Studeni 2015 - sadnja grmlja i voća - Biovrt - u skladu s prirodom

Studeni je započeo mrazom, a to znači privođenje vrtlarskih poslova k kraju. Još sam uvijek brala sjeme po vrtovima, a nakon mrazeva sam morala povaditi i sve gomolje dalija, kana i peruanskih noćuraka koje je mraz „spržio” i sve pospremiti u podrum. Korjenasto povrće je još bilo na vrtu – nema potrebe prije ozbiljnijeg smrzavanja tla micati ga, jedino ako caruju voluharice po vrtu.

Krajem studenog sam povadila sjeme iz zadnjih krastavaca i tikvica, i to je čekalo. A krasan plavi kukuruz su na veliko načeli miševi, grrrr. Bio je u kutiji pod nadstrešnicom uz kuću, mislila sam ga objesiti pa nikako da to napravim… sad je gotovo, više od pola zrnja su oglodali.

Veliki dio tegli sam početkom studenog pospremila unutra, a ostatak premjestila pod nadstrešnicu uz kuću… jer samo početkom studenog je bio par dana mraz, pa onda malo zatopljenje. Glavno spremanje tegli u zatvoreno je bilo tek 22.11.15. 3 veće tegle završile su na katu s mačkama, nema mjesta jer dolje je mačja soba preuređena u dječju sobu (mada je ostao 1 stalaž za cvijeće privremeno :D). Da bi zaštitila tegle na tavanu od Geinog (mačka) zapišavanja, zgužvala sam novine i nagurala sve u tegle oko biljki.

Kraj kuće sam povadila osteospermume iz velikih tegli pred kućom, te još neko cvijeće i posadila u tegle – papučica, salvia, gerber… sve to ide na zimovanje, a osteospermume sam poslala jednoj ženi u Rijeku. Posadila sam tu konačno i pakiranje tulipana što sam kupila u onoj maniji kupovanja lukovica … i gledala te prazne velike tegle i razmišljala da li da kupim maćuhice… nisam na kraju, nego sam tu presadila peršin s vrta da mi bude pri ruco. Ovo je još bolje rješenje od sadnje u tegle jer ako su one na podu mogu ih zapišati psi, a ove u velikim teglama ne mogu.

Prekrasni bujni slak na ogradi osušio se je na ogradi, trebalo je samo prije čišćenja pobrati sjeme.

RADOVI U BIOVRTU

Sređivala sam (opet) jagode u biovrtu, jer sam sama sebi obećala da neću dozvoliti da jako zatrave i da na proljeće imam puno posla s njima. Malč se je potrošio od strane glisti i kukaca, opet je bilo dijelom pirike koju sam dio povadila. Zemlja je bila prekrasno rahla, samo dani tako kratki i toliko obaveza da se ne stigne sve. A željela sam iskoristiti prekrasne dane..

Nastavila sam i s raskrčivanjem pojedinih dijelova i malčiranje u biovrtu, kao priprema za zimu.

Izvadila sam jednu jostu na biovrtu jer su bile u 2 reda i jako se razrasle – više se nije dalo pokraj prolaziti i posadila ju među voćke iza. Na biovrtu sam izvadila i 1 ogrozd koji sam razmnožila kraj matičnog tako da sam jednostavno piknula grančicu dok mi se je slučajno odlomila. Presadila sam tu i dosta ljubičica, a one tradicionalno cvatu kod mene i na jesen. Između njih je sve zarasla neka trava slična piriki, pa sam prvo povadila sve jagode, ljubičice i ogrozd koji su tamo rasli, maknula sve korijenje i natrag posadila ljubičice. Na moje zaprepaštenje, većina vučika u donjem dijelu biovrta je nestala, radi puževa i voluharica. Dobro da ih još ima među jagodama, budem ih opet rasadila po biovrtu da ne bude prazno iduće godine.

Osim ljubičica, u vrtu su na jednom mjestu procvali i jaglaci… kao da je pravo proljeće.

VRT BR 2

19.11. sam povadila češnjak slon( vrsta ogromnog češnjaka koja ima karakteristike i češnjaka i poriluka) na jednom kraju vrta br 2 i posadila ga na gredicu na drugom kraju vrta br 2, gdje sam posadila i sav ostali češnjak. Namjerno ga nisam vadila ljeti jer sam ga prošle godine tako dosta oštetila s obzirom na to da ima velike lukovice. Čekala sam radije jesen da počne nicati i da ga onda rasadim… naime za njega je sasvim svejedno da li se vadi ili ne – a za male lukovice koje nastaju kraj glavnih lukovica je bitno da se ne posuše jer onda teško isklijaju…. da sam ga izvadila tijekom ljeta to bi se posušilo. Odabrala sam lijepi dan uoči kiše u prognozi, idealno za presađivanje. Konačno, nakon 2 godine, ovu treću sam si ga uspjela dovoljno razmnožiti od 2 dobivene glavice da ću ga iduće godine moći i malo jesti kao poriluk na proljeće, a dala sam dio sestri i mami, da si ga i one posade.

