Kakva poljoprivreda nam treba za budućnost? - Biovrt - u skladu s prirodom

Kakva poljoprivreda nam treba za budućnost?

Poljoprivreda danas, način na koji uzgajamo hranu i hranimo svjetsku populaciju, razarajuća je za naš planet.

Poljoprivreda je jedan od najvećih zagađivača planeta, truje i tlo i okoliš i nas ljude. Uzrokuje brojne probleme: gubitak bioraznolikosti, osiromašenje tla i sve manje nutrijenata u hrani, eroziju, salinitet, pretvaranje tla u pustinje, jedan je od glavnih uzročnika globalnog zagrijavanja.

Sve glavne tehnike konvencionalne poljoprivrede, poput oranja, primjene mineralnih gnojiva i kemijske „zaštite“  razorne su za tlo, za bioraznolikost, za okoliš i za naše zdravlje. Čovječanstvo si doslovno pili granu na kojoj sjedi ovakvim načinom uzgoja hrane. Naime, oranje djeluje razarajuće na tlo, uništava cijeli sustav života u gornjem dijelu tla i sposobnost tla da stvara i izmjenjuje hranjiva, ogoljelo tlo je izloženo ispiranju kiše i otpuhivanju vjetrom, pa tako gubimo na tone obradivog zemljišta godišnje radi erozije.

Tla su sve jalovija, kiselija, a upotrebom mineralnih gnojiva, sagorjeli smo dragocjeni humus u njima (VIŠE). Ostaci pesticida u okolišu povezani su s brojnim bolestima kod ljudi, a posebno su opasni za razvoj djece, direktno su povezani sa smanjenjem populacije korisnih kukca, pogotovo pčela.  Tla su sve zbijenija, a to možete vrlo lako primijetiti ako pogledate polja nakon jačih kiša – voda stoji na površini oranica. To je zato što je uništena struktura tla i ono više nema sposobnost filtriranja i pohranjivanja viška vode, nego voda ispire hranjiva i tako dodatno osiromašuje tlo, ili ostaje na zemlji i onemogućuje radove i normalni rast biljaka. Taj problem ne postoji s organskim tehnikama!

Primjenom kemikalija desetkovani je zdravi mikrobiom tla – dragocjeni mikroskopski svijet bakterija, gljiva i ostalih organizama zahvaljujući kojima biljke dobivaju dovoljno hranjiva, pa povrće koje danas možemo kupiti u dućanima ima čak i do 90% manje vitamina i minerala.

Mark Shepard, pionir regenerativne poljoprivrede rekao je: “Jedina civilizacija koja se oslanja na jednogodišnju poljoprivredu, a nije još propala, je ova sadašnja u kojoj živimo, ali ni za nju budućnost trenutno ne izgleda baš lijepo, zar ne?(….) Ako uništite ono što proizvodi kisik koji dišete i čisti vašu vodu, ako vjetar odnese tlo, ako uništimo i druge dobrobiti koji dolaze s našim ekosustavom, stvaramo pustinje.”

Kako je poljoprivreda problem, tako ona može biti i rješenje. Ne moramo nužno devastirati okoliš i uništavati bioraznolikost da bi hranili svijet, to možemo i u suradnji s prirodom. Možemo uzgajati hranu na način i da čuvamo bioraznolikost, da obogaćujemo tlo, podržavamo život u njemu, uzgajamo povrće s puno nutrijenata, radimo manje i imamo manje troškove.

Reganerativne metode poljoprivrede mogu i nahraniti svijet – ali i ne samo očuvati, nego i popraviti okoliš i tlo za buduće generacije. Ne radi se tu samo o metodama za male vrtove, nego o metodama koje su primjenjive za velike površine i masovni uzgoj hrane i koje se već primjenjuju diljem planeta.

Regenerativne metode primjenjujem i ma svom biovrtu, stoga i vas pozivam da se inspirirate na ovim stranicama i isto primijenite na svom vrtu/imanju. Priroda će vam biti zahvalna, a vjerujte, imat ćete puno manje posla i puno više zadovoljstva u takvom načinu uzgoja hrane.

 

n

O autorici