0
17.06.2026. je Europski parlament usvojio deregulaciju nove generacije GMO-a (NGT) – i stavio interese korporacija ispred prava građana na informirani izbor.
Sve prethodno o ovoj temi i donošenju zakona pročitajte u mom članku OVDJE.
Za mene je ovo jedan od najvažnijih i najopasnijih trenutaka za budućnost hrane u Europskoj uniji – i moj osjećaj svega ovog je da su političari izdali narod za profite korporacija, ali i izdali budućnost Europe te krenuli smjerom američkog industrijskog modela.
Europski parlament usvojio je kompromisni tekst kojim se velik dio novih genetski modificiranih biljaka (NGT-1) izuzima iz postojećeg sustava GMO regulacije.
Najveći problem ovog zakona nije sama tehnologija.
Najveći problem je ono što je iz njega izostavljeno.
Zastupnici su odbacili amandmane koji su tražili jasno označavanje proizvoda dobivenih novim GMO tehnikama te snažnija ograničenja vezana uz patente na sjeme. Time su građanima uskratili mogućnost da u potpunosti znaju što jedu i kako je njihova hrana proizvedena.
Bez označavanja, sljedivosti i sustava praćenja dugoročnih učinaka, odgovornost za eventualne probleme prebacuje se s proizvođača na društvo u cjelini.
Istovremeno se otvara prostor za daljnje širenje patenata na sjeme.
To znači veću koncentraciju tržišta u rukama malog broja velikih korporacija te dodatni pritisak na male oplemenjivače i poljoprivrednike.
Zagovornici zakona tvrde da će nove genomske tehnike donijeti otpornije biljke i smanjiti upotrebu pesticida.
No među biljkama koje se prve razvijaju i čekaju odobrenje velik broj upravo je namijenjen toleranciji na herbicide. Takve biljke u praksi često ne znače manje kemikalija, nego nastavak ili povećanje njihove uporabe.
Ono što posebno zabrinjava jest da se poljoprivrednicima ponovno nudi tehnološko rješenje za probleme koji su prvenstveno politički i ekonomski.
Poljoprivrednici diljem Europe posljednjih godina nisu prosvjedovali zato što nemaju dovoljno novih GMO usjeva. Prosvjedovali su zbog niskih otkupnih cijena, nelojalne konkurencije, prekomjerne birokracije, rasta troškova proizvodnje i sve težeg opstanka na tržištu.
Ovaj zakon ne rješava te probleme niti poljoprivrednici imaju razloga za slavlje.
Važno je razumjeti još jednu stvar – ovo danas nije bilo glasovanje o tome hoće li GMO biti dopušten u Europskoj uniji ili neće.
GMO je u Europskoj uniji već godinama dopušten, ali pod strogim pravilima koja su uključivala procjenu rizika, sljedivost, označavanje i određenu razinu zaštite prava potrošača na informirani izbor.
Ovim zakonom uvodi se nova podjela genetski modificiranih biljaka na dvije kategorije:
NGT-1 obuhvaća biljke s manjim genetskim izmjenama za koje zakonodavac smatra da su usporedive s promjenama koje bi mogle nastati prirodnim putem ili klasičnim oplemenjivanjem. Međutim, to nije znanstveno dokazano za svaku pojedinu izmjenu, nego se temelji na pretpostavci ugrađenoj u sam zakon. Kategorija NGT-1 može obuhvatiti do 20 genetskih izmjena, iako i jedna jedina izmjena može imati dalekosežne posljedice na organizam.
NGT-2 obuhvaća složenije genetske promjene i za njih i dalje ostaju na snazi postojeća GMO pravila, uključujući procjenu rizika i označavanje.
Problem je što će NGT-1 biljke sada moći dolaziti na tržište bez dosadašnjeg sustava procjene rizika, bez pune sljedivosti kroz prehrambeni lanac i bez obveznog označavanja hrane za krajnje potrošače.
Drugim riječima, građanima se ne oduzima samo pravo na informaciju, nego i mogućnost stvarnog izbora. Jer kako možemo birati želimo li kupiti ili izbjeći određeni proizvod ako on nije označen?
Istovremeno se odgovornost za eventualne buduće probleme sve više prebacuje s korporacija na društvo u cjelini, dok se otvara prostor za dodatno širenje patenata na sjeme i daljnju koncentraciju tržišta u rukama malog broja velikih kompanija.
Zato smatram da se danas nije glasalo prvenstveno o znanosti ili tehnologiji. Glasalo se o transparentnosti, pravu na izbor i o tome tko će u budućnosti imati kontrolu nad hranom i sjemenom.
I upravo zato mislim da više nije dovoljno samo pratiti što rade političari i korporacije.
Zakon će stupiti na snagu u roku 2 godine – a nakon toga nećete znati da li proizvodi na tržištu sadrže GMO ili ne i više nećete imati slobodu izbora na tržištu.
DOPUNA: TKO JE KAKO GLASOVAO?
Službeni rezultati glasovanja Europskog parlamenta o deregulaciji novih genomskih tehnika (NGT) od 17. lipnja 2026. prikazani su po političkim klubovima zastupnika, a ne po državama članicama. Kompromisni prijedlog usvojen je s 431 glasom za i 201 protiv, pri čemu su podršku osigurali EPP, Renew Europe, Patriots for Europe i ECR, dok su protiv bili Zeleni i S&D. Rezultate poimeničnog glasovanja za hrvatske zastupnike moguće je provjeriti u službenom zapisniku na stranicama Europskog parlamenta ili putem platforme HowTheyVote.eu
Ako želimo pravo na izbor, moramo stvarati alternative.
Uzgajajte vlastitu hranu gdje god možete – u vrtu, voćnjaku, na balkonu ili u teglama.
Čuvajte i razmjenjujte sjeme. Iako se u potpunosti nećemo moći zaštititi od kontaminacije peluda s GM usjeva, ovisno o kulturama, vlastiti vrt je ipak velika alternativa.
Učite vještine koje nas čine manje ovisnima o sustavima koje ne možemo kontrolirati.
Podržite lokalne OPG-ove i proizvođače koji još uvijek proizvode hranu izvan industrijskog modela. Kupujte od njih, posjećujte ih, učite od njih i pomozite im da opstanu. Jer ako vi nećete kupovati kod njih nego u supermarketima, oni će propasti i jedina alternativa će vam ostati industrijska hrana.
Pravo na izbor postoji samo dok postoje alternative.
A alternative neće sačuvati ni Bruxelles ni korporacije
Sačuvat ćemo ih mi – svojim odlukama, svojim novcem, svojim znanjem i svojim vrtovima.
Biovrt je tu i dalje – već više od 20 godina pokazuje kako je moguće uzgajati obilje hrane bez ovisnosti o patentiranom sjemenu, pesticidima i drugim industrijskim rješenjima.
I ono što planiram u budućnosti je još više smanjiti kupovinu u dućanima i sve veći fokus prebaciti na sve što uzgojim.
Za sve što ne uzgojim ja sama – naći lokalne, ekološke OPG-ove (poput hejde, žitarica, brašna…)
Jer najveća sloboda nije u tome da se nadamo dobrim zakonima, nego da imamo znanje, vještine i mogućnost sami uzgajati dio svoje hrane. Pridružite mi se na obilascima imanja (ovdje) i ostalim edukativnim aktivnostima te naučite kako sve ovo možete i vi napraviti.
