Ukrasne kupusnjače - zimski ukras vrta - Biovrt - u skladu s prirodom

Povrće Silvija Kolar-Fodor 16. prosinca 2014.

Ukrasne kupusnjače – zimski ukras vrta

Kupusnjače su vrsta porijeklom s područja Mediterana, a uzgajamo ih uglavnom kao povrće.

One su radi vremena dozrijevanja i nutritivne vrijednosti uvijek zanimljivije i aktualne u jesenskim i zimskim mjesecima. Naime, mnoge kupusnjače poput kelja i kelja pupčara (prokulice) postaju ukusnije tek nakon prvih mrazeva. Upravo ti prvi mrazevi izazivaju povećavanje količine šećera u listovima pa su one manje gorke i ukusnije za jesti.

Osim toga, kupusnjače su bogate vitaminima i mineralima i pomažu ljudskom organizmu u jačanju imuniteta, što je bitno u jesensko i zimsko vrijeme kad haraju viroze i prehlade.

Ali osim u jestive svrhe, postoje kultivari kupusnjača koji se uzgajaju u ukrasne svrhe. Radi se o tzv. ukrasnom kelju i ukrasnom zelju. Oboje su bliski srodnici i pripadaju vrsti Brassica oleracea. U tu vrstu spadaju i kelj, zelje, brokula, cvjetača, prokulica…..  Ukrasno zelje i ukrasni kelj nastali su hibridizacijom (uzgojeni su križanjem da bi se dobila vrsta određenih svojstava). Siju se u lipnju, da bi glavice formirali na jesen.

Vrste ravnijih rubova listova možemo nazvati ukrasnim zeljem, dok su one više kovrčavih listova ukrasni kelj. Nije to zapravo niti toliko bitno, oboje su dosta otporni na hladnoću i najljepše izgledaju na jesen. Baš u vrijeme kada sve oko nas poprima sive nijanse, nakon prvih mrazeva, ukrasne kupusnjače dobivaju svoje intenzivne boje i izgledaju kao da cvatu. Naravno, ne radi se o cvatnji nego samo o listovima različitih boja. Uobičajeno su u raznim nijansama od potpuno bijele boje do jarko purpurne. Možete ih saditi na vrtu, ali i u cvjetnjacima.

Mnogi ne znaju da su i ove vrste kupusnjača jestive, iako se uglavnom uzgajaju u ukrasne svrhe. Nisu možda ukusne kao vrste koje se baš ciljano uzgajaju u jestive svrhe, ali vrlo se lako mogu iskoristiti u kulinarstvu. Različite boje listova ukazuju na različite vrste biljnih pigmenata koje su uglavnom antioksidansi poput antocijanina, stoga su i zdravi za konzumaciju. Najlakše ih je iskoristiti za šarene salate, ili u zelenim kašastim sokovima. Kako ne formiraju čvrste glavice, možete malo po malo otkidati vanjske listove po potrebi, a oni će i dalje nastaviti rasti tako sve do proljeća.

Iduće godine kao i sve druge kupusnjače idu u cvat nakon čega stvaraju sjeme. Ako želite skupiti njihovo sjeme, imajte na umu da se sve kupusnjače jako križaju, stoga je bitno da druge vrste ne cvatu u blizini – tada biljke zaštitite agrofolijom kako kukci ne bi prenosili pelud s biljke na biljku.

O autorici