0
Buče narančastog mesa (Cucurbita moschata i Cucurbita maxima) danas su dostupne u mnogim varijacijama – od muškatnih i puter tikvi do hokaida, Hubbarda i turkinja. Zahvalna sam što u današnje vrijeme lako možemo nabaviti sjeme raznih sorti i uzgajati ih u vlastitim vrtovima.
BUČE SU JEDNOSTAVNE ZA UZGOJ:
Riječ je o puzajućim sortama buča koje razvijaju vriježe i do 10 metara. Za uzgoj im treba više prostora jer se šire po cijelom vrtu. Postoje brojne sorte s različitom debljinom i tvrdoćom kore kod kojih je ponekad izazovno prerezati i oguliti ih dok je kod nekih sorti kora mekanija. Razlikuju se i bojom i teksturom mesa, aromom i mirisom. Osobno preferiram manje sorte – lakše ih je iskoristiti za jedan obrok, dok kod velikih često ostane višak.
Više o tikvama sam pisala OVDJE, a o sjetvi OVDJE.
DUGO SE ČUVAJU NAKON BERBE:
Zrele buče pravilno pohranjene mogu trajati i do 2 godine. Najbolje ih je čuvati na suhom i sobnoj temperaturi, tako najduže stoje. Činjenica da su trajne i dostupne u jesensko/zimsko doba godine čini ih praktičnim izvorom hranjivih tvari i u mjesecima kad je svježeg povrća manje.
Više o pravilnom spremanju buča/tikvi pročitajte OVDJE.
ZAŠTO SU DOBRE ZA NAŠE ZDRAVLJE:
Radi se o povrću koje je bogato vitaminima, mineralima i antioksidansima. Istovremeno, kalorija ima malo. Buče općenito imaju visoku koncentraciju beta‑karotena (što tijelo pretvara u vitamin A), a to doprinosi zdravlju očiju, imunitetu, zaštiti stanica i kože. Osim vitamina A i C, buče sadrže vlakna i kalij, što je dobro za probavu, regulaciju šećera u krvi, srce i krvni tlak.
A ŠTO S SJEMENKAMA?
Sjemenke svih buča i tikvi su jestive: bogate su proteinima, zdravim mastima, mineralima (npr. magnezijem, cinkom, željezom), odličan dodatak salatama, juhama, kruhu. Najbolje za grickanje, kao i za ulje su one bez opne – tikve golice, ali i sve ostale možete jesti bez problema. Jedini oprez je potreban ako su sjemenke gorke, što ukazuje na prisutnost prirodnog toksina kukurbitacin (Cucurbitacin). Ovaj se toksin normalno nalazi samo u divljim vrstama bundeva i tikvica – ali može se pojaviti u sjemenkama kad se buče iskrižaju s ukrasnim tikvicama – tako da čim osjetite gorčinu, to je znak da ih ne jedete.
ZANIMLJIVOST: Sjemenke tikvi (posebno muškatne) tradicionalno se koriste za čišćenje crijevnih parazita zbog kukurbitina (Cucurbitin) (spoj drukčiji od otrovnog Cucurbitacina) kojeg sadrže sjemenke, a za čišćenje se priprema pasta ili napitak miješanjem samljevenih sjemenki s vodom, medom, đumbirom, kurkumom i začinima. Jedan od recepata pogledajte OVDJE.
IDEJE ZA PRIPREMU:
Upravo u zimsko doba godine, kad im je sezona, vrijeme je da uživamo u ovom povrću najviše, na razne načine.
KREMU JUHA OD BUČE:
Krem juha od buče vrlo je jednostavna za pripremu. Može biti u kombinaciji s nekom mahunarkom, npr. lećom ili slanutkom, neki ju čak pripremaju s jabukom, a ja ju pripremam u kombinaciji s krumpirom, koji čini 1/3 juhe, dok je ostalih 2/3 buča.
Dakle prepečete malo narezanog luka (i češnjaka), dodate narezani krumpir i vodu, kad je krumpir skoro skuhani dodate i buču oguljenu i narezanu na kockice, a kad je sve kuhano usitnite štapnim mikserom i začinite po želji.
Krem juha od buče je divne svilene teksture, baš idealna za hladne jesenske dane.
PEČENA BUČA:
Pečena buča je prava poslastica, a najjednostavnije ju je bez guljenja kore natezati na komade i ispeći u pećnici. Možete ju peći i narezanu na kockice i sl. Tu je moje iskustvo da su tvrđe sorte najbolje, fenomenalne teksture kad se ispeku.
Buče možete peći i u kombinaciji s krumpirom. Kod takve pripreme prvo na pola iskuham krumpir, pa onda sve skupa do kraja ispečem u pećnici. S lukom i češnjakom naravno.
SIROVA BUČA:
Buče možete jesti sirove, kao mrkvu. Čak i ima sličan miris i okus kao mrkva.
SLASTICE I OSTALO:
Od buča se rade i kolači i slastice, pirei, umaci…zaista si možete dati mašti na volju.
INSPIRACIJA I POTICAJ ZA KRAJ:
Zdrava, sezonska, lokalna i organska prehrana ne mora biti ni skupa ni komplicirana.
Buče su izvrstan primjer – lako ih je uzgojiti, dugo se čuvaju, bogate su hranjivim tvarima i vrlo su svestrane u kuhinji.
Ako ih ove godine niste imali u vrtu – nabavite sjeme i posijte ih na vrijeme sljedeće sezonu kako biste ih mogli ubirati na jesen. Pridružite se tisućama onih koji se vraćaju jednostavnoj, održivoj i ukusnoj hrani – iz vlastitog vrta.
