0
Znate li da zahvaljujući strogim (ali razumnim) pravilima, u EU još uvijek imamo relativno zdravu hranu, okoliš očuvan od GMO-a i ne preveliku upotrebu pesticida kakav je to slučaj u recimo SAD i Kanadi, gdje se u glavnini proizvode GM usjevi, a uz koje se koriste ogromne količine pesticida?
I da postoji velika opasnost da se to dogodi i kod nas ukoliko nećemo na vrijeme djelovati?
Zelena akcija, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i udruga Biovrt pozivaju vas da se uključite u javnu raspravu na razini EU, te tako da svi skupa damo jasnu i glasnu poruku da želimo i dalje znati što jedeno i da nismo suglasni da na tržište prodru GM organizmi bez ikakve regulacije.
Niže u tekstu su konkretne upute kako se svaki pojedinac može uključiti (rok je petak 22.10.), a na početku pročitajte što se upravo događa na razini EU.
ŠTO SE TOČNO DOGAĐA NA RAZINI EU OKO DEREGULACIJE GMO-a?
Zadnjih nekoliko godina u EU se intenzivira politička borba oko (de)regulacije proizvoda novih tehnika genetskog inženjeringa. Unatoč presudi Europskog suda pravde iz 2018. godine prema kojoj proizvodi novih tehnika potpadaju pod EU definiciju GMO-a, te se sukladno tome na njih primjenjuje važeća EU legislativa o GMO-ima (obavezna procjena rizika, jasno propisana procedura ishođenja dopuštenja za stavljanje na tržište, obavezno označavanje, obavezan monitoring utjecaja na zdravlje i okoliš nakon stavljanja na tržište), lobiji zainteresirani za deregulaciju ovih tehnika i dalje inzistiraju kako je zakonodavstvo (i sama presuda) nedorečeno, te su uspjeli izvršiti dovoljan pritisak na EU institucije da je Vijeće EU prošle godine Europskoj komisiji dalo mandat da izradi studiju čiji je zadatak bio procijeniti u kojoj je mjeri postojeće EU zakonodavstvo prikladno za reguliranje novih tehnika. Iz zaključaka te studije (objavljena u travnju) proizlazi kako postojeće zakonodavstvo nije ‘fit for purpose’ za sve skupine novih GMO-a te kako bi ga trebalo ažurirati u skladu s razvojem novih tehnologija.
Europska komisija je nakon toga 24.9.2021. objavila i tzv. Inception Impact Assessment (Procjena učinaka) u kojem jasno navodi kako bi određene proizvode novih tehnika (inicijativa je trenutno ograničena na dvije komercijalno najzanimljivije tehnike: uređivanje gena (eng. gene editing) i cisgenezu) trebalo drugačije regulirati u odnosu na „stare GMO-e“, odnosno kako bi ta regulacija u nekim slučajevima trebala biti znatno blaža ili čak nepostojeća (za sada još uvijek nisu iznijeli puno detalja o mogućem novom režimu regulacije, kao niti o konkretnim organizmima koje planira izuzeti od trenutne regulacije).
Komisija ovakav potez pokušava racionalizirati pomoću tri glavna argumenta:
1. da proizvodi novih tehnika genetskog inženjeringa mogu imati ista svojstva kao proizvodi konvencionalnog uzgoja ili prirodnih mutacija;
2. da je te proizvode u nekim slučajevima laboratorijskim metodama nemoguće razlikovati od proizvoda konvencionalne poljoprivrede, pa da je stoga pravila o označavanju i sljedivosti nemoguće implementirati;
3. da bi ti proizvodi mogli odigrati značajnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, odnosno da bi mogli doprinijeti ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana.
