Zaštita voćaka od hladnoće i od divljači - Biovrt - u skladu s prirodom

Voće Silvija Kolar-Fodor 16. prosinca 2011.

Zaštita voćaka od hladnoće i od divljači

Nakon što sam prošle godine posadila svoje prve voćke i oformirala prvi mali voćnjak, ubrzo sam se neugodno iznenadila kad sam polovicu voćaka pronašla oglodanu – od divljači. Kako mi je odmah nakon parcele polje, tu se često znaju navratiti srne i zečevi. Stoga, ako voćke sadite na mjesto koje nije ograđeno ogradom, obavezno ih je potrebno zaštititi.

“Prva pomoć” je okružiti voćke kolcima, granjem ili sl. Čim bliže deblu okružite voćku štapovima, tako da ju ništa ne može oglodati jer ne može doći do samog debla. Koristila sam ove godine ostatke raznog granja koje sam pronašla u blizini, a odlično su poslužili svrsi najesen i kolci od suncokreta – suhi ostaci “stabla” suncokreta.

Osim kolaca, možete u trgovinama kupiti plastične zaštitne mreže za zaštitu voćaka. Odlična stvar kod njih je što traju kroz više godina, veće su i omotane u više sloja, tako da se lagano “odmotavaju” kako voćka raste – dakle nešto kao univerzalna veličina, pa pristaju i na male voćke i na veća stabla.

Ukoliko niste pronašli zaštitne mreže, možete i nešto slično napraviti i sami – od pletiva za ograde. Bitno je da odaberete onaj s gušćim pletenjem, te dakle sami izrežete pletivo na željene veličine i učvrstite oko voćki. Nedostatak ovog je što trebate imati i dobre škare kojima morate rezati pletivo (ali i škare za obrezivanje voćki mogu poslužiti, barem meni jesu); pletivo je oštro, morate ga skupa povezati, i teže ga je opet razdvojiti. Ali, praktično je za one voćke koje zimi trebaju i zaštitu od hladnoće.

    

Što se tiče zaštite od hladnoće, sve “klasične” vrste koje se sade i prezimljavaju u našim krajevima ne trebaju se štititi od hladnoće. Na zaštitu od hladnoće (u kontinentalnom dijelu zemlje) morate misliti kod nekih egzotičnijih, osjetljivijih vrsta, poput smokvi, kivija, kaki jabuka. Ove godine imam prvi put kaki jabuke, i u literaturama sam pročitala da ih je potrebno zaštititi dok su manje od hladnoće. Na pamet mi je pala bala slame i pletivo za ograde koje sam savila okolo voćki, te unutrašnjost ispunila slamom. Koliko je to pametno rješenje…poslije sam se malo nećkala, jer što ako padne silno mnogo kiše, sve ispuni tu slamu i smrzne…neznam kako će to utjecati na mlado stablo…vidjeti ću na proljeće koliko je to bilo učinkovito. Mada, koliko sam dobila informacije s više strana, puno ljudi to radi na taj način, bilo slamom, bilo lišćem.

Za mnoge je vrste imati na umu da je najbitnija zaštita korijenja. Nedavno sam bila u posjeti koj ljudi koji već godinama uzgajaju kiwije u svom vrtu, i kako su mi oni prenijeli svoje iskustvo – najbitnije je zaštititi korijen, jer grane uglavnom ne smrzavaju, nego korijen. A i ako grane smrznu, najbitnije je da korijen preživi, iz njega opet potjeraju novi izboji. Stoga, najbitnija je zaštita slamom, lišćem, grančicama crnogorice i sl – oko samog korijenja.

   

Naravno, postoji zasigurno više načina i metoda zaštita voćaka i od hladnoće i od glodavaca, ovo su tek metode koje sam ja pokušala u svom vrtu.

 

O autorici