe. Iako se nažalost po pitanju uredbe o smanjenju pesticida nitko iz RH nje iskazao – barem držimo liniju vezano za zakon o novim GMO-ima i zakonu o sjemenju, bravo za Hrvatsku
Nažalost industrija nikad nije bila jača i nikad nije jače utjecala na donošenje zakona u EU, kao sad poslije dvije godine kovida. Prošli tjedan “pala” je dakle i uredba o održivoj upotrebi pesticida – i tu opet sigurno nisu profitirali poljoprivrednici, još manje potrošači – nego industrija i trgovina pesticida. A tu i ljudi i mediji reagiraju čak i pozitivno, kao da je ovo dobra vijest, kao da je to glavna stvar za što su se borili poljoprivrednici na prosvjedima. Poljoprivrednici sigurno nisu izašli na prosvjede samo radi ove uredbe – nego je tu jako mnogo faktora – i previše administracije, premale cijene, smanjenje poticaja, sulude procedure koje moraju poštivati, uništavanje malih, iskorištavanje od strane prekupaca i trgovaca, pravo na dostojanstven život od svog rada – a to što je uredba pala – jedino je nažalost pogodovalo industriji – izgubili su i potrošači i okoliš. Treba malo više kritičkije sagledavati ovaj problem, nisu s jedne strane neki “zli zeleni” koji žele zagorčati poljoprivrednicima život, nego u velikoj mjeri napori osviještenih ljudi da u budućnosti uzgajamo hranu koja neće štetiti potrošačima niti okolišu. A ovime što se sad događa – ide se samo u smjeru koji pogoduje kemijskoj industriji. Da se je zaista išlo u korist EU poljoprivrednika – ali okoliša i zdravlja građana – radilo bi se da se spriječi nelojalna konkurencija uvoza iz trećih zemalja koje koriste nedozvoljene pesticide – a ne dozvoljavati isto u EU. A da je drukčije moguće, i da se mogu smanjiti pesticidi – ali i prihod poljoprivrednika, trebamo obrazovanije poljoprivrednike koji ne bi toliko ovisili o kemijskoj industriji kako to danas ovise, i naravno zakonodavca koji bi ulagao u obrazovanje poljoprivrednike i ulaganje u provođenje u regenerativne poljoprivredne politike. Ali dok kemijske korporacije drže svoje prste u donošenju zakona i narativu u glavnim medijima – nemamo to niti u politici – ali niti kritičkog razmišljanja kod velikog broja građana po tom pitanju. Samo se svi bore protiv nekog nevidljivog neprijatelja – a fascinantno kako su sad neki tamo “zli zeleni” postali novi neprijatelj br 1 u EU, a ne korporacije koje polako ali sigurno preuzimaju EU.
Trenutno jeste nažalost bitka vezano za odobrenje novih GMO-a u parlamentu izgubljena – ali ne zaboravite – rat još traje i industrija ga još nije dobila. I isto tako i u samom parlamentu izglasani su amandmani koji ne idu na ruku korporacijama.
Žao mi je što se trenutno u mekim medijima toliko obmanjuje građane s nekritičkim tekstovima i glorificiranjem NGT-a, prenoseći da je zakon prošao, prenoseći da nove tehnike nisu GMO, izjednačavajući mutagenezu i nove tehnike (to nema veze jedno s drugim) i bez imalo kritičkog razmišljanja o pitanju označavanja i sljedivosti, sigurnosti građana, pitanje patenata i u konačnici pravo izbora na hranu koju jedemo…. nemojmo zaboraviti da je najviše GM – pa tako i NGT biljaka koje čekaju odobrenje zapravo ili otporno na pesticide ili proizvode pesticide – pa tako možemo još dugo sanjati nove revolucionarne biljke koje će biti savršeno adaptirane na klimatske izazove – nego posljedično možemo imati samo biljke s kojima će se moći primjenjivati još više pesticida. Pa čak i ako im se potrefe neke biljke koje će trošiti nešto manje vode ili biti nešto otpornije – i dalje ćemo imati većinu NGT biljaka napravljenih za distribuciju pesticida. A NGT biljke koje proizvode vlastite insekticide, na primjer — ako dođe do deregulacije bi se mogla primijeniti BEZ IKAKVE SIGURNOSNE PROVJERE na tisućama hektara poljoprivrednog zemljišta, s potencijalno velikom štetom za oprašivače. Riječ je dakle o sigurnosti građana i za okoliš.