Naravno, niti jedan od tih argumenata nije pretjerano uvjerljiv, jer:
1. poznato je da niti uređivanje gena niti cisgeneza nisu potpuno precizni te izazivaju neplanirane promjene u genomu – kako uopće utvrditi da je GM proizvod zaista ekvivalentan konvencionalnom proizvodu ako se ne provede detaljna analiza kojom bi se utvrdilo da li je došlo i do takvih neželjenih promjena?;
2. upravo zbog takvih karakterističnih tragova koje nove tehnike ostavljaju u genomu, neki stručnjaci smatraju kako bi takve proizvode u načelu trebalo biti moguće razlikovati od konvencionalnih proizvoda, a čak ako se i ne uspiju razviti pouzdane laboratorijske metode za detekciju, postoje alternativni mehanizmi sljedivosti temeljeni na dokumentaciji koji se već primjenjuju na čitav niz drugih proizvoda (poput npr. proizvoda organske poljoprivrede), uključujući i GMO proizvode iz kojih nije moguće izolirati DNA (npr. neka ulja dobivena od GM biljaka);
3. priče o značajnom doprinosu održivosti svode se na nekritičko reproduciranje prenapuhanih obećanja same industrije i ne temelje se na trenutno postojećim tehnologijama. Sama Komisijina studija (str. 14-15) pokazala je kako među proizvodima novih tehnika koji se već nalaze na tržištu (u zemljama poput SAD-a) ili su blizu komercijalizacije jasno dominiraju biljke sa svojstvima poput otpornosti na herbicide, promijenjenim kemijskim sastavom te otpornosti na određene štetnike/patogene. Drugim riječima, mahom se radi o svojstvima karakterističnim za „stare GMO-e“, a čije je masovno uvođenje (prvenstveno u nekim zemljama Sjeverne i Južne Amerike) rezultiralo porastom upotrebe pesticida te širenjem „superkorova“ i ostalih otpornih štetnika. Nikakvi magični usjevi koji će riješiti klimatske promjene i krizu bioraznolikosti još uvijek nisu na vidiku, odnosno još uvijek postoje samo kao ideje koje su još godinama daleko od komercijalizacije.
Svjedoci smo već pojačanog lobiranja na razini EU-a, putem raznih „znanstvenih“ članaka kojima se pokušava „omekšati“ javnost na nove tehnike genetskog inženjeringa pokušavajući ih proglasiti potpuno drukčijima od prve generacije GMO-a, potpuno prirodnima, savršenima bez ikakve mogućnosti pogreške, bez imalo kritičkog osvrta na moguće negativne učinke – što se je već u praksi pokazalo mogućim. Nemojte nasjedati na ovakvu plaćenu propagandu interesnih skupina koji svako ozbiljno propitivanje ovih novih tehnika pokušavaju prikazati „nazadnim“ i „protivnom znanosti“ – jer nema znanstvenog konsenzusa oko ovog pitanja. Svrha znanosti je da stalno propituje i istražuje, te je bitno da i dalje bude u interesu zdravlja građana, a ne onih koji imaju tu očigledne financijske interese – jer deregulacijom bi se otvorila tržišta za brojne GM proizvode koji se za sad ne smiju prodavati u mnogim zemljama EU.
ŠTO VI MOŽETE PODUZETI OKO SVEGA TOGA?
Prije nego što krene u izradu konkretnog prijedloga novog zakonodavstva, Komisija je omogućila dostavljanje komentara na Inception Impact Assessment putem svoje službene stranice: https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/13119-Legislation-for-plants-produced-by-certain-new-genomic-techniques_en.
Komentirati možete tako da kliknete na žutu kućicu „Give feedbeck“ nakon čega se morate registrirati na stranici (ako već nemate račun), nakon čega onda možete odabrati i želite li komentirati kao privatna osoba, NGO, tvrtka…
Ako vam je sve to prekomplicirano, skupine koje se bore protiv GMO-a napravile su i alat (koji možete naći npr. ovdje: https://www.gmwatch.org/en/19882-tell-the-commission-no-to-gmos) koji pomaže „običnim građanima“ da se uključe u konzultacije time što obavlja registraciju automatski (nedostatak je što preko njega možete komentirati jedino kao privatna osoba, ne i kao organizacija).
