Uspješno završena Škola vrtlarenja 2015 udruge Biovrt - Biovrt - u skladu s prirodom

Ovogodišnja Škola vrtlarenja sastojala se je od 7 radionica od svibnja do listopada ove godine, a objedinila je teoretski i praktičan rad na slijedećim temama:Samoniklo jestivo i ljekovito bilje, Tehnike sijanja i uzgoja po vrstama biljaka, Razlike između biološkog i konvencionalnog vrtlarenja, Korovi u vrtu, Malčiranje, Bolesti biljaka, Štetnici i saveznici u vrtu, Cvijeće u vrtu, Berba i spremanje plodova, Nastajanje i sakupljanje sjemenja, Priprema vrta za zimu i Kreiranje šumskog vrta i sadnja voćnjaka.

Radionice su bile kreirane u skladu s aktualnim radovima na vrtu i stvarnim potrebama, tako da su redoviti polaznici Škole vrtlarenja prošli jedan cijeli ciklus vrtlarenja odnosno naučili sve potrebno kako bi mogli sami kreirati svoj biovrt i proširiti znanje o prirodi koja nas okružuje.Neovisno o predznanju, u Školi vrtlarenja sudjelovali su i početnici i iskusniji vrtlari.

Detaljne izvještaje i fotografije svake pojedinačne radionice potražite na slijedećim linkovima:

• Radionica 25.04.2015. “Kreiranje povrtnjaka i prva sjetva u vrtu”
  
• Radionica 09.05.2015. “Prepoznavanje sezonskog samoniklog bilja, te sjetva tikvenjača i mahunarki”
  
• Radionica 30.05.2015. “Nametnici u vrtu i biološke tehnike odvraćanja/suzbijanja”
  
• Radionica 13.06.2015. “Bolesti biljaka i načini biološke obrane od bolesti biljaka”
  
• Radionica 12.09.2015. „Razmnožavanje grmlja reznicama, skupljanje sjemenja i spremanje povrća za zimu”
  
• Radionica 03.10.2015. „Korisne životinje u vrtu, izgradnja hotela za kukce i skloništa za ježeve, jesenski radovi u vrtu”
  
• Radionica 31.10.2015. “Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka”

Iduće radionice vrtlarenja početi će se održavati od proljeća iduće godine, a biti će pravodobno najavljene na internet stranici www.biovrt.com.

Za iduću je godinu također u planu i ciklus radionica o sjetvi, planiranju vrta i ostalim prigodnim temama u rano proljeće u zatvorenom.

Evo nekoliko dojmova s radionica:
Sve je počelo s idejom da osiguramo djeci voće iz vlastitog vrta, zdravo voće koje će sami ubrati. Sa svakom novom voćnom vrstom koju smo zasadili javljali su se novi problemi, bolesti i nametnici. Puno smo istraživali i tražili prirodne načine rješavanja nametnika i bolesti u vrtu. Borili smo se sa simptomima (i ne uvijek na prirodan način), a nismo rješavali glavni problem. Stvorili smo neprirodno okruženje svakoj pojedinoj vrsti negirajući da biljke žive u zajednici. Do te spoznaje smo došli uz pomoć mentorice Silvije na radionicama. Sa radionicama smo krenuli od početka, sijanjem sjemenja povrća. Educirala nas je kako stvoriti biljci prirodne uvjete za rast. Ono što je nama bilo sasvim novo je to što Silvija promatra vrt kao cjelinu tj. sustav u kojem biljke i životinje žive zajedno, a mi dijelimo hranu s njima. Na radionicama smo dobili puno ideja, upoznali zanimljive ljude. Najvažnije od svega što su radionice tematski usklađene sa poslovima u vrtu, a Silvija je bila s nama u svim pojedinim fazama razvoja i našeg vrta. Da ne duljimo, dala nam je dobru bazu za početak i podlogu za učenje. Pokazala nam je da u vrtu može biti zabavno, iako vrt traži puno truda.
Dijana i Mario P.

