0
Mnogi vrtlari/ice vode stalnu i mukotrpnu borbu s najezdom puževa. Puževi se najviše šire za vlažnih godina – hrane se noću i tijekom kišnog vremena, a nemilice izjedaju povrće, voće i ostale biljke. Većinom su najveći problem puževi golači, dok mali puževi s kućicom – žuti živičinjak (Cepaea hortensis) i gajski živičinjak (Cepaea nemoralis, prugasta kućica) ne pričinjaju velike štete, kao ni veliki vinogradnjak (Helix pomatia, veliki puž s kućicom), koji jede čak i jajašca puževa golača i na taj način pridonosi regulaciji broju puževa u vrtu. Međutim, puževi su i “zdravstvena služba” u vrtu – pojedu uvele biljke i uginule životinje i imaju korisno mjesto u ekološkom sustavu.
Puževi su uglavnom dvospolci.
.
Puževi se kreću pomoću “stopala” – brojne žlijezde luče sluz po kojoj se kreću. A tako i sigurno znate da je prošao negdje puž – po tragovima sluzi. Isto tako, veliki puž balavac i španjolski puž imaju jako gustu sluz – ako ih primite golim prstima, morati ćete se dobro namučiti da skinete tu sluz s prstiju.
Slika 1: Španjolski puž (Arion vulgaris), Slika 2: sluz koju je ostavio puž prolaskom preko vrtnog hibiskusa
Na glavi, puž ima dva para ticala – velika i mala. Velika mu služe kao oči, dok mu mala služe za osjetilo opipa, njuha i za ravnotežu.
Slika: Limax maximus, veliki balavac
Puževi imaju veliki apetit i često preko noći znaju obrstiti cijele gredice ako ih ima u većem broju. Najugroženije biljke su salate, dalije, kadifice, jagode (plodovi), gredice s usjevima i mlade biljčice općenito, a preventiva su biljke koje ih odbijaju kao međukultura – gorušica, paprat, rajčica i dragoljub (ili prekriti gredicu s listovima navedenih biljki). Navodno ih odbija i ricinus. Ali niti te biljke ne djeluju uvijek odbijajuće.
Slika 1: Žuti živičnjak (Cepaea hortensis) na daliji, Slika 2: mladi grah kojeg su napali puževi
PREVENTIVA
Puževi jajašca odlažu u pukotinama, najčešće pod zemljom, i jajašca izgledaju kao sitni bijeli biseri. Puževi se na jesen zavlače pod zemlju gdje ima pukotina, da bi prezimili i prije toga odložili jajašca. Ako na jesen dok prekopavate gredice naiđete na prizor poput onog dolje na slici, izgnječite rukom jajašca. Zato treba poravnavati zemlju na obranim gredicama. U rano proljeće treba češće prekopati zemlju kako bi promrzla odložena jajašca. Tijekom vlažnih godina neki preporučaju malčirati samo tankim slojem ili uopće ne. Međutim po mom iskustvu to ne smanjuje najezdu puževa, samo mjesto gdje će se oni zadržavati. Ne zalijevati navečer.
Slika: jajašca puževa
Prirodni neprijatelji: ježevi, žabe, sljepići, gušteri, trčci, ličinke krijesnica, rovčice, patke i ostale ptice – štitite prirodne neprijatelje i pokušajte ih privući u svoj vrt – napravite kućicu/sklonište za ježeve, postavite kućice i pojilice za ptice blizu vrta, posadite posvud po vrtu ili uokolo suncokret – on će privući mnoštvo ptičica u vrt jer vole sjemenke suncokreta, a pritom će uloviti i mnoštvo štetnika u vrtu.
Upravo kod razmišljanja zašto puževi postaju sve veća napast svake godine, povezala sam to s činjenicom da ljudi doma imaju sve manje peradi. Kokoši, a pogotovo patke su u stanju jako uspješno držati populaciju puževa pod kontrolom. Nekad je bilo sasvim normalno da svaka kuća u selu ima i perad, danas je to rijetkost. I tako oni koji još uvijek imaju perad, puževe gotovo da i nemaju, dok ostali imaju svake godine sve veće probleme s puževima. Dodatno se je stvar zakomplicirala širenjem Španjolskog puža (Arion vulgaris) po cijeloj Europi kao jednog od najgoreg nametnika. Njegova je sluz gorča od naših domaćih puževa pa tako i nisu tako zanimljivi predatorima, a i kreće se vrlo brzo u odnosu na ostale puževe. Osim toga, bolje tolerira sušu od domaćih vrsta.
Dakle, ako imate omeđen vrt, nije loše razmisliti o nabavi jednog para patkica 🙂 ), jedino morate biti svjesni i činjenice da osim što tamane puževe, jako vole i povrće. Jedino su tu patke indijske trkačice bolje rješenje, jer rade minimalne štete u vrtu (VIŠE).
Slika 1: Mali sivi golać – deroceras reticulatum – ovi mali puževi koji kad su skupljeni podsjećaju na školjkice imaju jako velik apetit i mogu učiniti puno štete
Slika 2: puž balavac jede jabuku za kišna dana
.
