Studeni 2012 - sadnja voćaka - Biovrt - u skladu s prirodom

Studeni 2012 – sadnja voćaka

Listopad je započeo u višim temperaturama nego je to uobičajeno za ovaj dio godine, ali u skladu s vremenskim prilikama cijele ove jeseni. Listopad sam tako započela s planiranjima za nabavku i sadnju voćaka. A prva planirana kupovina mi je zapravo bila 02.11., dan poslije Dana mrtvih, jer se tada povoljno prodaju neprodane krizanteme. Tako sam planirano tražila i nabasala u jednom trgovačkom lancu velike količine neprodanih krizantema u teglama i vozila sam doma doslovno pun auto prekrasnih krizantema. One mi doduše nisu baš bile neko omiljeno cvijeće do sada jer je bilo samo par vrsti i to je odavno popularno kao cvijeće za groblje, ali zapravo svake je godine sve više i više prekrasnih vrsti, multiflora pogotovo, i jednostavno sam se zaljubila u njih. Kako mi je uvijek tako žao što ostaje toliko neprodanog cvijeća u trgovinama koje je ciljano proizvedeno za određeni praznik, tako volim spašavati cvijeće u trgovačkim lancima od bacanja u kontejnere, jer to često rade s neprodanim cvijećem… Bila sam nakon kupovine u dilemi posaditi ih odmah na otvoreno ili zadržati preko zime na slabije grijanom svjetlom mjestu, dobila sam više preporuka za ovo drugo jer se često ne stignu vani ukorijeniti ako naglo zahladi pa smrznu, bit će sigurnije saditi ih na otvoreno na proljeće. A na vrtu još su cvale krizanteme, podnijele su i prve mrazeve.

pb080099pb080088

Ne odustajem od drvoreda/grmoreda uz sjeverni dio novog voćnjaka, sve se je posušilo što sam presađivala ove zime. Početkom studenog sam načupala mlade bagreme i posadila ih tamo, i još mnogo samoniklih vrbi što sam imala u teglama…zemlja je jako loša tu, puno šljunka, ali jesenska je sadnja bolja za ukorjenjivanje, a i vrbe su s teglama i zemljom bile, pa opet veća prednost za zakorjenjivanje. Također, kako sam sadila sve manje biljčice, koje će imati veće šanse za zakorjenjivanje, obilježila sam ih velikim kamenjem da ih muž ne pokosi, a i zapravo da i ja vidim gdje sam ih točno posadila.

A na vrtu sam dio samonikle salate pokrila agrofolijom, da bolje naraste s obzirom na jutarnje mrazeve – dnevne temperature su sasvim bile ok tijekom cijelog mjeseca, jedino su biljkama smetali poneki jutarnji mrazovi…ovo mi je prvi put da tako štitim salatu i pratim rezultate, do sada sam uvijek ostavljala sve na milost i nemilost prirodi.

pb080233pb080159

Početkom mjeseca sam nakon dalija tek povadila dio gladiola, ostalo još nisam stigla. Također sam malo potrgala suhe suncokrete i astere uz među sa susjedom. Naručila sam sadnice lješnjaka, ogrozda, malina, tayberry, i napravila sam si i popis nabavke novih voćki preko interneta, voćke pogodne za eko uzgoj na srednje bujnoj podlozi, M1o6. Dio voćki koje smo posadili na proljeće se je nažalost ove godine posušio, pa je trebalo popuniti ta mjesta, a i našla sam još mjesta za sadnju. Također sam u jednom lokalnom rasadniku dala cijepiti par vrsti jabuka, ali oni imaju samo slabo bujne podloge, pa te vrste manje narastu ali prije rode. Slala sam dio plemki na cijepljenje i jednom facebook prijatelju u Dragaliću i te su voćke bile spremne za sadnju na jesen, isto ili na divljaku ili srednje bujnoj podlozi. I još nisam mogla odoljeti i skrenula sam u lokalni robni centar i tamo kupila još nekoliko voćki. Uglavnom, posadila sam tijekom studenog preko 50 voćki, i još dvadesetak bobičastog grmlja i 20 lješnjaka. Posađene su jabuke, kruške, trešnje, višnje, breskve, nektarine, marelice, šljive, dunje, mušmule… Najviše sam voćki posadila u voćnjaku što smo ga posadili na proljeće, popunili smo mjesta gdje su se posušile neke voćke posađene ovo proljeće uslijed velike suše ovo ljeto i još je bilo prostora za 2 reda voćaka, a i još sam popunila prazna mjesta u voćnjaku iza biovrta, te na 2 parcele šumskog vrta.

