Mjesec svibanj vrijeme je za sjetvu mahunarki u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ovo se odnosi na sve vrste visokog i niskog graha, bilo zrnaša bilo mahunara. Od mahunarki jedino se prije mogu sijati bob i grašak koji nisu osjetljivi na hladnoću. Međutim, ostale vrste su jako osjetljive na niske temperature, te ih jutarnji mrazevi, ili jako hladni sjeverni vjetar može potpuno uništiti. Naime, prema narodnoj predaji odnosno stoljetnom promatranju vremenskih prilika, zadnji rok kada se može pojaviti mraz su tzv. smrznuti (ledeni) sveci, 12.,13. i 14 svibnja, te 15.svibnja (VIŠE). Zato se i grah sije tako kasno, da bi u to vrijeme tek možda počeo nicati, i tako ne bi propao od hladnoće. Osim navedenog, grah se ne preporuča sijati prije jer ako je zemlja prehladna i prevlažna, sjeme može u takvim uvjetima istruliti. U toploj zemlji grah će prije niknuti, i biti otporniji na kasnije eventualne pojave bolesti.
Grah se sije u jamice koje prethodno iskopate na gredici, najbolje motikom jer je najjednostavnije. U svaku se “jamicu” stavlja po otprilike 5 sjemenki graha, na dubinu od oko 5 cm. Udaljenost između grmića idealan je oko 40-50 cm u redu, te isto toliko i za redove pored. Ukoliko sijete visoki grah obavezno mu pripremite i konstrukciju za penjanje. To može biti kukuruz koji se posije prethodno na tu gredicu, konstrukcija od štapova položenih ukrštenih s “sljemenom” na vrhu (konstrukcija u obliku šatora), konstrukcije koje drže špage za penjanje, ograde i sl. Ja koristim visoke bambusove štapove koji su jako praktični za postavljanje, ali nezgodni usljed ljetnih oluja, jer kako nemaju nikakav oslonac, u takvim se uvjetima znaju porušiti. U svakom slučaju, daju se opet podići i učvrstiti u tlo. Prednost ovih štapova je i ta što stoje nekoliko godina, te ne morate svake godine iznova tražiti građu za visoki grah. I najlakše ih je postaviti nakon kiše, za vrijeme suše je to malo teže, barem kod mene u mojoj tvrdoj ilovastoj zemlji jeste tako.
Nakon što ste rasporedili sjeme u iskopane rupe, najbrže ćete ih poravnati grabljama. Ako sijete niski grah dakle samo iskopate rupe, položite sjeme i prekrijete zemljom. Ako sijete visoki grah koji je dakle penjačica koja naraste i preko 2 metra, možete ili prije postaviti konstrukciju za penjanje (da ne utabate poslije gredicu, ili tokom sjetve (kao ja štapove prilikom sadnje) ili dok grah nikne .
I obilježite si negdje ili pamtite gdje očekujete da nikne grah. Jer uskoro Vas očekuje ovaj divan prizor, čudo života dok niče grah.
Poželjno je gredicu pomalčirati, da bolje drži vlagu i da kasnije imate manje problema s korovom.
Dobri susjedi i međukultura grahu su kukuruz, krastavci, cikla, salate, kupus, korabica, rajčice i tikvice. Loši susjedi grahu su luk, češnjak, poriluk, komorač i grašak.
Više o uzgoju graha možete pročitati OVDJE.
Ako želite nabaviti sjeme mahunarki možete ih nabaviti i kod nas. Našu cjelokupnu ponudu viškova pogledajte OVDJE.