Kupili smo 15 godina neobrađivano zemljište, u blizini šume. Iskrčili trnje i nakanila sam imati vrt. Pa nije to tak teško. U životu nikad nisam ništa posijala. I biljke na prozorskoj dasci mi venu. Jedina misao vodilja je bila: ne želim kemiju ni blizu vrta. Sjeme nije bilo problem nabaviti, ali ispada mi rozi grašak iz kutije sa sjemenom, a sjeme mrkve koju sam kupila preko oglasnika je zeleno. Počela sam tražiti objašnjenja na moja sva brojnija pitanja. Ne znam u koje doba godine se sadi grašak. Nisam znala na koju dubinu. Ima i rani i kasni grašak. Niski i visoki. Treba ga braniti od ptica jer ako je dobar meni, još finiji je pticama. A to su bila samo pitanja za grašak. A krumpir? Luk? Mrkva? Paradajzi? Paprike? A tek ona oštra visoka travurina koja manijakalno raste nakon frezanja? Pročitala sam članak u novinama o maku autorice Silvije Kolar Fodor. Bilo bi divno imati crvene makove u vrtu. Naručila sam sjeme, a uz sjeme dobila i brošuru Udruge Biovrt – u skladu s prirodom. Uz sjeme, postoji i škola vrtlarenja s teoretskom i praktičnom nastavom. Predavanja su počela početkom ožujka. Učili smo od početka, kao što je početniku poput mene sa 1000 pitanja i trebalo. Od planiranja vrta, preko sijanja i sađenja, kako stvoriti vlastite presadnice i održati ih na životu, kad presadnice selimo na otvoreno, malčiranje, kako biljke zaštititi od divljih životinja, naučili smo da postoje i korisne životinje u vrtu koje nam pomažu u vrtlarenju kojima treba sklonište i prehrana za zimu, te da postoji mogućnost i sijanja usred ljeta i na jesen. Obradili smo i dobrosusjedske odnose među biljkama, biljke zaštitnice, ali i korove. Učili smo i o samoniklom ljekovitom bilju, izrađivali smo sirup protiv kašlja. Imali smo radionicu o zelenim kašastim sokovima. Učili smo i o spremanju plodova koje smo uzgojili i sakupljanju sjemena za slijedeću godinu. Može se cijele godine sijati i saditi, samo treba znati koje biljke, kako i kada. Nakon svake radionice naučeno znanje sam primjenjivala u praksi – ukoliko mi nešto nije krenulo od ruke, pitala sam za objašnjenje na slijedećoj radionici. Naša mentorica Silvija ima neiscrpno znanje koje je nesebično dijelila s nama, davala nam je odgovore na sva naša pitanja uz beskrajno strpljenje i razumijevanje. Ohrabrila nas je da krenemo na naš samostalni put vrtlarenja. Polaznici su imali vrtlarska pitanja slične mojima, ali i slične interese. Ono što uzgoje, žele da bude prirodno i u skladu s prirodom. Učili smo jedni od drugih, podupirali jedni druge u sezoni puževa i veselili se krajnjem uspjehu – uzgojenom voću i povrću. Dobila sam odgovore na sva svoja pitanja – saznala zašto je grašak rozi i ima li tome lijeka i zašto ona travurina toliko uporno raste i kako je obeshrabriti u tome. Iako uzgajati vlastiti Biovrt nije lakši put do voća i povrća – svakako se isplati. Sad znam što imam u vrtu, škrinji i smočnici. Prirodu samu.
Željka P.

Škola vrtlarenja je za mene zaista bila jedno osvježenje; za razliku od dosadnih radionica gdje slušate samo predavanje, ove radionice kombiniraju teoriju s praktičnim radom na vrtu, u uvijek opuštenoj atmosferi gdje možete pitati što god vas zanima. Najvažnija spoznaja koju sam dobila s radionica je da poznavajući procese koji postoje u prirodi te poštujući međusobni suodnos živih biće u prirodi zaista možemo uspostaviti skladan sustav (Biovrt kakav ima voditeljica udruge Silvija). Silvija je mlada osoba s bogatim iskustvom na području biovrtlarstva. Ponekad imate osjećaj kao da razgovarate s hodajućom enciklopedijom. Ona je doslovno osoba koja inspirira i od koje možete puno naučiti. Svojim osobnim primjerom, člancima na području biovrtlarstva te velikim brojem ljudi koji slijede njene stranice, pokazuje da je promjena iz jedne tradicionalne poljoprivrede bazirane na pesticidima u poljoprivredu koja poštuje život, zaista moguća. Na Silvijinim radionicama, shvatila sam da sam dio velike skupine ljudi koja želi promjenu i drugačiji način života od onog koji nam nameće konzumerska kultura. Vjerujem da zajedničkim snagama možemo uspjeti u tome, svatko na svoj način, krenuvši od malih promjena u svom načinu života.
Nikolina G

Voditeljica Škole vrtlarenja: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, suradnica u magazinu za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

Više o Školi vrtlarenja 2015. možete pročitati ovdje.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.