Prirodne i mehaničke barijere: Postoje i ograde za puževe – bio-fix – švicarski izum – pocinčani lim čiji gornji rub ima izrazito savijen profil i puževi ju ne mogu prijeći – to je dugovječna ograda oko gredica. Emca – ograda s 2 tanke žice pod naponom struje koja štiti od puževa. A ogradice od bakra su se isto tako pokazale učinkovite, jer u dodiru s puževima tj njihovom sluzi stvaraju električni napon koji im smeta.
Za suhog vremena djeluju tvari koje nagrizaju tijelo ili skidaju sluz i oduzimaju vlagu, zbog čega se tijelo isuši i puž ugine. To su vapno, kameno brašno ili drveni pepeo oko ugroženih kultura. Ali s posipavanjem navedenih morate biti oprezni: drveni pepeo i vapno povećavaju lužnatost tla, tako da na umu morate imati koje vam je pH vrijednosti tlo i koje biljke uzgajate na gredici koju ćete posipavati.
Sol također djelotvorno uništava puževe, ali imajte na umu da korištenjem soli jako narušavate biološku ravnotežu površine koju tretirate, a jako štetite i biljkama. Stoga sol nikako ne koristiti na vrtu.
Oštre tvari – piljevina, oštri pijesak, mrvljene ljuske jajeta, komadići trske, ječmena pljeva, borove iglice… – odbijaju puževe jer im skidaju sloj sluzi s njihovih “stopala” te im prijeti smrt od dehidracije i izbjegavaju ih – posipati okolo gredice da ne mogu prijeći preko “granice”. Navedene barijere pomažu tako dugo dok ne postanu vlažne.
Talog od kave – puževi ne podnose talog od tave i naveliko ga izbjegavaju, posipajte ga posvud po gredicama – time ne samo da ćete otjerati puževe, već i nahraniti gliste koje obožavaju talog od kave i lagano dognojiti zemlju. Talog od kave blago povećava kiselost u tlu, idealan je za bobičasto voće poput borovnica.
Mamci s pivom – njih treba postaviti čim dalje od vrta jer ih strašno privlači, čak u krugu od 100 metara, pa da ih ne namamite u vrt. Posude se ukopavaju u tlo, iznad tla tek 1 cm, pa puževi kad upadnu unutra – više ne mogu izaći i tako se utope. Pivo treba mijenjati svaka 2-3 dana. Glavni nedostatak je što se lako mogu utopiti i razne korisne životinje.
Parazitska biološka metoda – pomoću nematode Phasmarhabditis hermaphrodita koja je prirodni neprijatelj puževa i uništava ih iznutra, te se širi među puževima. Ova je metoda skupa, a i iako tvrde da nematode djeluju “samo” na puževe i da za biosustav opasnosti nema – iskreno, nikad u prirodi nešto ne djeluje samo na jednu stvar, prije bi rekla da su zasad otkrili da navedene nematode djeluju samo na puževe, a način kako ta metoda djeluje na ostatak biosustava još je nepoznanica. Možda saznamo ako nešto pođe po zlu, kako to često biva
Biljne juhe i čajevi koji odbijaju puževe – postoje brojni narodni recepti za odbijanje puževa uz pomoć pripravaka od lavande, ružmarina, timjana, češnjaka, rajčice, kadulje…i u kombinaciji s jabučnim octom, ali tu treba biti jako oprezan jer neki recepti tj pripravci mogu djelovati fitotoksično na biljke.
Pomoću krastavaca i alu folije (nisam još isprobala): narezati krastavce (ili samo staviti koru od krastavaca) u alu foliju, zamotati i napraviti rupice na joj pa staviti na gredice gdje ih želite odbiti: navodno miris krastavaca u dodiru s alu folijom jako odbija puževe.
Zamke: drvene daske, vlažne vreće, veliko lišće povrća, izdubljeni grejpovi ili krastavci, naopačke okrenute glavice salate – tu će se tijekom dana sakriti puževi i tako ih možete skupiti u velikom broju – i odnijeti daleko od vrta – uvijek ih je lako odnjeti nekamo u šumu ili na livadu.
Međutim, radi pada broja prirodnih neprijatelja, populacija puževa se je jako namnožila posljednjih godina, a tome su jako pogodovala kišna i vlažna ljeta. Pored svih metoda koje se kod strašne navale puževa pokazuju tek slabo učinkovite, mnogi su počeli skupljati i sami ručno uništavati puževe. Puževi se mogu skupljati u kante i polijati s vrućom vodom, a tako odstajana “juha” od puževa polijana po tlu navodno ima odbijajući učinak za žive puževe. Ako koristite vodu s soli u koju skupljate puževe, imajte na umu da tu vodu ne polijevate po zemlji gdje uzgajate biljke, jer slana vode ubije život u tlu. Voda s građevinskim vapnom puno je bolja alternativa – ima isti učinak i jako mali utjecaj na tlo (samo kratko povećava lužnatost tla). A mnogi izlaze na večer van s noževima i rješavaju se puževa na taj način – probadanjem puževa. Moja je preporuka voda s vapnom.
Kako god bilo, puževi nam rade sve veće štete. A sve se čini, kako je u našoj okolini sve manje prirodnih neprijatelja puževa, ljudi su u zaštiti svojih biljaka sami polako počeli preuzimati tu ulogu.
