Crna bazga - lat Sambucus nigra - Biovrt - u skladu s prirodom

Crna bazga – lat Sambucus nigra

 

Crna bazga (lat. Sambucus nigra) je grm ili nisko drveće visine 3-5 (rjeđe do 10) metara koji se svrstava u obitelj Adoxaceae. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Latinski naziv potječe od riječi sambuco, a to je naziv za glazbalo koje se je izrađivalo od bazgovine. Nigra znači crno.

Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi, a najpoznatije i najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa). Obje imaju jestive cvjetove i bobice. Osim divljih vrsti, u zadnje vrijeme sve se više razvijaju i voćni kultivari i podižu se nasadi bazge kao voćke, pogotovo u dijelovima Austrije, Njemačke i Danske – ali i u Hrvatskoj.
Bazga je jedna od prvih biljaka koje prolistaju na proljeće. Cvate već u svibnju (u južnom dijelu RH i travnju) a bobice joj dozrijevaju u drugoj polovici srpnja i početkom kolovoza u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

UZGOJ
Bazga je vrlo otporna i izdržljiva biljka. Često naraste samoniklo, a najčešća je na rubovima šumaraka.
Najviše voli vlažno tlo, ali podnosi i suše. Dobro raste u svim tipovima tla i podnosi zagađenja, pa je pogodna za rast i u urbanim sredinama.

Može rasti i na suncu i u polusjeni, a sjenu ne podnosi. Također, biljka je koja jako brzo raste, puno brže od drveća i voćki. Većinom raste kao grm, rjeđe kao manje stablo. Međutim, nije dugog vijeka, ima prilično krhke grane i često joj se tokom zime dosta grana posuši. Međutim, brzo se obnavlja. Kako raste vrlo brzo, možete ju i jače obrezati – ona sve to brzo nadoknadi. Osim toga, i praktičnije je da vam ostane kao manji grm da možete bez problema brati i cvjetove i bobice. Stabljika bazge je šuplja, odnosno u sredini ima spužvastu srčiku. Radi tog svojstva se je koristila za izradu glazbala, npr. frula za djecu.

Kod mene u mom šumskom vrtu bazga je samoniklo i popunjava donje dijelove redova s većim drvećem – ispod bagrema, hrasta i bijele vrbe. Često ju i u šumarcima vidim da raste u društvo s bagremom (lažnom akacijom). Tu ju dijelim s pticama, tako da tokom svibnja poberem samo dio cvjetova, pa onda dok dozore bobice berem dio bobica. A kao da sam se i dogovorila s pticama – one beru bobice na višim dijelovima gdje ja ne mogu dosegnuti, a ja berem bazgu na nižim dijelovima grmova bazge. Dijeleći bobice s pticama imam pomoć od njih u vidu kontrole štetnika, a kako imaju osiguranu hranu u vidu grmova bazge i još nekih bobičastih grmova, ne rade mi štete u voćnjacima i vrtovima. Radi bobica bazga i slovi kao grm koji je poželjno saditi radi očuvanja bioraznolikosti jer osigurava hranu divljim pticama.

 

17052014 bazga  28072017 60

RAZMNOŽAVANJE
1. REZNICAMA – Bazga se jako lako razmnožava reznicama – samo zabodete reznice u tlo i često one potjeraju korijenje (isprobano iz prve ruke). Najbolje ju je pokušati zakorijeniti na proljeće ili na jesen. Često mi se dogodi da dok pobockam bazgu po vrtnim gredicama za odvraćanje krtica i voluharica da se primi
2. SJEMENJEM – Ptice jedu bobice – a time dakle raznose i sjeme posvud i često mi se dogodi da bazga nikne na vrtnim gredicama i sl. Stoga možete posijati i sjeme, vrlo brzo raste jednom dok nikne ako joj uvjeti odgovaraju.

LJEKOVITA BILJKA
Bazga je jedna od najpoznatijih i najstarijih ljekovitih biljki – u naseobinama iz kamenog i brončanog doba pronađeni su plodovi i grančice bazge. Kod nekih naroda postoji vjerovanje da u grmu bazge obitavaju kućna božanstva koja štite kuću i obitelj. Svakako ju preporučam u svakom dvorištu/vrtu, kao i u kućnoj ljekarni.
U ljekovite svrhe koristi se cvijet, bobice, kora i lišće, a čak se je koristio i korijen.
Svježi listovi koriste se za bojanje masti i ulja na zelenu boju, a osušeni i smrvljeni listovi koriste se protiv raznih kožnih nametnika i kod gljivičnih oboljenja kože.
Bazga djeluje antivirusno, antibakterijsko, antibiotski, cvijet i korijen djeluju antioksidantno… ima jako široki spektar primjene i djelovanja.

Za one koji žele saznati više o svim ljekovitim svojstvima i primjeni bazge preporučam knjigu Ivana Lesingera – Kućna biljka ljekarna“, knjiga 1. U ovom tekstu navodim samo mali dio o primjeni bazge u ljekovite svrhe.

