U prirodi je sve povezano: prve proljetnice i oprašivači - Biovrt - u skladu s prirodom

U prirodi je sve povezano: prve proljetnice i oprašivači

Često pišem o tome kako je u prirodi sve povezano i sve ima svoj razlog i svrhu, a ovaj ću put to objasniti na primjeru prvog proljetnog cvijeća i oprašivača.

Među prvima u rano proljeće cvate ljeska. Muški cvjetovi (duge žute resice) prepuni su peludi, ženski cvjetovi slabo su primjetni i crvenkasti na vrhu. Iako je u glavnini oprašuje vjetar, ljeska je vrlo važna za opstanak pčela jer pčelama daje obilje peludi u to rano doba godine, a s cvatnjom ljeske poklapa se pojava prvog legla u košnici, početkom siječnja pa sve do veljače ili ožujka u hladnijim zimama. Nakon toga slijedi cvatnja vrbe, opet jako bitna za pčele – i tako je sav život u prirodi povezani i kako opstanak jedne vrste ovisi o drugoj.

  

Ako i sada prošećete livadama ili samo pogledate na obližnji travnjak, jasno ćete vidjeti tu povezanost između prvih proljetnica i prvih oprašivača. Sada na livadama – ili bilo kojim travnatim površinama posvud oko nas cvatu prve tratinčice, maslačci, čestoslavica (Veronica) , crna mrtva kopriva (Lamium purpureum) …. I upravo su oni od presudne važnosti za život prvih oprašivača – ako malo stanete, ugledati ćete mnoštvo pčela, kako pčela medarica tako i solitarnih i drugih vrsta pčela, bumbara i ostalih kukaca. Sav taj prvi cvatući „korov“ nije nikakav korov nego su to vrste koje s razlogom cvatu u rano proljeće i itekako su evolucijski povezane i s životinjskim zajednicama. One daju hranu oprašivačima, dok ih oni oprašuju, i tako omogućavaju nastanak sjemenja i nastavak tih biljnih vrsti. Stoga ako imate nekakvu zelenu površinu na svom imanju – suzdržite se od rane košnje. Travnjaci nisu tu da bi ih mi mahnito kosili i potkresivali čim trava malo naraste, nego da omoguće preživljavanje oprašivača. Ranom košnjom i uništavanjem prvih cvjetnica i vi ste dio i uzrok tužne i porazne priče o drastičnom padu korisnih oprašivača oko nas – a time i ugrožavanja opstanka čovječanstva na ovom planetu. Jer bez njih, neće biti i mnogih plodova koje čovječanstvo koristi za hranu – odnosno preživljavanje. Stoga je bitni doprinos ama baš svakog pojedinca.

Korisnim kukcima oko nas možete pomoći i sadnjom cvijeća koje cvate u rano proljeće – poput šafrana, mrežastih irisa, narcisa, kukurijeka, jaglaca…. Proljetne lukovice možete potražiti na jesen u brojnim dućanima, pa zato planirajte jesensku sadnju lukovica kako biste zašarenili svoju okućnicu na proljeće. A brojne cvjetnice poput jaglaca možete kupiti vrlo rano na proljeće.

U prirodi ništa nije slučajno ili suvišno, sve je povezano i sve ima bitnu funkciju. I mi smo jednako tako dio ove ravnoteže, a svojim izborima itekako djelujemo na ostatak svijeta oko nas. Stoga stanite, udahnite zrak, osjetite zrake sunca na koži, osjetite miris proljetnica oko nas, poslušajte pjev ptica i zujanje kukaca oko nas – sve je to živi svijet koji prečesto zanemarujemo i zaboravljamo kako je sve to svijet čiji smo i mi dio – i gdje opstanak svih nas ovisi jedno o drugome.

Video na ovu temu, snimljeni u biovrtu 03.03.202. pogledajte na linku:

 

O autorici