Sve sam voćke odmah zaštitila mrežom jer kod mene ima puno divljači i unište voćke ako nisu zaštićene. Kupila sam na proljeće crne zaštitne mreže, a ove jeseni su pofalile u dućanima, pa sam se snašla s bijelom mrežicom za fasade, tako su odmah i bijele, pa nema potrebe farbati stabla za zaštitu od mrazopuca i štite od divljači. Također, oko korijenja svih voćki sam stavila drobljeno staklo i na taj način zaštitila korijenje od voluharica, jer ih kod mene inače voluharice potamane. Gnojila sam s briketiranim organskim gnojivom, svakoj voćki par šaka. Postoje različita mišljenja oko sadnje s drobljenim staklom i neki to smatraju nepogodnim jer po njima smeta korijenju, ili životinjicama. Zapravo, ja nisam imala izbora jer tu gdje sadim voćke oduvijek postoje “problemi” s voluharicama, kako se sjeća moja majka uvijek su na tim zemljama bili veliki gubitci kad se je sadio krumpir…a i meni su mnoge voćke oglodale i uništile koje sam samo tako posadila…s druge strane, ne odobravam trovanje i zamke za voluharice, nego metode odvraćanja, pa mi se ova metoda čini nekako najpogodnija da bude vuk sit i koza cijela. Naime, da, staklo u zemlji je opasno i možete se porezati na njega, ali voluharica je pametna životinja i čim se jednom poreže odustati će i neće dalje tu kopati, štoviše, zaobilaziti će to mjesto i tako će ostati voćka netaknuta. A da, nisam ukopala staklo sve do površinskog dijela jer ću i oko stabala nešto saditi (npr. krizanteme navodno tjeraju divljač, a ljekovito bilje poboljšava okus voćkama, pa zašto ne probati).

10 radionica 710 radionica 8

Veliki sam posao imala i s presađivanjem kruške koje mi je pred 2 godine nikla kraj izlaza s terase, pa je već imala i veliki korijen…a da bude još teže, nekim je čudom prilikom radova tu završila zakopana i velika daska koja mi je uvelike otežala iskapanje kruške.

pb080225pb090253

Krušku sam presadila u šumski vrt i dok još malo naraste pojedine grane ću cijepiti različitim vrstama krušaka. Također, posijala sam i jabuke pokraj kruške prošle godine i one su narasle, pa sam i njih presadila.

Nakon sadnje voćki još sam svašta presađivala po šumskom vrtu i voćnjaku, a što sam na proljeće krivo izračunala i na kriva mjesta posadila, odnosno neke sam voćke i drveće preblizu posadila. Tako sam presadila trešnju koju sam na proljeće posadila na južni dio voćnjaka – greška jer dok naraste bude sve zasjenjivala, presadila sam ju na sjeverni dio. Presadila sam i divlji kesten i lipu, iz šumskog vrta na sjeverni dio voćnjaka, pa sam presadila drvo ruj, posadila još nešto grmlja što je bilo kupljeno tijekom ove godine ali radi suše je čekalo u teglama na pogodno vrijeme za sadnju, rasadila sam još nešto voćaka u šumski vrt: šljivu bistricu koja me je čekala kod teta susjeda, te višnje koje se šire rizomima, one divne krupne slatke tamnocrvene, opet su mi nikle u cvjetnjaku kraj susjedinih trešnju… Imam još jedan nedovršeni posao, navoz pepela na gredice češnjaka, taj dio nikako da završim, iako sam se trudila nešto odvoziti i tijekom studenog. A češnjak lijepo napreduje, kao i zimska salata.

pb080237pb080241

Na vrtu su se zelenile i kupusnjače, i matovilec.

25112012 12pb080244.

Krajem mjeseca sam sadila sadnice koje su mi poslali na proljeće iz jednog rasadnika bez da su ih obilježili, pa sam ih posadila u tegle dok ne prolistaju…a kako je bila suša, čekale su u tegli sve do jeseni kad je sigurnije vrijeme za sadnju. I općenito, mnogi vele da je jesen puno bolje vrijeme za sadnju od proljeća, jer ima više vlage i drveće i voćke se bolje ukorijene, u zadnje vrijeme na proljeće su bile česte suše pa se tim teže prime ako se sade na proljeće.

