Mušmula - Mespilus germanica - Biovrt - u skladu s prirodom

Mušmula – Mespilus germanica

Mušmula (Mespilus germanica) je veliki listopadni grm ili malo stablo iz obitelji ružovki (Rosaceae). Poznata je i pod narodnim nazivom divlja kruškica. I uistinu, zreli plod medenog je okusa koji podsjeća na okus kruške. Porijeklom je iz jugozapadne Azije i jugoistočne Europe, a u Europu su je donijeli Rimljani kojima je bila važno voće. Zadnjih nekoliko stoljeća nepravedno je zaboravljena pored ostalog konzumnog voća i činjenice da plodovi brzo propadaju pa nije tržišno isplativa, ali ipak se polako vraća u naše vrtove i voćnjake. Stoga i najbolje da zasadite svoje vlastito stablo mušmule kako bi imali dostupne ove vrlo ukusne plodove tijekom jeseni. I ja sam ju „otkrila“ tek prije nekih 10 godina, dok se je moja baka sjećala mušmule kao starinskog voća kojeg su ljudi nekad uzgajali.

Raste ili kao grm ili manje stablo i naraste do 8 metara visine, te ima relativno kratki životni vijek – 30-50 godina. Zadnjih godina može se naći u ponekim rasadnicima, a tamo je većinom cijepljena na dunju pa raste kao malo drvce.

Mušmula me je oduševila time što jako brzo rodi nakon sadnje, nerijetko već iduće godine. Cvate vrlo kasno, tijekom svibnja, pa tako izbjegne kasne proljetne mrazeve i redovito rodi. A rodi svake godine sve obilnije.

Cvjetovi su bijeli, veliki i vrlo dekorativni. Nakon cvatnje razvijaju se mali smeđi plodovi koji dozore tek u kasnu jesen, početkom listopada.

 

   

Nezreli plodovi su čvrsti, svijetli iznutra i vrlo trpki, pa se ne koriste u tom stanju – osim za liječenje afti i krvarenja u ustima radi stezajućih svojstava. Plodovi su zreli dok potamne i omekšaju, lagano se objese na granama te iznutra postanu smeđi. Tada se konzumiraju i odličnog su okusa – medenog okusa koji malo podsjeća na okus kruške. Konzumiranje mušmule je kao da jedete gotovi prirodni medeni pekmez direktno s stabla. U plodu je i 5 izrazito velikih sjemenki.

Fotografije: na pola dozoreni plod – tamniji dio je omekšani zreli, svjetliji je još nezreli, čvrsti i trpki

   


KADA SE BERE MUŠMULA

Neki čekaju prve mrazeve kad mušmule dozore na granama, ali zapravo možete ju pobrati i malo prije. Naime, kad je već zrela, ona ne stoji dugo i morate ju pojesti isti dan ili najkasnije drugi dan, jer počne brzo fermentirati i truliti. Na samom stablu kod niskih vanjskih temperatura stoji duže pa ju onda radije berite postepeno, koliko vam treba.

A možete pobrati i nezrele plodove – naravno u vrijeme dok se i očekuje da će početi zoriti, rasporediti ih u sanduke ili košare i plodovi će s vremenom i tako omekšavati, te ih možete probirati i konzumirati. To je i jedini način kako se ona može i prodavati, jer kako sam napisala, dok je već potpuno zrela, brzo počne propadati.

Najbolja je ipak direktno pobrana s stabla, svaki dan pomalo, tijekom divnih jesenskih šetnji po vlastitim voćnjacima. Da, naravno da vas nagovaram da posadite vlastitu mušmulu i garantiram da nećete požaliti.

Fotografije: djelomično i potpuno zreli plod mušmule:

  

 

  KAKO JESTI MUŠMULU

Zreli plod mušmule je fini i sočni, ali jesti ga može biti nezgodni posao – prsti vam ostaju ljepljivi, ima velike koštice, ali i suhe ostatke cvijeta na vrhu ploda. Stoga je plod najbolje krenuti jesti od stražnjeg dijela gdje se drži za stabljiku, a tu se većinom i otrgne kožica ukoliko beremo zrele plodove.

Fotografije: Prednji i zadnji dio ploda mušmule

  

  Tu jednostavno počnite isisavati fino i sočno meso. Sjemenke ispljunite i na kraju vam ostaje i fina kožica – odgriznite ju prije vrha ploda gdje su suhi ostaci cvijeta i taj vrh slobodno bacite.

 

  

Mušmula djeluje odlično na organizam, pa se smatra ljekovitim voćem. Između ostalog, regulira probavu i koriti se kod probavnih tegoba, djeluje protuupalno, antivirusno i antibakterijski, bogata vitaminima C i B skupine te mineralima….

Više o ljekovitosti i primjeni pročitajte na linkovima:

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/musmula

https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Mespilus+germanica 

 

O autorici