Presadila sam i dio zimske salate na rubove gredica, te po malčirala treću gredicu vrta br 2 uz češnjak, tj prvu ako se gleda s desna s početka parcele. Taj dio vrta br 2 se neće tanjurati, pa je bitno da bude dobro po malčirano da ne zaraste i da tlo ne nabiju kiše. Tako će gredice biti spremne za ranu proljetnu sjetvu boba, graška, proljetnog češnjaka i s. I onda je nastupio onaj nezgodni trenutak kad mi je ponestalo malča…hmmmm, pri kraju sam već malo na rjeđe malčirala. Jedan dio sam posijala i sjeme rotkvice koje se je iskrižalo – ispalo je da je i to super za prekrivanje i za razrahljivanje tla.

SPREMANJE KALIFORNIJSKIH GLISTA ZA ZIMU

Kupila sam 10 bala sijena i to postavila oko sanduka za kalifornijske gliste, da ih malo zaštitim od zime. Nakon toga sam sve zamotala u najlon i prekrila crjepovima, da ostane čim suše tijekom zime i u jednom komadu, jer s time ću malčirati na proljeće…. Nije baš estetski lijepo, ali funkcija je bitnija, a to ja da zaštiti gliste od smrzavanja. To je nužno je s obzirom na to da je sanduk dignuti od tla i tako izloženiji hladnoćama.

RADOVI U VOĆNJAKU

Početkom studenog, nakon prvih mrazeva nastupilo je i vrijeme sadnje voćki. Sezonu sam odmah otvorila u nedjelju 02.11., presadila sam jednu krušku jer na prvoj poziciji nije uopće narasla, te sam posadila križanac višnje i trešnje i maraskino višnju na voćnjak ispod vrta br 2, gdje sam našla par mjesta za sadnju. Uz to sam na tu parcelu idućih dana posadila i 2 breskve – jednu samoniklu vinogradsku, te jednu na šudranom voćnjaku – tamo ne rastu baš breskve, ali zato marelice odlično rastu. Šljivu Stanley sam izvadila u šudranom voćnjaku i posadila ispod vrta br2. Jako su joj nadjačali divlji izboji ispod samog mjesta kalemljenja, kao i još jednoj šljivi na toj parceli – nadam se da je tome krivo pogrešno mjesto. Naravno, to sam sve obrezala prije ponovne sadnje. Nakon nekoliko godina sadnje voćki, sad na temelju zapažanja točno znam na kojim dijelovima mojih voćnjaka ne rastu kruške, gdje ne rastu marelice, breskve, trešnje – i na kojim mjestima odlično uspijevaju, pa sukladno tome još uvijek sve razmještam po voćnjacima. Jedino jabuke super rastu na sve 4 različite parcele koje imam.

Posadila sam još u šumskom vrtu 1 bijelu trešnju i 1 kovrčavu vrtu, a na šljunčani voćnjak sam posadila 1 kasnu marelicu, tamo gdje je bila breskva koju sam izvadila. I zbrojila sam da na tom voćnjaku imam još 6 slobodnih mjesta … a to znači… kupovina voćki 😀 Nije mi dugo trebalo na napravim popis na internetu 😀

Fotografije: 1: presađena prva kruška iza biovrta, 2: voćnjak iza vrta br 2

„DIVLJI VOĆNJAK” , LIVADA I NJIVE

Početkom studenog završili smo i sa sređivanjem “divljeg voćnjaka na špici” 😀 odsad budem ga tako zvala, jer je to voćnjak gdje sam posadila najviše divljih voćki, uzgojeni ih koštica, a na špici jer se radi o komadu zemlje prve njive što ide na trokut, gdje smo pred 2 godine posadili bagreme na vrhu. Imala sam pomoć mame i tate i sve su sve voćke okopane, pognojene i zaštićene žičanom ogradom od divljači, a ograda je svezana za stupove – da ih divljač ne digne. Na proljeće ću još oko njih posijati djetelinu radi zaštite tla i gnojidbe dušikom.

