0
Jedan od čestih jesenskih poslova, mnogima jako mukotrpan, jeste grabljanje i uklanjanje lišća koje nakon prvih mrazeva popada s listopadnog grmlja i drveća. Osim što je mukotrpan, meni je ovaj posao i sasvim nepotreban.
Grabljanje i spremanje lišća je nešto što nisam nikad napravila u svom biovrtu, niti imam namjere to raditi. Naime, lišće ima jako bitnu funkciju u biosustavu i s razlogom pada upravo ispod grmlja i drveća. Priroda je čudesno usavršena i povezana, pa tako i ovo ima svoj razlog. Naime, lišće ispod drveća i grmlja je dobro stanište brojnim korisnim organizmima, te ih štiti od hladnoće i smrzavanja, a istovremeno mnogima, poput glisti, pruža i hranu. Grabljanjem lišća ispod drveća i grmlja ruše se staništa brojnim organizmima i onemogućuje im se uspješno prezimljavanje. S ovime se slažu i brojni znanstvenici: VIŠE.
Još bitniji razlog je taj što grabljanjem lišća drveću oduzimate hranu koje je ono stvaralo za sebe tijekom cijele sezone. Tim je veća šteta ukoliko to lišće ne kompostirate i vratite iduće sezone biljkama, nego samo spalite. Naime, biljke tijekom svog rasta u lišću pohranjuju hranjiva i vrijedne minerale koji su im potrebni. Na jesen to lišće padne na tlo, gdje ga gliste uvlače pod tlo i prerađuju u humus, te to lišće tako opet hrani svog domaćina. Upravo većinu lišća ispod drveća gliste su u stanju „potrošiti” preko zime, i to je jedan od razloga zašto ne grabljati lišće. Kad je drveće i grmlje mlado i nema tako puno lišća, sve to jako brzo gliste počiste i potroše. Evo kako to izgleda:
Svo otpalo lišće ispod drveća i grmlja zapravo je vrijedna sirovina kojim priroda sama sebi proizvodi tj reciklira hranu. Ono je način kako priroda sama malčira (više o malčiranju OVDJE). Zato i šume imaju najbogatije tlo humusom – radi stalne „proizvodnje” iz otpalog lišća na tlu. Stoga na najlakši način – ne-grabljanjem i ne-uklanjanjem lišće vi sami bez ikakve muke gnojite tlo oko grmlja i drveća.
LIŠĆE ISPOD DRVEĆA I TRAVA
Mnogu grabljaju lišće jer ispod njega počinje polako nestajati trava, a bitno im je imati lijepi travnjak. To je točno, jer ukoliko trava prekrivena lišćem izgubi kontakt s suncem i zrakom, počinje nestajati. Međutim, to i jeste cilj drveća koje odbacuje lišće. Naime, trava je veliki potrošač hranjiva koje krade drvetu ukoliko raste oko njega, te lišćem preko zime potiskuje trave i tako si osigurava više hranjiva.
Ako ipak želite održati i travnjak ispod drveća, ali i nahraniti drveće, ovo su neke od opcija:
– Pokupite samo pola lišća – a drugu polovicu ili kompostirajte, ili vratite ispod drveta nakon par mjeseci, nakon što gliste prerade prvu polovicu – travi će ostati više svjetla i neće nestati, a tlo je nahranjeno
VAŽNO: Ukoliko usitnjavate lišće na način da prijeđete kosilicom preko njega, ili pak ga otpuhujete, imajte na umu da su u lišću i ličinke raznih korisnih kukaca i da ih time uništavate – pa radije nemojte to raditi na ovaj način, ili samo na dijelovima gdje je tek napadalo, a korisni organizmi se još nisu sklonili u njega.
