0
Zeleni foruma, mreža 32 hrvatske okolišne organizacije, poslali su 11.12.2025. dopis Ministarstvu zaštite okoliša, Min. poljoprivrede i Min. zdravstva te hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu – kako bismo ih zamolili da se usprotivi aktualnom prijedlogu europskog povjerenika Várhelyija o pojednostavljenju pravila (tzv. “omnibus”) o sigurnosti hrane i hrane za životinje u EU-u. Ako bi bio usvojen, taj bi prijedlog doveo do ozbiljnog nazadovanja u razini zaštite europskih građana i okoliša od štetnih učinaka pesticida.
Prema procjenama, ovakav prijedlog spriječio bi prepoznavanje i zabranu više od 25 štetnih aktivnih tvari, uključujući 10 pesticida koji djeluju kao endokrini disruptori, 6 pesticida klasificiranih kao „toksični za reprodukciju, kategorija 1B“ te tvari s neprihvatljivim učincima na okoliš.
Ruralne zajednice osobito su izložene tim otrovnim tvarima, a na prvoj liniji su poljoprivrednici i njihove obitelji. Utjecaj kronične izloženosti pesticidima na razvoj bolesti poput Parkinsonove bolesti, dječje leukemije, tumora mozga te kognitivnih poteškoća kod djece iz ruralnih područja znanstveno je jasno dokazan. Istodobno, bioraznolikost se i dalje urušava – smanjuje se broj oprašivača, korisnih kukaca i ptica. Znanstveni dokazi uporno ukazuju na jedno: naš sadašnji sustav regulacije pesticida nije dovoljno učinkovit.
Građani Hrvatske redovito izražavaju svoju volju za postupnim ukidanjem sintetskih pesticida kroz savjetovanja, prosvjede, sudjelovanje u građanskim inicijativama EU-a i pritužbe nadležnim tijelima. Istraživanje javnog mnijenja IPSOS-a iz 2023. godine, provedeno u pet država članica EU-a, jasno pokazuje da velika većina – više od 80 % građana Europske unije – traži ukidanje pesticida te bolju zaštitu zdravlja i okoliša.
Unatoč tim činjenicama, neshvatljivo je da prijedlog izmjena zakonodavstva o sigurnosti hrane i hrane za životinje, koji dolazi iz službi povjerenika Várhelyija, predviđa neograničena odobrenja za pesticide – ispunjavajući pritom zahtjev industrije pesticida. Također, ostale predložene mjere vodile bi prema radikalnoj deregulaciji postupka odobravanja pesticida, što bi značajno smanjilo razinu zaštite građana, prirodnih resursa i ekosustava od svih pesticida.
Europska komisija predlaže uvođenje neograničenih razdoblja odobrenja, iako se danas aktivne tvari pesticida moraju ponovno procjenjivati svakih 10 do 15 godina kako bi se u obzir uzela najnovija znanstvena saznanja i novi zahtjevi za podatke. Prema prijedlogu, samo tzv. kandidati za zamjenu određene tvari odobrene odstupanjem prema članku 4. stavku 7. zadržali bi ograničena razdoblja odobrenja. Te kategorije zajedno čine oko 10 % svih aktivnih tvari odobrenih u EU-u. Posljedično, golema većina aktivnih tvari dobila bi neograničeno odobrenje. Sustav periodičnih revizija ključan je kako bi se opasni pesticidi prepoznali i postupno povukli, te zamijenili manje toksičnim alternativama. Redovita revizija, u svjetlu novih znanstvenih dokaza, temelj je učinkovitosti Uredbe u osiguravanju visoke razine zaštite, kako je zaključeno i u REFIT evaluaciji Uredbe 1107/2009 koju je Komisija provela 2020. godine.
Bez periodične procjene, iznimno opasni pesticidi koji nisu bili označeni kao kandidati za zamjenu – poput za reprodukciju toksičnog i endokrino disruptivnog mankozeba; za mozak štetnih klorpirifosa i fosmeta; onečišćivača podzemnih voda s-metolaklora i klorotalonila ili neonikotinoida koji ubijaju pčele – ne bi bili zabranjeni posljednjih godina. Od svih pesticida zabranjenih u EU-u prema Uredbi 1107/2009, samo je jedna trećina izvorno bila odobrena kao „kandidati za zamjenu“.
Presuda Suda Europske unije iz 2024. godine naglasila je da zaštita građana zahtijeva korištenje najnovijih znanstvenih spoznaja, no aktualni prijedlog uklanja tu obvezu za države članice. To znači da bi naša nacionalna tijela prilikom ocjenjivanja odobrenja proizvoda razmatrala samo znanstvena saznanja dostupna u vrijeme podnošenja zahtjeva za odobrenje aktivne tvari na razini EU-a, odnosno raspolagala bi podacima koji su već stari nekoliko godina. Ovaj novi smjer prema manje znanosti i manje strogosti je neprihvatljiv i dovodi do smanjene razine zaštite građana. Naime, važne nove spoznaje o toksičnosti redovito se objavljuju i omogućuju adresiranje nedostataka sustava regulacije pesticida. Nedavna zabrana PFAS pesticida u EU-u izravan je rezultat postojećih odredbi Uredbe.
Komisija u svom prijedlogu predviđa iznimno dugo razdoblje odgode provedbe zabrane nakon što je donesena: 2 godine za prodaju i dodatnu godinu za uporabu. To potiče gomilanje zaliha kod poljoprivrednika i zadržava kancerogene, endokrino disruptivne ili za pčele toksične pesticide u uporabi godinama nakon što su prepoznati kao opasni.
