0
Unakrsnolisna mlječika je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz obitelji mlječika (Euphorbiaceae). Autohtono raste u južnoj Europi (Francuska, Italija, Grčka), te dijelovima Afrike i Azije, dok je u ostalim dijelovima svijeta dosta raširena radi uzgoja u vrtovima, pa čak ponegdje i kao invazivna biljka.
Svim vrstama mlječika je zajednička karakteristika mliječni sok koji biljka ispušta ukoliko ju polomite ili joj otkinete list. Kod ove vrste naziv biljke potječe od položaja listova na stabljici – položeni su nasuprotno i unakrsno.
Vrlo je dekorativna i impresivna pojava u vrtu i na cvjetnim gredicama, može narasti i preko 1,5 metara. Voli sunčanu poziciju i dobro podnosi sušu.
Smatra se korisnom u vrtu radi toga što tjera voluharice i krumpirove zlatice iz vrta, međutim njezino djelovanje je više relativno nego apsolutno, te ovisi o biosustavu gdje je posađena. Drugi pak vele da se njeno djelovanje vidi tek iduće godine. Osobno ju imam u velikom broju u svom trajnom biovrtu i nemam velikih problema s krticama, ali su zato voluharice posvud u velikom broju i rade mi velike štete. Krtice se pak nekako više zadržavaju oko samog vrta, u vrtu su jako rijetka pojava – ali ne mogu tvrditi da to ima veze baš i samo s mlječikom.
Sije se u rano proljeće na vrt, a može i tokom ljeta. Jednom dok ju uzgojite se zapravo sama zasijava po vrtu. Prvo ima sivkasto-zeleno dekorativno lišće, a u vrijeme cvatnje razvija krošnjasti oblik. Cvate malim žutim cvjetićima tokom lipnja i srpnja, te jako privlači pčele – sve oko mlječika doslovno zuji u vrijeme cvatnje.
Nakon cvatnje nastaju čahure s sjemenjem koje izgledaju kao “zelene bobice” na vrhu krošnje. Latinski naziv „lathyris“ znači grašak – a to je najvjerojatnije jer zeleni plodovi pomalo liče na plod graška. One prskaju kad dozore (osuše se) na suncu i tako rasipaju tj katapultiraju sjeme posvud po vrtu. To se događa ljeti od lipnja do kolovoza tokom sunčanih i vrućih dana. Upravo radi ovakvog načina rasprostranjivanja sjemenja može odjednom niknuti posvud po vrtu.
Ukoliko je kasnije posijana prezimljava i cvate tek iduće godine, a nakon cvatnje najčešće odumire cijela biljka.
Svi dijelovi biljke, od korijenja do sjemenja su otrovni. Biljka ima otrovni bijeli sok koji sadrži lateks, koji je toksičan ako se proguta i može jako nadražiti kožu i oči – stoga oprez s njom. U narodnoj medicini koristi se kao otrov, antiseptik i purgativ, a često i kao lijek za rak, kurje oči i bradavice. Međutim, radi njene otrovnosti s primjenom ove biljke treba biti jako oprezan i samo uz stručno nadgledanje.
