0
Dipsacus fullonum ili Češljugovina (syn. Dipsacus sylvestris) je dvogodišnja cvjetnica iz obitelji Dipsacaceae. Porijeklom je iz Europe, Azije i Sjeverne Afrike. Sjemenke češljugovine važna su zimska hrana za ptice, pogotovo za europskog češljugara, stoga se i preporuča uzgajati ga u vrtovima kod nas. Na svim ostalim dijelovima svijeta (Amerika, Australija, Novi Zeland, Južna Afrika…) je uvezena vrsta i opasna kao invazivni korov, jer svojim rastom potiskuje autohtone vrste.
Češljugovina raste u svim vrstama tala, a podnosi čak i tešku glinu. Najviše voli sunčanu gredicu, ali podnosi i polusjenu. Vrlo je otporna bijlka i bez problema prezimljava hladne kontinentalne zime. Razmnožava se sjetvom sjemenja, bilo na jesen ili na proljeće.
Naziv roda Dipsacus izvedeno je iz riječi za žeđ, a razlog tome je što je donji dio listova uz stabljiku formirano u obliku čaše i tu se nakuplja voda. Skupljena voda po nekima ima funkciju sprečavanja nametnika da se penju na vrh stabljike, pogotovo zelene uši koje vole ovu biljku i vrlo ju često napadaju. Međutim, unatoč lokvama vode, znala sam vidjeti uši na vrhovima biljke.
Pogledajte više o lokvama vode na češljugovini u mom videu:
Češljugovina je dvogodišnja biljka. Prve godine je to tek mala lisnata rozeta nazubljenih tamnozelenih listova, a listove prekrivaju bodljikave “bubuljice”. Iduće godine već ne proljeće počinje rasti u visinu i formirati “stablo” s mnogo “grana” – po 2 spojena lista koja kod stabljike formiraju “čašicu”, i sa svake strane po jedan izboj “grane” uz bazu lista, a na vrhovima grana razvijaju se cvjetovi.
.
Češljugovina se uzgaja radi cvjetova, koji su idealni za sušenje. Cvjetovi se razvijaju na vrhu grana, u početku su zeleni, bodljikavi. Cijela je biljka prepuna bodlji. Naraste u visinu do 2 metara, a u širinu i preko 80 cm.
Cvate u boji lavande, na čičkolikim cvjetovima cvjetići se otvaraju postupno u skupinama. Taj cvat izgleda jako dražesno, kao da čički u doba cvatnje dobivaju haljinicu. Jako privlače razne kukce, pogotovo leptire.
Cvatnja se proteže uglavnom kroz cijeli mjesec srpanj. Već krajem srpnja , kako završava cvatnja, cvjetovi se počinju sušiti i cijela biljka odumirati.
.
Kad cvjetovi posmeđe, tad je najbolje vrijeme za skupljanje sjemenki i za berbu čičaka za sušene dekoracije. Suše se na suhom i prozračnom mjestu okrenuti naopačke. Naravno, ako vam ne treba sve, uvijek možete i nešto ostaviti u vrtu za hranu ptičicama zimi. Kako je cijela biljka prepuna bodlji, budite jako oprezni da se ne nabodete. Najbolje je koristiti rukavice.
Sjeme je najlakše skupiti na slijedeći način: cvjetne glavice lagano lupkajte o ravnu površinu (na slici stol), i tako se one oslobađaju iz čičaka. Ako ćete ih sušiti, onda samo stavite papir ispod, sjeme će se samo početi rasipati.
S češljugovinom sam imala prilično zanimljiva iskustva. Prvo je način kako je došla u moj vrt: Pred 2 godine paketić sjemena poslala mi je prijateljica iz Engleske – naravno, tamo imaju puno veći izbor sjemena za kupiti, ponuda u našim sjemenarnama daleko kaska za njima. Kako sam posijala i kasnije rasadila biljčice, primjetila sam da mi je vrlo slična biljka sama niknula nešto prije na jednoj gredici – ispalo je da mi je istodobno i “dolutala” biljka u vrt, najvjerojatnije pomoću neke ptičice. I tako si mi ove godine istodobno procvale češljugovine, jedne porijeklom iz UK, jedna autohtona dolutala iz divljine, a po izgledu sasvim iste.
Ali, nisu mi sve procvale koje sam rasadila. Na gredici na kojoj je vlažnije, iza kuće, procvale su sve biljke češljugovina, a dio biljaka koje sam posadila na gredicu na vrt nije procvao, štoviše, bile su malecke sve do ove jeseni, kad im je lišće prilično naraslo. Te biljke (iz istog “legla”) će cvasti iduće godine. Jedine objašnjenje za to mi je različita količina vlage, pa zaključujem da bolje raste ako ima dovoljno vlage. Kako sam ove godine po iskustvu naučila da ova biljka treba puno prostora i ima jako puno bodlji, te biljčice ću na proljeće presaditi na sam rub zemljišta, uz kanal oborinskih voda – tamo će imati odlične uvjete, neće nikome smetati, a mogu ju tamo i ostaviti suhu i preko zime, pa da bude i hrana za ptičice. Samo se nadam da presađivanje neće biti težak zadatak, jer ima prilično jak i dubok korijen kad naraste.
I za kraj još jedna zanimljiva stvar o ovoj biljci – ima i ljekovita svojstva, mada se u današnje vrijeme malo primjenjuje. Glasi kao narodni lijek za tumore i kožne probleme. Više o tome možete pročitati OVDJE.
Sjeme možete nabaviti u našoj ponudi viškova sjemenja iz biovrta OVDJE.