CVJETOVI BAZGE
Bazga je karakteristična po cijelim cvjetovima grupiranim u velike štitaste cvatove. Opojnog je i ugodnog mirisa i sadrži puno cvjetnog praha – često se zna dogoditi da vam nos nakon mirisanja bazge ostane žućkasti od peluda.

Cvjetovi se koriste u kulinarstvu i za ljekovite svrhe. Od svježih cvjetova radi se sok od bazge. Cvjetovi se mogu i posušiti – i za kasniju izradu soka, ili za čaj. Cvjetovi se mogu jesti sirovi, a neki ih i pohaju, stavljaju u palačinke i slično. Dodaju se radi okusa i u pekmeze i džemove, a čak se radi od njih i vino.
Čaj od cvjetova bazge dragocjeni je zimi tokom gripa i prehlada jer djeluje antivirusno, antibakterijski i antibiotičko, te pomaže kod problema s dišnim putevima. Osim toga čaj od bazge potiče znojenje, te tako snižava temperaturu, Zaustavlja kašalj i preporučjiv je i kod male djece. Odličan je i za ispiranje upaljenih očiju.

Cvijet bazge potrebno je brati na početku cvatnje, jer se kasnije dok je stariji rasipa. Berite ga sredinom dana dok je potpuno suhi i sušite na tamnom prozračnom mjestu.

17052014 bazga 2  20052012 70

BOBICE BAZGE
Plodovi bazge su male crne bobice. Zrele bobice su jestive, iako ćete mnogim mjestima čuti kako su sirove bobice bazge otrovne i da ih obavezno kuhati. Nedovoljno zrele bobice mogu uzrokovati probleme s želucem, ali potpuno zrele bobice možete jesti i sirove (ipak, samo u manjim količinama, nemojte pretjerivati). U zelenim listovima i nezrelim bobicama nalazi se toksični sambungrin koji sadrži cijanovodik, ali se on termičkom obradom uništava. Osobno ih često pojedem i sirove prilikom šetnje vrtovima, ali kako i nisu nekog posebnog okusa nikad to nije u nekoj velikoj količini. Sirove bobice ne bi smjele jesti osobe osjetljivog želuca jer bi im mogle izazvati mučninu, proljev i povraćanje. Stoga je kuhanje svakako sigurnija opcija za sve.
Ne samo da su dakle sirove bobice jestive, one su i ljekovite. Sok od svježih bobica koristi se i za čišćenje krvi i jačanje imuniteta, kod neuralgije trigeminusa (živac lica), kod smetnji endokrinog sustava, kao laksativ, te protiv grčeva i crijevnih kolika, te poboljšanje teka, kod poremećaja cirkulacije i dugotrajnog išijasa.

Bobice se kod nas više upotrebljavaju kuhane i to na razne načine: prerađene u sokove, džemove, pekmeze, kompote… Ako ih radite kao pekmez ili džem preporučam pasiranje, jer radi mnoštva sjemenki, u nepasiranom pekmezu imate osjećaj kao da jedete pekmez „s kostima“ 🙂 Bar su to bili komentari na moj nepasirani pekmez koji sam napravila od jabuke i bobica bazge.
Ja često bobice bazge i zamrznem, pa si tokom zime u vrijeme prehlada kuham kompot – jednako kao i cvjetovi, bobice izuzetno pomažu kod prehlada jer djeluju jednako kao i cvjetovi – antivirusno, potiču znojenje.
Osim navedenog, bobice bazge možete i sušiti, pa opet tokom zime koristiti za čaj i sl.

Bobice bazge koriste se i za bojanje. Budite spremni na to da ostavljaju mrlje na odjeći.

Oprez kod berbe bobica – morate ih brati kad su potpuno zrele. One često dozrijevaju nejednako, pa tako nemojte brati kad je još dosta nezrelih bobica, ali pazite da ne zakasnite jer se kasnije bobice bazge posuše na biljci.

28072017 49  28072017 66

 

PRIMJENA U BIOVRTU – ZAŠTITA OD NAMETNIKA
– Juha od lišća bazge – potopite lišće bazge na 24 sata – ako njome poprskate mladi krumpir prije napada krumpirove zlatice može pomoći jer prikriva miris krumpira, pa ga zlatice onda ne mogu pronaći
– Juhu od lišća bazge možete ulijevati u rupe voluharica i krtica, miris ih odbija
– Grančice bazge možete pobockati oko ugroženih biljaka i na gredicama na vrtu – odvraća krtice i voluharice

Izvori:
Wikipedia: https://hr.wikipedia.org/wiki/Bazga
Plants for a future database: http://www.pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=sambucus+nigra
Ivan Lesinger – „Kućna biljka ljekarna“, knjiga 1

 

 

O autorici