0
Jedan od radova u vrtu koji već duže vrijeme planiram je skidanje trave oko voćaka i bobičastog grmlja, te jesenska gnojidba voćnjaka organskim gnojivom. Za uklanjanje trave postoji više razloga, pa evo zašto to radim ove jeseni:
Trava je “žderač” hranjiva
Ukoliko trava raste oko voćke, oduzima joj puno hranjiva i tako ju zaustavlja u rastu i razvoju. To je glavni razlog zašto maknuti travu oko samog stabla voćaka i bobičastog grmlja. Razlika u rastu je uistinu očigledna. Naime, pratila sam rast više sadnica ribiza, joste i ogrozda posađene na različita mjesta. Dio sam posadila na rub biovrta s jagodama i svake godine oko njih uklanjala travu, a drugi dio u voćnjak između većih voćki gdje su zagušene travom koja se oko njih samo kosi. Kroz nekoliko godina, sadnice koje su bile jednake veličine prilikom sadnje, vrlo su nejednako narasle – na rubu biovrta među jagodama su duplo više narasle od onih u voćnjaku, gdje ih “guši” trava. Njihov je rast puno sporiji i urod puno manji. Zato sam odlučila maknuti za početak svu travu oko samih stabala i grmova, a dugoročno napraviti i gredicu uz sve voćke i bobičasto grmlje i tu posaditi jagode – kao na drugoj fotografiji ispod. Tako će mužu biti puno jednostavnija košnja, a ja imam dodatno mjesto za uzgoj jagoda.
Zaštita od mehaničkog oštećivanja prilikom košnje
Još jedan bitan razlog zašto maknuti oko samih voćaka je oštećivanje stabala prilikom košnje. Naime, moj suprug kosi flaksericom oko voćki i često zna nehotice okrznuti voćku, te tako napraviti veliku štetu. Koliko sam čula iskustvo drugih, to se mnogima često događa. Čim je oštećena kora, to je mjesto napada raznih patogena i općenito šteti za rast i razvoj voćke. Dok je trava maknuta od same voćke nema potrebe za košnjom uz samu voćku, pa tako neće doći do neželjenog oštećenja stabla.
Lišće i malč oko voćaka
Iako je preporučljivo maknuti travu, ne preporučam ostaviti tu površinu ogoljelom, jer to nije u skladu s prirodom. Ogoljelo tlo je izloženo i nabivanju i ispiranju kiše, vjetru, suncu i hladnoći. Ako ćete pratiti prirodne procese voćki, uvidjeti ćete da i one same na jesen svojim otpalim lišćem potiskuju rast trave ispod samih stabala, ali dakle taj malč od lišća ostaje ispod voćki sve do proljeća – gliste ga postupno uvlače pod tlo i tako gnoje. Manje voćke imaju premalo lišća i to ima slabog učinka, ali veće krošnje imaju puno lišća koje itekako odlično potiskuje rast trave uz svoje deblo. Stoga svakako nemojte micati lišće na jesen s voćnjaka (VIŠE).
U mladom voćnjaku u kojem nije bilo mnogo lišća voćki sam sve pomalčirala sijenom, koje će imati sve funkcije lišća – zaštita tla, stanište korisnim kukcima, hrana glistama koje postaje na kraju i hrana za samo stablo. Ukoliko bi ostavila samo ogoljelo tlo, brzo bi tu opet počela natrag rasti trava ili pionirski brzorastući jednogodišnji korovi koji su karakteristični za prekopano tlo.
Pognojite voćke
Kad maknete travu oko voćki, bilo na jesen ili proljeće, preproučam da obavite i gnojenje voćki. To će osigurati dobar i zdravi rast vašim voćkama. Svakako tu preporučam da to napravite s nekim od organskih gnojiva za voćke koja su danas dostupna u mnogim dućanima diljem RH i to po sasvim pristupačnim cijenama. Ja dok maknem travu, samo malo motičicom sve okolo napravim male jarke i posipam organsko gnojivo ukrug, pa sve lagano natrag zatrpam zemljom. Za gnojenje voćki na jesen i prilikom sadnje meni je odlično organsko gnojivo u obliku granula ili peleta. Izbjegavajte mineralna gnojiva jer ona uzrokuju povećane količine nitrata i nitrita u tlu i ispiranjem završavaju u vodotocima, a oni štete i okolišu i ljudskom zdravlju.
Sadnja narcisa, ljekovitog bilja, nevena, kadifica i djeteline oko voćaka
Oko samih stabala voćaka posadila sam ove jeseni lukovice narcisa. One su navedene u mnogim vrtlarskim literaturama kao biljke koje svojim mirisom (i otrovnošću) tjeraju voluharice koje često izjedaju korijenje voćaka. Osobno sam primijetila da mi voluharice nisu do sada nikad taknule lukovice narcisa u cvjetnjacima, ali kako to funkcionira s voluharicama dok su posađene oko voćki tek isprobavam, pa neću tvrditi da to stvarno pomaže ili ne – znati ću kroz više godina promatranja. Proljetne lukovice su idealne za posaditi oko voćki jer potiskuju rast trave, a cvatu na proljeće dok još voćke nemaju gustu krošnju i tako ih krošnje ne zasjenjuju i ne omogućavaju u rastu.
Za ljekovito bilje isto tako mnoge literature tvrde da poboljšava okus voću i da ga je preporučljivo saditi oko samih stabala. Neke kombinacije čak bi mogle pomoći i kod prevencije bolesti. Tako navodno pomaže sadnja matičnjaka (Više) oko stabala breskvi i nektarina u prevencije gljivične bolesti kovrčavosti. Iduće ću godine isprobati razne kombinacije mente, matičnjaka, kadulje, origana, majčine dušice i sličnog ljekovitog bilja oko voćaka.
Oko voćaka je preporučljivo posijati i razne vrste djeteline kao trajni pokrivač tla. Djetelina ima gusti sklop i štiti tlo, a ne oduzima hranjiva nego gnoji tlo dušikom, što je odlično za voćke i bobičasto grmlje.
Neven i kadifice posađeni oko voćki svojim mirisom pomažu u čišćenju tla od štetnih nematoda (glistaca), pa nakon uklanjanja trave možete isprobati i ovu cvjetnu kombinaciju oko voćaka. Biti će i prekrasno i korisno.
Za sjetvu nevena, kadifice i djeteline čekamo proljeće, a presađivanje trajnica – začinskog bilja i sadnja lukovica može se napraviti i na jesen i na proljeće.