Sljedeće 2 fotografije snimljene su s moje livade s  istog mjesta:

Foto 1: i pogled ravno prema sjeveru – špica je tamo gore na sredini, u nastavku prve njive pokraj. Na livadi je od svega što sam prijašnjih godina posadila preživio samo malecki kesten – iskopala sam oko njega travu i pognojila ga, držim fige da počne rasti. Jasno se vidi granica livada zaraštenih solidagom – zlatnicom i dio koji smo pokosili, to je i dio susjedove livade 😀

Foto 2:  pogled lijevo na zapad prema ostatku njiva – spojima sam 4 parcele u 1 hektar površine, sve do onih zaraštenih. Kristalizira mi se ideja šumskog vrta na tim njivama, sad testiram obranu od divljači, jer ne mislim sve ograđivati ogradom – tu je ruta divljači i ne želim im to prepriječiti, a protiv ljudske divljači ne pomaže nikakva ograda.

Zadnja parcela njiva nam je poprilično zgažena kombajnom – iznad ima jedan čovjek zemlju u najmu i mislili smo da je on krivac, pa sam zvala vlasnicu zemlje da mi da njegov kontakt, da mu velim da naša parcela nije njegovo okretište – baš su duboki tragovi, i sve poprijeko svih parcela…Na kraju mi je žena rekla da nije on, nego mi je jedne noći pred tjedan dana netko pokrao sam kukuruz – pobrali su mu ga u noći 🙁 I sad ti budi pametan i nešto sadi, kad ovakav – rekla bih organizirani kriminal vlada – jer to nisu pokrali bokci nego netko s pravom mašinerijom. Stoga mi ideja šumskog vrta naginje na sadnju pretežno divljih voćki i naravno sve raznoliko i različitog vremena dozrijevanja – velikim “igračima” to neće biti zanimljivo za krađu… a moram i maknuti oznake s kupljenih sadnica i sve ostaviti da izgleda neprivlačno potencijalnim lopovima – jer i to kradu ljudima dok si podignu nove nasade… Baš je žalosno što na ovakav način moram planirati nešto – kako da se odmah u startu zaštitim od lopova. Dobra je stvar da je meni zanimljivo masa poludivljih zaboravljenih voćki, što je mnogima nezanimljivo 😀

Na martinje smo imali prekrasno toplo sunčano proljeće, taj sam si dan na sestrinom gruntu, tj u šumi iza povadila mlade bagreme i bazge, bazge za među udaljenijih parcela, bagrem za sjevernu stranu šudranog voćnjaka.

Par dana poslije sam s mamom posadila živicu na desnoj strani livade tamo na parcelama – red bazge i bagrema, da brzo izraste zid i da u budućnosti onemogući neljudima prelazak preko naših parcela… ovo je tek početak, imamo velike površine za nasaditi, ali veselim se kreiranju novog šumskog vrta. Na kraju sam sve debelo pomalčirala, ostala ja pokošena otava koju radi kiša nismo uspjeli pograbljati. Sad je sve to tu završilo i nadam se da iduće godine radi tog debelog malča neće uz sadnice ništa od trave i solidaga rasti. Kako je ova livada prilično neplodna i skoro sve kaj sam tamo posadila se je posušilo ili je muž pokosio (moja najveća štetočina :D), nadam se da budu bazga i bagrem rasli… pa bi bagrem onda dugoročno trebao gnojiti okolno tlo dušikom i tako poboljšati tu livadu. Na mokriji dio livade, kraj puta, posadile smo bambus, budemo vidjeli kako se on bude tamo ponašao. Malo se nećkam s bambusom jer je invazivan… ali ću ga pratiti idućih godina tu – istovremeno mi je i koristan kao ograda i kao biljka za uzgoj štapova za potpornje za vrt.

A ispod livade prekoputa u grmlju ružan prizor, jedan od proizvođača krumpira –  umjesto da poklone nekome, oni zagađuju ovako, i prošle su to godine napravili. Joj da mi ih je primiti na djelu, s takvim bih ih guštom prijavila svim inspekcijama.

NEMA KRAJA SADNJI…..

Tijekom studenog presađivala sam i ukrasno grmlje te radila razmještaj po gredicama. 07.11. sam presadila 3 graničice između cvjetnih grmova ispred biovrta, bile su uz među sa susjedom i nisu ove godine cvale jer su bile zagušene u gužvi. Kad sam to načela vaditi, zasmetalo je brdo astera, pa sam i njih povadila i posadila u tegle, te presadila jedan ljubičasti aster kojeg imam samo 1 grmić, a koji je isto bio u prevelikoj gužvi. Presadila sam otud i mirisni ukrasni pelin, niti ga se nije vidjelo u gužvi. Posadila sam i 2 božura s jedne razmjene biljaka, te starinske zumbule i okopala travu oko 2 breskve.