Sve što trebate napraviti je unijeti svoje: ime, prezime, email, poštanski broj te označiti državu iz koje dolazite.
U kućici „Your response to the consultation“ nalazi se standardni prijedlog komentara kojeg možete poslati (ako vam je tako draže, možete ga izbrisati i zalijepiti verziju na Hrvatskom koju šaljem u privitku). Komentar, naravno, možete i prilagoditi prema svojoj želji (to je čak i preporučljivo jer Komisija ima tendenciju pridavati manje važnosti ako dobije puno identičnih komentara).
Nakon što ste zadovoljni s komentarom kliknite „SEND YOUR MESSAGE TO THE COMMISSION“.
Ako se odvažite na sastavljanje vlastitih komentara, vodite računa o tome da je broj znakova ograničen na 4000, uz mogućnost dodavanja attachmenta (ovo drugo je moguće samo ako idete direktno preko Komisijine stranice).
KONZULTACIJE SU OTVORENE DO 22.10.2021.
Ako Komisija nastavi zacrtanim smjerom, moguće je da ćemo za nekoliko godina na tržištu imati GMO-e koji su prošli vrlo slabu ili nikakvu procjenu rizika te koji vjerojatno neće niti biti označeni kao GMO. Time se potkopava pravo na informiranje i na izbor hrane koju jedemo i uzgajamo. Stoga je izrazito važno da se u konzultacije uključi što više ljudi kako bi se Komisiji poslala jasna poruka želimo znati što jedemo, da smo svjesni što se pokušava napraviti na razini EU zakonodavstva i da nismo zadovoljni sa smjerom u kojem idu.
Oni koji žele saznati više o tome zbog čega je nove tehnike genetskog inženjeringa (prvenstveno najpopularniju tehnologiju za uređivanje gena, poznatu pod kraticom CRISPR/Cas) potrebno regulirati barem jednako strogo kao i „stare GMO-e“ mogu pogledati publikaciju koja se nalazi ovdje: https://zelena-akcija.hr/hr/s/tbtprimjeri
Oni koji žele saznati još više tehničkih detalja o tome kako uređivanje gena funkcionira mogu pogledati videe koji se nalaze ovdje: https://fachstelle-gentechnik-umwelt.de/en/videos-en/ , kao i popratne materijale uz iste koji se nalaze ovdje: https://fachstelle-gentechnik-umwelt.de/en/background-informations/
Prijedlog komentara koji možete ostaviti, svakako predlažemo da promijenite dio teksta:
Vrlo me brine mogućnost da EU isključi određene GMO-e iz primjene svojih propisa o GMO-u. Ti se propisi moraju primjenjivati na sve GMO-e, bez obzira na specifičnu tehnologiju kojom su proizvedeni.
GMO-i su dio katastrofalnog poljoprivrednog modela koji se oslanja na intenzivnu uporabu kemikalija i ne ostavlja prostora poljoprivrednicima koji primjenjuju prakse koje ne štete prirodi. Stoga ih se ne bi trebalo koristiti u EU-u, niti ih uvoziti iz drugih zemalja.
Sve GM biljke treba testirati na bilo kakve rizike po javno zdravlje i okoliš, označiti kao GMO te osigurati njihovo praćenje. Poljoprivrednicima, uzgajivačima, proizvođačima hrane, trgovcima i potrošačima treba omogućiti da ih odbiju koristiti ako to žele. Potrošači imaju pravo znati u svakom trenutku što kupuju i što jedu!
Europska komisija ne bi trebala predlagati razvodnjavanje EU propisa o zaštiti okoliša i sigurnosti hrane. Umjesto toga, trebala bi promicati uzgoj sjemena i poljoprivredne prakse koji djeluju u skladu s prirodom, a ne protiv nje. Također bi trebala poboljšati sigurnosne provjere GMO-a te uvesti oznake koje upozoravaju potrošače kada su meso, jaja i mliječni proizvodi proizvedeni od životinja hranjenih GM usjevima.