Nisam u konačnici niti protiv znanosti, napretka i novih istraživanja – ali ne bez načela predostrožnosti – koje je EK ozbiljno počela kršiti – na štetu svojih građana i na korist industrije, počevši od produljenja glifosata na 10 godina, unatoč novim studijama koje ukazuju na jasnu poveznicu s raznim bolestima. Udruge su pokrenule tužbu po tom pitanju i EK je dužna razmotriti ovu odluku.
https://zemljanestaze.org/kampanje/odluka-europske-komisije-o-produljenju-dozvole-za-upotrebu-glifosata-osporavana-od-strane-nevladinih-udruga/
Trebamo znanost u službi naroda i napretka – a ne u službi kapitala. Danas kad imamo korporacije kao donatore sveučilišta, fakulteta itd. – jasno je kako novcem tjeraju vodu na svoj mlin. Iako su nove tehnologije poput CRISPR-Cas precizinije od prve generacije GMO-a, to je još uvijek GMO (samo su im rebrendirali naziv da bi lakše s novim nazivom progurali među građanima – a to je dakle „NGT – nove genomske tehnike“ , a ne vele više „modificiranje“, nego „editiranje“ gena – a svatko s malo pameti može vidjeti da su te riječi sinonimi za istu stvar – vještačko uređivanje gena, često s nepoznatim učincima. I nove tehnike još uvijek nisu potpuno precizne i još uvijek se događaju mnoge neželjene nenamjeravane promjene – a kakve sve te promjene mogu biti – pogledajte na 4. Videu na linku OVDJE.
Ide se toliko daleko u „pranju mozga“ da u nekim studijama navodi da je prirodno križanje biljaka opasnije od laboratorijskog tj. da je laboratorijsko bolje jer se radi na “jako precizan način”. Možete li vjerovati da netko može zaista napisati ovakvu nebulozu u neki rad?
Deregulacija NGT-a i izjednačavanje s konvencionalnim naime znači da bi većinu NGT biljaka industrija mogla plasirati na tržište bez testiranja koja su sad važeća za staru generaciju GM biljaka, i to bez potrebnog označavanja (čitaj: velika financijske uštede i nimalo odgovornosti za korporacije). NGT biljke koje proizvode vlastite insekticide, na primjer — ako dođe do deregulacije bi se mogla primijeniti bez ikakve sigurnosne provjere na tisućama hektara poljoprivrednog zemljišta, s potencijalno velikom štetom za oprašivače. Tu je i problem patentiranja – jer se NGT mogu patentirati – a to zapravo može itekako onda donositi profit imatelju patenta i KOČITI razvoj znanosti i daljnjih istraživanja. U konačnici – ništa od čega bi previše mogli profitirati građani niti okoliš, a sve EK provodi pod izgovorom gladi i da nemaju svi dostupnu hranu – dok u isto vrijeme bacamo 40% hrane i veliki dio građana EU ima prekomjernu težinu ili pak je pretilo – i to puno više od gladnih! Ako realno sagledamo probleme koje treba prvenstveno riješiti – ne fali nam hrane, EU treba bolje socijalne i zdravstvene politike, a ne deregulacija NGT-a.
U ovom članku Zelene akcije možete pročitati provjerene informacije što se zapravo trenutno događa:
https://www.zelena-akcija.hr/hr/vijesti/europska-komisija-jos-uvijek-nema-dovoljnu-podrsku-za-deregulaciju-nove-generacije-gmo-a
A ako ste propustili, ovo je bio moj govor u Hrvatskom saboru na ovu temu prošle godine:
I ZA KRAJ: Budućnost EU nije sjajna ako će politika popustiti pod pritiskom korporacija. I to na račun građana koji neće moći birati što jedu. Zato se uključite i podržite kampanje onih koji se svim silama trude ovo promijeniti (između ostalog i našu kampanju za sjeme), a najviše od svega – uzmite stvar u svoje ruke i krenite uzgajati vlastitu hranu.
Znanje o uzgoju vlastite hrane možete dobiti u mom mentorskom online program “Škola vrtlarenja” gdje samo nakon jedne sezone rada sa mnom možete steći dovoljno znanja da sigurno možete uzgojiti obilje u svom vrtu, unatoč svim izazovima. Sve o ovome pročitajte na:
https://www.biovrt.com/otvorene-prijave-za-online-skolu-vrtlarenja-2024-silvije-kolar-fodor/