14.11. sam posadila crveni dud u šumski vrt, zatim jednu pampas travu koja je prije bila pod grmom iza kuće i skoro završila ugušena. S međe tj s cvjetne ograde na međi, ispod biovrta, iskopala sam 2 grma ananas – kalikant, jer su mi se tamo skoro posušili i presadila u šumski vrt. Na njihovo sam mjesto posadila 1 laburnum koji već imam par godina u tegli a uzgojila sam ga iz sjemenke i mladi grmić Leycesteria formosa ili Himalajska kozokrvina, koji sam uzgojila iz reznica.

S mamom sam posadila njene 3 velike hortenzije u šumski vrt i presadila 1 moju koja mi je bila na krivom mjestu, te sam pored još izvadila močvarnu končaru jer ju je skoro trava ugušila i privremeno posadila u teglu. Našla sam na tom mjestu i gavez, malo sam ga oslobodila od trave.

Na sjeverni dio šudranog voćnjaka na 1 slobodno mjesto sam posadila sophoru japonica i judino drvo, čekale su od prošle godine u tegli. Tu baš nešto trešnje ne uspijevaju i ne znam da li da ih presađujem ili ne, ali počela sam tu na sjevernu stranu saditi drveće iz obitelji mahunarki, radi gnojenja tla dušikom.

Lijepo vrijeme me je jednostavno potaknula i na nove radove i na nove planove – i na novu kupovinu voćki i grmlja. Kako biljke iz roda elaeagnus obogaćuju tlo dušikom, kupila sam pasji trn za šudrani voćnjak (2 ženska i 1 muški), pa još 2 krušvice, 4 različite borovnice i 1 roza ribiz. To sam sadila uokolo po voćnjacima, koliko sam po tjednu stigla – mrak je padao već u 17 sati.

Kako su mi dani bili prekratki, 20.11. su mi roditelji pomogli na šudranom voćnjaku posaditi bagreme sa sjeverne strane i 5 voćki što sam kupila od jedne prijateljice – 2 jonatana, ljetni špiclin, funtaču ljetnu i 1 jesensku london pipin. Trebalo je za sve rupe kopati pikom (krampom) da bi se u tom nabitom šudru moglo iskopati. Tamo na rubu tog voćnjaka imam kup zemlje od prošle godine, u rupe vozim onda tu zemlju a loše tlo odvozim na rub parcele uz cestu. Tu treba i sve voćke okolo okopati i maknuti neku vrstu pirike koja jako zaraštava oko voćki, te isto tako po 1 tačke zemlje oko svake voćke dovesti da konačno malo porastu voćke. Nekoliko jesmo, do proljeća valjda budu valjda sve. Posadila sam tamo i pasji trn, 2 ženska i 1 muški, u liniji između trešnje i lipe, među jagode kitnjače koje sam tu nasadila prije nekoliko godina, dobrano su se raširile.

26.11. sam sredila mali dio ispred kuće, tamo gdje je bio bor – porezala astere, neku mentu, počupala travu i osjak, posadila krizanteme – imala sam 5 tegli pred kućom – nisam mogla odoljeti dok su bile na sajmu :D, a od toga u 2 tegle su bile po 3 vrste. To sam razdvojila, te posadila dio pred kućom, dio tu na taj sređeni dio, dio na novu gredicu pred biovrtom… s nadom da će preživjeti do iduće godine.

Do kraja studenog sam još dobila 3 trnine, pa sam to posadila. Super da se je popravilo vrijeme, tjedan prije je bilo jako hladno. Posadila sam i 4 bijela ribizla, kupila sam nešto novih, a kako su bili manji, posadila sam ih među vrtne jagode na kraju biovrta, tamo će bolje rasti nego među voćkama gdje ih zna gušiti trava, i tako zaustavlja rast.

30.11. sam kupila 1 šljivu i 1 marelicu, pa i u prosincu krećem dalje sa sadnjom 🙂

U studenom još je bilo šarenila na vrtovima. Nakon prvih mrazeva, počela je i sezona kupusnjača – mnoge su vrste poput kelja tek onda bolje jer im mraz povećava količinu šećera te postanu manje gorke, a više slatke. U mom vrtu ove godine bilo je puno zanimljivih kupusnjača, poput tamnog kovrčavog kelja, ali i običan kelj je ove godine ispao odlično.

Super je napredovao i lisnati kelj Nero di toscana, te crveni kelj šiljatih glavica