Ako ostavite svo lišće, na proljeće uvijek možete i dosijati travu. Mada, dugoročno razmišljajući na način da imamo čim manje posla u vrtu i da priroda sama obavlja veći dio posla sama, logično je ostaviti da ispod drveća ne raste trava. Tu možete zasaditi razne lukovičaste biljke koje cvatu na proljeće kad listopadno drveće još ne baca sjenu (koje većinom prirodno i rastu u listopadnim šumama), a tijekom ljeta npr. nezahtjevne ljetnice poput nevena, kadifica ili dragoljuba koji pomažu zdravlje drveća i štite od bolesti i štetnika, ali i šumske jagode ili neke druge biljke koje prirodno vole rasti u polusjeni, poput paprati, hosta i sl.
LIŠĆE ORAHA – ŠTO S NJIME?
Neke biljke su svoju borbu za opstanak podigle na višu razinu, pa putem aktivnih supstanci koje sadrži onemogućuju ostalim biljkama rast. Primjer toga je orah, čiji korijen luči hidrojuglon koji onemogućava rast brojnim biljkama.
Zbog juglona se preporučivalo grabljanje i uklanjanje lišća ispod stabla, jer se je prije vjerovalo da mu treba duže vrijeme da se razgradi. No spoznaje zadnjih 10-15 godina su se promijenile i važno je razumjeti da lišće zapravo nije toliko problematično koliko korijenje oraha.
Juglon doista postoji u orahu, i dio je prirodne obrane stabla — orah na taj način smanjuje konkurenciju biljaka koje bi mu mogle oduzimati prostor, svjetlo i hranjiva. Ali: lišće oraha sadrži uglavnom hidrojuglon, neaktivni oblik juglona, koji tek razgradnjom u prisustvu zraka i mikroorganizama može prijeći u aktivni – za neke biljke toksični juglon.
A sada ono najvažnije: Kada je tlo živo i bogato gljivama i bakterijama, juglon se vrlo brzo razgrađuje — u razdoblju od 2 do 4 mjeseca.
Znači: lišće oraha koje ostavimo preko zime u vrtu do proljeća više nije toksično. Juglon se ne „ispire kišom“ (kao što se nekoć pogrešno vjerovalo), nego ga razgrađuju mikroorganizmi — gljive, bakterije i gliste koje lišće uvlače u tlo i pretvaraju u humus.
Dakle lišće nije problem. Glavni izvor aktivnog juglona je živo korijenje oraha. Zato biljke posađene preblizu stablu oraha mogu patiti. No lišće, ako ga ostavimo u vlažnom, živom tlu, se razgradi preko zime, pretvori u humus i prestane biti štetno.
Zato niti lišće oraha nije potrebno uklanjati. Jedino može doći do sporije razgradnje ako je tlo siromašno i zbijeno, tada je korisno usitniti lišće (nježno, tek svježe popadalo da ne bi uništili organizme koji bi se tamo mogli naknadno skloniti), poprskati efektivnim mikroorganizmima ili dodati malo gotovog komposta kao „starter kulture“. To značajno ubrzava razgradnju juglona.
Čak niti ne važi preporuka zasebnog kompostiranja, jer se juglon razgrađuje brže nego što se je mislilo. Lišće oraha se može bez problema kompostirati zajedno s ostalim materijalom.
ZAKLJUČAK
Kako uvijek aktivno promatram prirodu i njene procese, te se trudim uskladiti se s njima, ostavljam i svo lišće oko drveća i grmlja. Štoviše, lišće grmlja na cvjetnim gredicama me posebno veseli, jer ne moram sama donositi malč na te gredice, nego priroda sama pomalčira tlo.
Stoga, umjesto pritiska i tlake oko skupljanja lišća, radije iskoristite to vrijeme za uživajte u šetnji i uživajte u hodanju po tepihu popadalog lišća. Uživajte u bojama i raznolikosti lišća, u mirisima i zvukovima jeseni. A neka Priroda sama napravi svoje, ona to ionako najbolje zna 🙂
Pogledajte i video na ovi temu OVDJE.