Ako se pesticid zabrani zato što šteti bebama, poljoprivrednicima ili pčelama, treba biti odmah povučen s tržišta, a ne tri godine kasnije.
Dodatno, iako podupiremo brži dolazak proizvoda za biološku zaštitu bilja na tržište, inzistiramo na očuvanju visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša te robusne procjene rizika. Protivimo se neograničenom odobravanju proizvoda za biološku zaštitu bilja te prijedlogu da poljoprivrednici ne vode evidenciju o uporabi takvih proizvoda. Takvi proizvodi također mogu imati utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš te ih je potrebno nadzirati. Naposljetku, definiciju biološke zaštite bilja treba izmijeniti i uskladiti s izvješćem Europskog parlamenta, prema kojem tvari trebaju imati „identičnu“ strukturu onima u prirodi, a ne „sličnu“, kako je navedeno u nacrtu prijedloga. Izraz „sličnu“ predstavlja zahtjev kemijske industrije i otvara prostor za zlouporabe i pravnu nesigurnost.
Građani traže veću zaštitu od pesticida, a ne manju. Dana 28. listopada, 138 organizacija civilnog društva, predstavnika znanstvene zajednice, organizacija za zaštitu voda i poljoprivrednih organizacija diljem Europe pozvalo je predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen da u potpunosti provede zakonodavstvo EU-a o pesticidima. Pismo je uslijedilo nakon poziva Komisije za javno savjetovanje o pojednostavljenju pravila o sigurnosti hrane i hrane za životinje u EU-u, koji je zaprimio 6440 odgovora, od čega više od 90 % od građana EU-a, koji su upozorili da se zakonodavstvo loše provodi i zatražili veću zaštitu od pesticida, a ne deregulaciju. Prijedlog Komisije je neprihvatljiv i suprotan jasnim zahtjevima Europljana.
S obzirom na već uočene nedostatke i slabosti postojećeg sustava procjene rizika od pesticida, podupiremo sljedeće hitne prioritete za poboljšanje:
- Potpuno postupno ukidanje do 2030. svih pesticida navedenih kao „kandidati za zamjenu“ te svih pesticidnih tvari PFAS;
- Obvezu testiranja svih pesticida na neurotoksičnost, uključujući razvojnu neurotoksičnost;
- Jednaku procjenu rizika metabolita pesticida i izvornih aktivnih tvari;
- Hitnu primjenu kumulativne i sinergijske procjene rizika. Europska agencija za sigurnost hrane već 20 godina nije razvila konkretnu metodologiju, što je neprihvatljivo;
- Potpunu i sveobuhvatnu pretragu znanstvene literature na početku svakog postupka donošenja odluka, bilo na razini EU-a za aktivne tvari ili na nacionalnoj razini za pesticide.
Iako je izvorna namjera revizije Uredbe (EZ) 1107/2009 bila olakšati pristup proizvoda za biološku zaštitu bilja tržištu, aktualni prijedlog služi kao “trojanski konj” za deregulaciju toksičnih pesticida, snižavanje sigurnosnih standarda te smanjenje troškova industriji na štetu zaštite zdravlja građana i okoliša.
Slabljenje sustava odobravanja pesticida u ovom trenutku ne bi samo izložilo građane i okoliš povećanom riziku, već bi narušilo i vjerodostojnost EU-a kao globalnog predvodnika u području zdravlja, održivosti i donošenja politika utemeljenih na znanstvenim dokazima.
Zaključno, postojeću razinu zaštite od pesticida, kao i provedbu aktualnog zakonodavstva, treba unaprijediti, a ne dokinuti. Pozivamo vas da se usprotivite pokušaju Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) da smanji razinu zaštite zdravlja građana i okoliša.
Zeleni forum je mreža osnovana 1997. koja danas okuplja 32 organizacije civilnog društva iz RH koje se bave zaštitom okoliša i prirode. Znanje i resurse udružile su radi uspješnijeg osvješćivanja, zagovaranja i utjecaja na javne politike s područja zaštite okoliša i prirode. Utjecaj i praćenje provedbe javnih politika provodi i putem svojih predstavnika/ca u brojnim odborima, radnim skupinama i povjerenstvima na nacionalnoj razini, kao i u Savjetu za razvoj civilnog društva Vlade RH.
Članice Zelenog foruma su: Brodsko ekološko društvo-BED, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Eko centar Latinovac, Ekološka udruga “EKO-OMBLIĆI” Rijeka dubrovačka, Ekološka udruga “Krka” Knin, Ekološka udruga “Zeleni Zagreb pod Slemenom”, Ekološka udruga Eko-Eko Komin, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP), Institut Plavi svijet, Lička ekološka akcija (LEA), Marjan Društvo za zaštitu i unapređenje Marjana, Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode, Udruga “UNA”, Udruga Biom, Udruga Biovrt, Udruga Društvo istraživača mora – 20000 milja, Udruga Hyla, Udruga Tatavaka, Udruga za ekološke aktivnosti Nova Zora, Udruga za održivi razvoj Hrvatske (Uzor Hrvatske), Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“, Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Udruga Zelena Istra, Udruga Žmergo, Zaštitarsko-ekološka organizacija Nobilis, Zelena akcija, Zeleni Klik!, Permakultura Dalmacija, Zelena akcija Mičevec, Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG.