Puno Vam hvala što ste moj doprinos uzeli u obzir.
Ovaj tekst nastao je u suradnji udruga:
Zelena akcija, Biovrt i Hrvatski savez udruge ekoloških proizvođača
Ovo je reakcija udruge Biovrt na spomenutom savjetovanju, možete koristiti i dijelove našeg teksta:
Bilo kakve tvrdnje o prednostima novih tehnika oplemenjivanja ne mogu se adekvatno usporediti s procjenom negativnih utjecaja GMO -a na okoliš, bioraznolikost i socijalnim aspekt poljoprivrede, budući da ih je nemoguće procijeniti prije puštanja. Negativni utjecaj teško je izračunati jednom kad šteta nastane. Ne dopustite da vaša politika bude „prvo odobri, propitkuj kasnije ”. U svojoj smo povijesti vidjeli previše takvih slučajeva koji su rezultirali gubitkom plodnosti naše planete.
Koja je cijena tumorskih oboljenja, degradiranih tala i uništenja vrsta?
Obećanje biotehnoloških kompanija da će GMO usjevi spasiti svijet od gladi nikada nije ispunjeno. Trenutnom propagandom da su nove tehnike oplemenjivanja „sveti gral“ u borbi protiv klimatskih promjena javnost se ponovno dovodi u zabludu. To se vrlo jasno može vidjeti samo gledajući predkomercijalnu fazu novih GM usjeva – niti jedan nije otporniji na klimatske promjene, tj. abiotske stresove, a čak 6 imaju svojstvo otpornosti na herbicide –znači s ciljem da se uz njih oni obavezno koriste!
Za razliku od onoga što neki tvrde, mutacije izazvane procesima uređivanja gena doista se razlikuju od oni koji se javljaju nasumičnom mutagenezom i onih koji se javljaju u prirodi ili s konvencionalni oplemenjivanjem, budući da uređivanje gena može pristupiti područjima genoma koja su inače zaštićena od mutacija. Dokazano je da se na razini organizma stanice razlikuju “prirodno” od “umjetnog” što utječe na stabilnost genoma. Tvrdnje o nepostojanju neželjenih promjena u genomu i epigenomu moraju se vrlo kritično preispitati. Realnost je da ovdje postoje brojna biološka i tehnička ograničenja koja utječu na sposobnost brzog i preciznog prijenosa gena, svojstava i regulacija. Ako se ne provodi sveobuhvatna procjena rizika, kako možemo biti sigurni da nije došlo do nepredvidivih promjena i da je organizam doista sličan onima stvorenim konvencionalnim oplemenjivanjem?
Komisija EU-a i vlade trebale bi se odmaknuti od promicanja i deregulacije nove generacije GMO -a i umjesto toga dati prioritet javnoj i političkoj potpori održivim poljoprivrednim sustavima poput ekološke poljoprivrede i agroekologije. Za stvarnu promjenu trebamo poticati stvaranje više života i primjenu holističnih rješenja na našim poljima, a ne nepredvidivu biotehnologiju.
Europska poljoprivreda, bez GMO-a i s visokim udjelom ekološke poljoprivrede najbliža je idealu održivosti.
Molimo vas da poštujete želje velikog broja europskih potrošača koji imaju pravo i žele znati koju hranu kupuju i kako je proizvedena.
Svi organizmi nastali novim tehnikama oplemenjivanja moraju se nastaviti regulirati barem onoliko strogo kako propisuje sadašnje zakonodavstvo EU-a o GMO-u što pretpostavlja: obaveznu procjenu rizika i postupak odobravanja, označavanje GMO-a i te neophodno praćenje njegovih učinaka na zdravlje i okoliš.
Želimo vam puno mudrosti u odlučivanju o budućnosti našeg prehrambenog sustava, odnosno – naše vlastite budućnosti.
