0
Tek je početak svibnja, a obilja ima tako puno, zar to nije predivno?
I ovo je tek početak divne sezone voća, gdje ako sve dobro isplaniramo i na vrijeme posadimo – možemo brati obilje veći dio sezone.
“Voćna” sezona uvijek započinje sa sibirskim borovnicama, ranim trešnjama i šumskim jagodama. Ove godine nešto ranije nego inače, ali ne bunim se. Neizmjerno se veselim svemu što tek dolazi – a bit će obilja sve do jeseni ako ovako nastavi.
SIBIRSKE BOROVNICE – PRVO VOĆE U VRTU
Prvo voće koje možete brati na svom vrtu, otporno na kasne hladnoće i mraz je sibirska borovnica. Sadnice su dostupne i na jesen i na proljeće u mnogim trg centrima, rasadnicima… na tržištu je puno raznih sorti – a karakteristika ovog voća je da je kiselo-aromatično (okus podsjeća na mješavinu šljive i borovnice), no neke sorte imaju i blago gorkastu notu koju ne vole baš svi.
One prve koje su se pojavila pred 15-tak godina na tržištu bile su grozne, sitne i kiselo-gorke, no sad stvarno već ima jako puno finih sorti… recimo ja volim sorte Honeybee, Nimfa, Tundra, Aurora, Indigo gem … no ima zaista puno novih sorti, krupnijih plodova i većina ih je zaista okusom ok. Niti sama ne znam koje sorte sve imam niti koja je ovo na fotografiji.
Sibirska borovnica osim što je otporna, nije posebno niti zahtjevna oko zemljišta kao američka borovnica, u mojoj humusnoj ilovači u Međimurju raste odlično, bez navodnjavanja, bez ikakve brige.
VAŽNO: Da bi imali plodove – nije dovoljno posaditi samo jednu sadnicu jer nije samooplodna – posadite najmanje 3 sadnice. Ne zauzima puno mjesta i raste relativno sporo, pa je idealna i za manje vrtove, možete ju posaditi između manjih voćaka. I super je što ih još stignete čak i ovog proljeća nabaviti i posaditi – ako se radi o kontejriranim sadnicama.
Pun pogodak mi je bio što sam ogradila bobičnjak pred 2 godine – jer do tada redovno mi je vrhove popasla divljač, i haskapa i krušvica, pa sam imala jako slab urod. No od ograde sve se mijenja – sve super raste i već 2. godine oporavka – sve je krcato plodovima ovog proljeća.
JAGODE
Polako su krenule i šumske jagode na biovrtu – to je kod mene “divlja” sorta jagode koja prirodno raste na rubovima šumaraka i livada. Uspijeva i na direktnom suncu i u polusjeni, a “greška” koju sam napravila je što sam ju posadila na gredicu na biovrtu – jako se širi i zaposjela je dobar dio Biovrta1 – pa muke mučim svake godine s obuzdavanjem i zauzimanjem daljnjih prostora vrta. Idealna je kombinacija da se ju posadi ispod ukrasnog grmlja ili u kombinaciji s bobičastim voćem.
A vrtnih, jagoda većih plodova ima jako puno sorti – i međusobno se razlikuju i po obliku, ukusu, ali i vremenu dozrijevanja – neke su ranije, neke su kasnije sorte. Ima i onih koje rode samo na proljeće, jednom, tzv. jednorotke, i mjesečarki koje opet svati u ponovo rode sve do jeseni. A stvoriti obilje jagoda vrlo je jednostavno – ako i na proljeće kupite sadnice – već iste godine berete i plodove.
TREŠNJE
Početkom svibnja kod mene je krenula zoriti i prva, najranija sorta trešnje. Ova sorta nije niti krupna niti nešto kvalitetna – no to nije niti bitno – bitno je da je prva i da rano možemo uživati u trešnjama. Dobrim izborom raznih sorti trešanja možemo duže uživati u njima – od najranijih, srednje ranih pa sve do kasnih sorti, a na tržištu postoje i razne podloge, pa ne trebate nužno imati puno mjesta za stablo trešnje – na podlozi Gisela naraste manje stablo i može se tako smjestiti i u manji vrt.
U Biovrtu sad uživamo, šećemo po vrtu i zobamo bobice na sve strane. To mi je nekad davno bila vizija vrta – i ostvarila sam ju. Ipak se isplati stalno nešto saditi, zar ne? Priroda uvijek vraća s kamatama.
Divno je brati obilje s voćaka koje si sam zasadio. Zasaditi voćku po meni je jedna od najboljih investicija u budućnost, jer ne stvarate dodatnu vrijednost samo za vas, nego i za vašu djecu i za vaše unuke. I nije to mala stvar.
A najbolje od svega – jedete sezonsko, lokalno, organsko, direktno s biljaka i time dobivate vrhunsko voće prepuno minerala i vitamina. Znate na koji način ste ga uzgojili. Znate da nije stajalo u hladnjačama, da nije tretirano tko zna s kakvim štetnim kemikalijama, da nije putovalo danima do vas i da nije izgubilo dragocjene nutrijente.
Ako želite stvoriti obilje u svom vrtu – posadite voćnjak ili pak šumski vrt. Najbolje vrijeme za sadnju je jesen – pa sad imate dovoljno vremena da si na vrijeme napravite dobar plan, da biste i vi imali obilja u godinama koje slijede.
Svo znanje koje vam treba za dobro planiranje i sadnju imate u moje dvije online edukacije: “Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka” te “Kako kreirati šumski vrt”, a više o njima i kako naručiti pročitajte OVDJE.
