0
Žuta kukuruzna (ili pamukova) sovica (Helicoverpa armigera) ove se godine u većini vrtova u našem kraju pojavila u većem broju i zadnjih je mjesec dana napravila značajne štete ubušavajući se u plodove rajčice, ponegdje i paprike.
Ovo je vrsta noćnog leptira koji je žućkaste do smećkaste boje. Gusjenice mogu biti svijetlozelene, žute, ali i s nijansama-crtama crvenkasto-smeđe boje. Odrasle gusjenice narastu do 3,5-4 cm. Sovica tijekom godine ima 2-3 generacije. Prva generacija se razvija krajem svibnja i tijekom lipnja, druga tijekom srpnja, a treća tijekom kolovoza i početkom rujna, a razvoj jedne generacije traje oko mjesec dana.
Gusjenice ove sovice hrane se na oko 250 biljnih vrsta, od kojih su mnoge poljoprivredne kulture na kojima onda rade velike štete. Ubušuju se u kukuruz, pamuk, rajčice, paprike, kupusnjače…..
ZAŠTO SE JE OVE GODINE TAKO MASOVNO POJAVILA?
Radi sve većih temperatura, a ove godine imali smo zaista dugotrajna razdoblje visokih temperatura. Ova sovica značajni je štetnik u toplijim krajevima gdje se uzgaja pamuk (otud i naziv) – no kako je i kod nas sve više (pre)toplih razdoblja – to je izrazite pogodovalo njenom širenju, pa je ove sezone i kod nas napravila značajne štete. Prijašnjih sam ju godina primijetila u neznatnom broju, nikad do sad ih nije bilo kao ove godine.
KOJA SU ORGANSKA RJEŠENJA ZA VRT?
Prvenstveno čim veća bioraznolikost. Što veća raznolikost u vrtu i oko vrta – to ćete imati manje štete od novih invazivnih vrsta poput ovih gusjenica i stjenica (zelene i marmorirane). U takvim situacijama mnoge biljke imaju i ulogu mamaca, pa se nametnici ne hrane na povrću, nego na mamcima.
Drugo, privlačenje i čuvanje prirodnih predatora. A to su prvenstveno pauci i ptice, koji se hrane nametnicima. U mom vrtu uvijek ima puno suncokreta koji privlači sjenice u moj vrt, koje onda “usput” poberu i gusjenice.
PRIRODNA SREDSTVA ZA PRSKANJE?
Od prirodnih sredstava kod jače pojave gusjenica preporučuju se biološki preparati na bazi alga ili pak neema, pri kojima će doći do poremećaja u ishrani. Pripravak od gorkog pelina (namočiti na 24 sata i onda prskati) isto će tako odvratiti gusjenice od hranjenja poprskanih biljaka. Isti učinak može imati i papar, chilli, češnjak. Iako je bilo dosta preporuka sredstava s octom jer on nagriza gusjenice – ja bih bila s time jako oprezna, jer radi se ipak o octenoj kiselini, koja nije nimalo tako bezopasna kao što je to recimo pelin ili pak chilli – ako ubija gusjenice ubija i korisne organizme. Ocat djeluje na biljke kao herbicid, može promijeniti pH zemljišta – a to djeluje na mogućnost usvajanja hranjiva kod biljaka, a postoji i kumulativni učinak ukoliko se prskanja ponavljaju. Stoga oprez s “kućanskim” pripravcima – na to upozoravam već jako dugo da nisu oni baš tak bezopasni i moramo jako dobro promisliti o sveobuhvatnim djelovanju, a ne samo na kratkoročno rješavanje problema.
KAKO SAM IH JA OVE GODINE ZAUSTAVILA?
Ja sam ove godine odlučila gusjenice loviti. Ionako sam često sad kod rajčica – em ih još vežem i em ih još berem – pa je najjednostavnije pogledati ako ima štete na plodovima, tu su onda i gusjenice. Jedna gusjenica se seli na više plodova, pa kad ju ulovim zaustavim dosta štete, za to mi treba najmanje vremena – kad sam ionako već kod gredice rajčice drugim poslom.
Velika biološka raznolikost mi je itekako pomogla da i u ovoj izazovnoj godini, unatoč pojavi i stjenica i gusjenica – imam jako malo šteta. Kako kreirati ovakav vrt saznajte prateći moje savjete na ovom profilu i na biovrt.com.
Još malo o ovim gusjenicama pogledajte i na mom videu:
