0
Mnogi se pitaju hraniti ptičice ili ne zimi i koliko je to zapravo miješanje u prirodni odabir i preživljavanje ptica. Međutim, postoji jasna činjenica da je čovjek svojim aktivnostima ugrozio i uvelike uništio stanište pticama i tako ozbiljno ugrozio njihov opstanak (širenje naselja, konvencionalna poljoprivreda, krčenje šuma itd.). Radi sveopće aktivnosti čovjeka, sve je manje trava i drugih biljaka koje imaju sjeme koje bi bilo dostupno pticama preko zime. S druge strane, ptičice su jako korisne životinje u vrtu, jer se hrane kukcima, crvima, gusjenicama i ličinkama koji su nam štetnici u vrtu, pa time one održavaju prirodnu ravnotežu u vrtu.
Stoga, u mom vrtu ptice su jako poželjni gosti. Kao prvi korak u pokušaju da privučem i zadržim čim veću populaciju ptica u svom vrtu, vrt preko zime ostavljam “neočišćeni” s ljudskog stajališta. Sve posušene biljke, svo preostalo povrće, sve ostaje takvo kakvo je. Za veliki je broj ljudi to možda nered, ali ovakva je okolina idealna za preživljavanje mnoštvu korisnih organizama, kukaca i ptica. Suhe stabljike biljaka odlične su kukcima za prezimljavanje, a ostatak povrća i sjemenki pticama hrana. Nasuprot ogoljelim izoranim površinama gdje nema života tokom zime, u mom vrtu je uvijek veselo, često je zimi prepun mnoštva ptičice koje tu traže sjemenke, kukce i tako lakše preživljavaju zimu. Istodobno, ptičji je izmet bogat fosforom, koji je jedan od bitnih elemenata za dobar rast biljaka, tako da imam i besplatno gnojenje vrta. A svo osušeno bilje na proljeće ću iskoristiti kao malč na vrtu. U svakom slučaju svi smo na dobitku. Često me tu znaju upozoriti poneki da moram malo paziti na urednost jer “kaj budu susjedi rekli na taj nered”. Ali, ako se bolje razmisli, ovo je prirodan izgled vrta, a iskreno, u cijeloj toj priči stvarno me najmanje muči što će netko misliti ako je to s stajališta estetike – “neuredno”. Mislim da zapravo ljudi moraju shvatiti da je priroda u svim svojim oblicima prekrasna.
Kako sam na svom vrtu osigurala optimalne uvjete za prezimljavanje mnogim pticama i kukcima, ptice hranim samo kad je sve ili jako smrznuto ili prekriveno snijegom, dakle kad ne mogu same do hrane. A za te situacije čuvam suncokret koji uzgajam na vlastitom vrtu i kojeg berem na jesen, sušim i spremam za ptičice zimi. Imam nekoliko mjesta na kojima ostavljam taj suncokret pticama, a vrlo se brzo pojave sjenice, vrapci, pa i zebe i crvendaći.
Sjenice su česte kod mene, ljeti jedu kukce, ali se snalaze i s sjemenkama. Vrlo su oprezne, pa često uzimaju samo po jednu sjemenku, odlijeću na sigurno mjesto (grane drveća, ograda), te se vraćaju po još kad to pojedu.
Ptice na “hranjenje” najradije dolijeću u prijepodnevnim satima, pa ako pada snijeg, računajte na to da im ne ostavljate hranu navečer jer će onda većinom ostati zametena snijegom, nego ju stavljajte ujutro.
ČIME HRANITI PTICE
Ptice će uvijek najradije birati suncokret, a možete u dućanima kupiti mješavinu sjemenki za ptice. Suncokret je i idealan radi masnoća koje sadrži. Druga opcija je mljeveni kukuruz (šrot, palenta (naravno, sirova, gris…), vole i sjemenke češljugovine, rudbekija, echinaceja… a može i naše domaće žitarice – proso, ječam, pir – mada radi mogućnosti da im se napuhne u želucu, to koristim u manjoj mjeri. Vole i usitnjene sjemenke oraha, lješnjaka, kikirikija (nesoljenog)… Sjemenke možete povezati s lojem/biljnom masti (kokos mast ili kikiriki maslac – ALI samo nesoljene verzije bez dodataka koji mogu štetiti pticama, te izbjegavajte industrijske verzije s palminim uljem koje nije dobro za ptice niti za okoliš), ili pak staviti u hranilice.
Hrana se može staviti u razne hranilice ili sve skupa izmiješati u kuglice i staviti u mrežice pa tako objesiti na grane. Pazite da nisu na dohvat mačkama!
Postoje ptice koje vole svježe voće, za njih možete postaviti nasjeckane jabuke, sušene grožđice i slično.
Kada i kako smijemo koristiti palentu i gris:
– U malim količinama – kao dodatak u mješavinama s sjemenkama i masti, a ne osnovna hrana, jer nemaju visoku hranjivu vrijednost.
– Uvijek suhi – nemoj ih kuhati ili miješati s vodom jer vlažna smjesa lako smrznuta može naštetiti pticama.
– Nikad ne koristiti soljenu, začinjenu ili zaslađenu varijantu.
– Za male vrste ptica – poput vrabaca, sjenica i zeba, koje vole sitna zrnca.
– Idealno pomiješati s masnijom hranom, poput nesoljenog kikiriki maslaca, sjemenki ili kokosove masti, kako bi dobile i energiju potrebnu za grijanje tijela.
Bolji glavni izvori hrane:
– Sjemenke suncokreta
– Proso, lan, konoplja, sirak
– Nesoljeni kikiriki (cijeli, sjeckani)
– Kokosova mast, životinjska mast (čista, bez soli)
– Nesoljeni kikiriki maslac
– Komadići voća (jabuka, kruška – bez plijesni)
PRIRODNO RJEŠENJE ZA HRANJENJE PTICA:
Jedan on najlakših načina je zapravo uzgajati biljke koje vole i jednostavno ostaviti preko zime da mogu brati sjemenke – kod mene tako redovito ostaju češljugovina, echinacea, rudbeckije…..
OPREZ S LOJNATIM KUGLICAMA!
Iako ih ima dosta za kupiti u dućanima, kuglice u mrežici nisu uvijek najbolje rješenje jer ptičicama zna zapeti noga i može tako ostati visjeti i uginuti (nisam osobno to doživjela, ali sam vidjela strašne fotke na netu). Zato kroz te kuglice probodite štapiće za ražnjiće da ne moraju nužno nogama zaplitati se u mreži – a najbolje nađite neku drugu opciju.
Još jedan razlog zašto izbjegavati industrijske gotove kuglice je taj što nerijetko sadrže palminu mast (čitajte sastav!) koja je štetna i za ptice jer ju teško probavljaju, i njezin uzgoj često uključuje krčenje prašuma i uništenje biosustava pa ju zato bolje općenito izbjegavati.
Postoji za kupiti spiralni metalni uložak u koji možete staviti sjemenke pomiješane s lojem/masti od kokosa ili kikiriki čistim maslacem. Dodajte u mješavinu i malo palente ili grisa za lakše vezivanje.
Ili ako nemate ovakve spirale jednostavno stavite pripremljeni sadržaj u čašice koje objesite naopako.
NEMOJTE HRANITI PTICE KRUHOM!
Mnogi ljudi daju pticama kruh i pecivo, ne znajući da to može uzrokovati čak i smrt ptica. Najbolja hrana za ptice su kukci, a nakon toga sjemenke i loj. Svakako izbjegavajte sve što sadrži sol jer će ptice ostati žedne (a hrane se uglavnom kad je sve zaleđeno). U nedostatku vode često onda jedu pupoljke grmlja i voćaka.
Evo što o hranjenju kruhom veli Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb,:
“Najveći udio u sastavu tjestenina su ugljikohidrati, a ovisno o proizvođaču mogu sadržavati jaja i različita brašna (kukuruzno, pšenično, integralno i slično). Kruh ne treba uvoditi u ishranu ptica zbog mogućnosti predoziranja ugljikohidratima (šećerom), što kod ptica dovodi do oboljenja i preranog uginuća. Većina ptica nema enzim potreban za razgradnju ovih ugljikohidrata te su oni u potpunosti neresorptivni, odnosno ptica ih ne može razgraditi u probavi do glukoze.”
Cijeli tekst pročitajte ovdje:
http://moj.pet-centar.hr/Pitajte-nase-veterinare-Ptice/Kruh-i-prehrana-ptica-/-Cime-i-kako-hraniti-ptice-u-prirodi-6735.html
Evo još nekoliko ideja za izradu vlastitih hranilica koje vrlo lako možete sami izraditi:
Hranilica od plastične boce i drvenih kuhača, jednostavno je objesite na neku granu ili sl. U nju stavite mješavinu domaćih sjemenki, nikako ne rižu, mahunarke, a i lan stavite čim manje, jer se kao i riža napuhne u probavnom sustavu ptica.
Hranilica od češera: pomiješati sjemenke, sitno sjeckani ili mljeveni loj i kukuruzno brašno te tom smjesom puniti češere. Kasnije se češeri objese na grane i ptice se ne boje jer im to djeluje prirodno.
Hranilice možete napraviti od tetrapaka, s rolama wc papira, a moja je preporuka od tikvi šefi (vrg).
Evo još par ideja za hranilice koje imam u biovrtu:
Kad vam se pojave ptice na dvorištu, evo kako ćete ih prepoznati:
http://bioteka.hr/modules/uradisam/article.php?storyid=8
a na slijedećem linku možete čak i poslušati kako se glasaju najčešće ptice naših krajeva :
http://www.eduvizija.hr/portal/sadrzaj/ptice-nasih-krajeva-mala-interaktivna-enciklopedija