I baš me je dočekao gadan prizor na livadi: netko je ispraznio cisternu sa septičkom vodom na našu livadu…a šetajući do tamo sam vidjela kako su jedni sumještani svoje smeće dovezli i ostavili – ispod hrasta (nije naša parcela, ali svejedno, koji barbarizam kad postoji odvoz, kontejneri, posebne vreće za to…a “ugledni” građani – jedino nisam 100% sigurna da je sve njihovo, jer nisam vidjela, već bi ih prijavila). Ljudske gamadi ima svugdje, baš žalosno

0091030

Posadila sam na tu parcelu dakle: 3 katalpe što sam uzgojila iz sjemenja, 1 lipu, 1 orah, 2 višnje, koprivić, brekinju, kesten i javor. Barem mislim da je to, to:) I još je bilo nešto preživjelo na toj livadi od proljeća, gledičija, kesten, par oraha, paulovnija, lješnjaci….uglavnom, i ta je parcela popunjena. Razmišljala sam na toj parceli i pokraj posaditi neke voćnjake, ali me muž odgovara od toga, upravo radi ljudskog barbarizma: ovo nam nije blizu kuće i bili bi često suočeni sa zagađivanjem kao što se dogodilo, i poslije s krađama …baš žalosno.

Do kraja mjeseca sam konačno povadila sve gladiole i kane i spremila ih na sigurno u podrum. Posadila sam i nešto ukrasnog grmlja koje je čekalo u teglama također od proljeća da ga se posadi. Konačno sam posadila lješnjake s južne strane voćnjaka u red i naknadno sam još između njih posadila maline, da sve to skupa bude “jestiva” živica. Obilježila sam ih štapovima od posušenih stabljika suncokreta. Na taj sam voćnjak još na par mjesta za pokus posadila maline: većina ribizla i josta su se posušili tu, pa sad radim pokus kako će malinama odgovarati uvjeti.

037033

I sve do kraja mjeseca sam sadila i presađivala, nešto sam još poslije zaključila da je pregusto pa sam rasadila od voćaka, kupila sam još maline koje rode dvaput na godinu…i sa zadnjim danom u mjesecu sam završila sa svom planiranom sadnjom. Još sam na kraju pobrala nešto mrkve, zelja i kelja i čekala spremna veća zahlađenja i snijeg što su najavljivale prognoze. Vesela sam što sam sve uspjela posaditi, i radujem se svim novim voćkama i drveću koje sam posadila da će rasti u mom vrt(ovim)a.

A tijekom cijelog mjeseca nije bilo većih zahlađenja, tek ponekih mrazeva. Ima puno cvijeća koje cvate i nakon prvih mrazeva, tako da je još puno toga cvalo u mom vrtu tijekom studenog.

Najviše me je oduševila salvia horminium, pogotovo roza: boje na njoj su bile sve intenzivnije kako su dani prolazili

25112012 725112012 9.

i plava je bila prekrasna

pb08007825112012 6.

neuobičajeno, ili zapravo već normalno u ovo doba godine procvali su jaglaci i ljubičice

pb080225pb080173

bobice mjehurice postale su ukusnije, a u potkrovlju, presađen u teglu, procvao je i leopard (ligularia)

pb080198pb080204

Jesen se je divno poigrala i s krošnjama drveća i ukrasnog grmlja

pb080138pb080182.

lišće spireae pocrvenilo je

pb080180

pojavile su se i bobice na ukrasnom grmlju, još jedan od ukrasa jeseni: biserak

pb080192pb080193.

i još jedan biserak, Symphoricarpos orbiculatus coralberry

pb090265

Nakon duge suše i vrućina, nažalost osjete se i posljedice… mnogo je voćaka počelo cvasti tijekom studenog. Jagode kitnjače su naveliko počele cvjetati, a zapazila sam i jedno drvo kestena svo u cvatu. Nekako sam odmah osjetila golemu žalost… jer biljke se toliko muče procvasti, a uzalud…i ne mogu da se ne zapitam, koliko čovjekove aktivnosti zapravo utječu na takve situacije…baš žalosno.

pb080231003

 

O autorici