Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Jagode kitnjače - Fragaria moschata

Jagode kitnjače su manje poznate jagode koje su mogu pronaći kako rastu na "divlje" u prirodi. Saznajte više o njima.

Jagode kitnjače (fragaria moschata syn. fragaria elatior) su manje poznate jagode koje su mogu pronaći kako rastu na "divlje” u prirodi. Kao i klasične šumske jagode, i jagode kitnjače pripadaju obitelji ruža (Rosaceae) i otporne su zeljaste trajnice. Porijeklom su iz Europe.

Ove jagode posebne su i po izgledu plodova, ali i po okusu – sasvim su nešto drugo od ostalih "klasičnih” sorti.

Kao i šumske jagode, i jagode kitnjače mogu rasti i u polusjeni i na sunčanoj gredici. Dobro podnose sušu.

Prema samom izgledu listova i cvijetova, jagode kitnjače su jako slične klasičnim šumskim jagodama, fragaria vesca. Ako ih baš idete jako pažljivo promatrati, primijetiti ćete da su im listovi tek nešto izduženiji, a cvjetovi mrvicu na višim stapkama i malo veći od cvijetova klasične jagode.

144143.

Vidljiva razlika na pupoljcima i samim plodovima su dakle više cvjetne stapke, duže stapke koje drže plod, ali i puno duže "vanjske zelene latice” na plodu i cvijetu – kod jagoda kitnjača su izrazito duge, za razliku o šumskih jagoda. A plodovi su duplo veći o šumskih jagoda, nepravilnog oblika. Ne dozore u jednoličnu jarko-crvenu boju, već vrlo neujednačeno, i to zagasito roza – crveno. Cvatu uglavnom u travnju/svibnju, a dozrijevaju u svibnju/lipnju. Okus jagoda kitnjača je stvarno nešto posebno – slatko, mirisno, izuzetno aromatično, slično jagodi, a opet tako različito.

17052011 2703062011 173.

Jagode kitnjače razmnožavaju se vriježama. Razmnožavaju i šire se izuzetno obilno i brzo, i tako se stalno širi gusti tepih koji tvori ova vrsta jagoda.

S jagodama kitnjačama prvi put sam srela još u djetinjstvu, moj djed mi ih je znao donjeti doma s posla, jer su rasle nedaleko od mjesta gdje je radio. Ali nakon toga, nisam ih nigdje vidjela, a nitko koga poznam ih nije uzgajao. Ali eto, dobila sam ih pred dvije godine na poklon od jedne drage prijateljice koja je rodom iz Slavnije. Tamo rastu autohtono u divljini, prema njenim riječima traže brdovite sunčane položaje, gdje ima nekog vapnenca, na osunčanim livadama… Dakle, dobila sam nekih 6-8 grmića pred 2 godine, do danas su se tako masovno razmnožile sve okolo i zauzele su i 2 susjedne gredice, nevjerojatne su. Doduše, primjetila sam da nisu tako jako rodne kao klasične šumske jagode, ali možda je to i posljedica mjesta gdje su posađene. Ove ću ih godine rasaditi i u novi voćnjak, ispod stabala jabuka i krušaka, pa ću pratiti kako će im tamo odgovarati. Kako se jako šire, i kako su jako guste dok se šire, nadam se da će brzo prekriti tlo oko voćaka i tako umanjiti potrebu za košnjom trave. A usput, taj pokrov tla će u svibnju i lipnju biti prepun ukusnih plodova:))

Zainteresirani za sadnice možete se javiti na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., dio viška sadnica s vrta ću uskoro staviti u prodaju.

03062011 175

Viškovi sadnica ovih jagoda dostupne su od jeseni do proljeća, možete ih potražiti u našim viškovima sjemenja i sadnica iz biovrta OVDJE.

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja